Ministar zdravlja Rajko Ostojić predstavio je danas novinarima Nacionalni plan razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj 2014. – 2016. Nacionalni plan donosi se prvi puta u Hrvatskoj, a predstavlja i jednu od dugoročnih reformskih mjera Vlade. Također, služi i kao operativni dokument razvoja za otklanjanje nagomilanih nedostataka u funkcioniranju bolničkog zdravstvenog sustava. U skladu s najboljom europskom praksom, cilj mu je poboljšati dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite.
Ističući kako je pacijent u središtu zdravstvenog sustava, ministar zdravlja Rajko Ostojić rekao je da su dva osnovna načela Nacionalnog plana načelo supsidijarnosti i načelo funkcionalne integracije. „Ključ i cilj nam je, naravno, pacijent. Sigurnost pacijenta, kvalitetna zdravstvena zaštita, zadovoljstvo pacijenta s poboljšanim ishodima liječenja. Ukratko, pacijent u središtu zdravstvenog sustava“, rekao je ministar Ostojić. Ministar je nastavio pojašnjavajući dva osnovna načela. Prvo, načelo supsidijarnosti, znači da se zdravstveni problemi trebaju rješavati na najnižoj razini na kojoj je to moguće. Drugo načelo znači uspostavljanje regionalnih bolničkih mreža. „Podijelili smo Hrvatsku u četiri regije zdravstvenog planiranja – središnja i sjeverna, istočna, južna i zapadna“. Središnja i sjeverna regija imaju osam županija i Grad Zagreb i 15 bolnica, istočna regija ima pet županija i sedam bolnica, južna regija ima četiri županije i pet bolnica, i zapadna regija koja ima tri županije i četiri bolnice. Što znači da je u Nacionalnom planu 31 bolnica, od kojih su samo tri bolnice pod jednim krovom, a ostale su paviljonskog tipa. U bolnicama je danas 40 000 zaposlenih. Za 21 od 31 bolnice predviđa se funkcionalna integracija. Smanjuje se broj akutnih postelja za skoro 5000, odnosno za 32 posto. „Ali, zahvaljujući načelu supsidijarnosti, i potrebama stanovništva, značajno raste broj postelja u dnevnim bolnicama, odnosno postelja za dugotrajno produženo liječenje“, naglasio je ministar Ostojić dodavši da su potrebe stanovništva takve.
„Ocjena trenutnog stanja je tri –ne. Dakle, nedovoljno prilagođena mreža, nesklad u resursima i ne-optimalnost“, rekao je ministar Ostojić pojasnivši da ključni pokazatelji ocjene učinkovitosti nisu optimalni, osobito ako se uspoređuju s drugim europskim zemljama. Također, postojeća mreža je neprilagođena, kako potrebama stanovništva, tako i ekonomskoj situaciji. Postoji i nesklad u resursima između akutnih i drugih modaliteta zdravstvene zaštite.
Učinci provedbe Nacionalnog plana bit će povećana dostupnost bolničke zdravstvene zaštite, unaprijeđena kvaliteta i učinkovitost pružanja bolničkih usluga, povećana djelotvornost i smanjenje troškova poslovanja bolnica, s pacijentom u središtu zdravstvenog sustava, rekao je ministar zdravlja.
Ministar je naglasio da cijena zdravstvenih usluga mora biti realna, odnosno da mora odražavati realnu cijenu usluge. „Preraspodjela i koncentriranje bolničkih resursa dovest će do cijelog niza regionalnih centara izvrsnosti. Ponovit ću: dostupnost, kvaliteta, učinkovitost i djelotvornost su naše ključne poruke. I naravno, poruke za pacijente: vodit ćemo, s ovom reformom više dostupniju, kvalitetniju zdravstvenu zaštitu i očekujemo značajno poboljšanje ishoda liječenja“.
Ističući da štednja nije prioritet, već su prioritet pacijenti, ministar Ostojić kazao je da se po provedbi Nacionalnog plana očekuje ušteda od 400 milijuna kuna. Očekuje se i povećana mobilnost osoblja, posebno zbog funkcionalne integracije. „Usluge će dolaziti pacijentima“, rekao je ponovno ističući da sve što se radilo na ovom Nacionalnom planu, radilo se zbog poboljšanja sigurnosti i zadovoljstva pacijenata.
Javna rasprava o Nacionalnom planu započela je danas, a trajat će do 18. travnja ove godine.
Pisane vijesti
