„Današnjom sjednicom završavamo proceduru Vladinih mjera u borbi protiv prekomjernog deficita“, rekao je ministar Linić, iznoseći zaključak o prihvaćanju Dodatnih mjera fiskalne konsolidacije za 2014. godinu. Ministar je podsjetio da je Vlada svojim mjerama 2012. i 2013. smanjila deficit sa 7,8 na 4,9 posto BDP-a, međutim, rashodovna je strana rasla zbog novih troškova članstva u EU, a značajno i zbog povećanih kamata na povećane javne dugove.
Podsjetio je i da je zadnjim rebalansom proračuna deficit smanjen za još 1,9 posto, ali da do 24. travnja, kada je Vlada je dužna dostaviti Europskoj komisiji za izradu tzv. proljetnih projekcija dva dokumenta - Nacionalni plan reformi i Plan konvergencije ili usuglašene ekonomske programe Vlade za zajedničke ciljeve u EU, moramo ostvariti učinke od 2,3 posto mjera za smanjenje deficita, pa je potrebno osigurati dodatne uštede od 1,3 milijarde kuna ili 0,4 posto BDP-a. Na prihodovnoj strani riječ je o Uredbi o visini trošarine na motorne benzine, plinsko ulje i kerozin za pogon, trošarina bi se povećala za 20 lipa po litri motornih benzina i dizela, a to bi na godišnjoj razini značilo oko 480 milijuna kuna, tj. 350 do kraja ove godine. „Također, smatram da je neophodno ostvariti još neke prihode, pa se predlaže da se 350 milijuna kuna ostvari s dodatnim Pravilnikom kojim bi regulirali naknade na radiofrekvencijski spektar i naknade teleoperaterima“, rekao je ministar Linić. Što se tiče rashodovne strane, tim mjerama bi smanjili deficit za dodatnih 0,2 posto, a predlaže se odluka s kojom će se omogućiti određene uskrate i ograničenja u potrošnji na stavkama subvencija, i to Ministarstvu financija za subvencije i kamate HBOR-u 150 milijuna kuna, Ministarstvu poljoprivrede 100 milijuna, Ministarstvu gospodarstva 100 milijuna, a Ministarstvu obrta i poduzetništva 40 milijuna kuna. Isto tako, odlukom će se Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture obavezati da promjenama Plana investiranja u Hrvatske ceste smanji investicije za 250 milijuna kuna. „Sveukupni učinci, po makroekonomskim projekcijama, ne bi trebali utjecati na potrošnju ni trgovačkih društava ni građana, ali će evidentno imati dosta utjecaja na gospodarstvo i BDP, pa smo projekcije gospodarskog rasta s 0,2 sveli na nula. To znači da očekujemo i nadalje negativne trendove rasta u 2014. godini, s obzirom da nula znači stagnaciju“, zaključio je ministar.
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milinović dodao je da je jedino dugoročno rješenje smanjenje rashoda. „Godinama previše trošimo i taj novac trebamo negdje posuđivati. Ovim mjerama mi ćemo se uskladiti s preporukama EK, odnosno Vijeća EU, ali srednjoročno i dugoročno rješenje je smanjenje rashoda, dakle onoga što trošimo, a nismo zaradili i u takvim okolnostima, proračunski deficit od tri posto, koji se smatra prihvatljivim, je i dalje velik i neodrživ ako nemamo gospodarski rast.“ Pojasnio je da dok ne počnemo stvarati nova radna mjesta, novi novac, novu dodanu vrijednost, svaki deficit je dugoročno neodrživ.
Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić predstavila je Konačni prijedlog obiteljskog zakona (EU), kazavši kako su između dvaju čitanja dodatno obavljene konzultacije sa strukom, Ministarstvom pravosuđa te svim Centrima za socijalnu skrb koji će provoditi najveći dio ovog zakona. „Kod ostvarivanja zajedničke roditeljske skrbi pojačali smo neke mehanizme kada se donosi odluka da tu skrb vrši samo jedan roditelj“, istaknula je jednu od novina novog zakona i pojasnila: „To je situacija kada se roditelj smatra jačim u odnosu na drugog roditelja zbog čega smo uveli mehanizme koji manipulativnom roditelju mogu postaviti određene granice kako ne bi manipulirao preko djeteta i na taj mu način štetio.“ U tom se smislu može govoriti o određenim financijskim sankcijama, sve do krajnje odredbe koja može dovesti do promjene odluke o skrbništvu. Nadalje, potpredsjednica Vlade osvrnula se na obiteljsku medijaciju kazavši kako je riječ o dobrom mehanizmu kojim se može postići zajednička roditeljska skrb i zajednički roditeljski plan. Istaknula je kako je dosad educirano 60 medijatora, a kako bi je osigurali svima u svakom centru, do kraja će se godine educirati još ljudi te medijacija kreće od 1.siječnja 2015.
U Sabor je upućen Konačni prijedlog zakona o udrugama. Ministar uprave Arsen Bauk kazao je kako je, u odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju, dodatno razmotren zahtjev koji se čuo u saborskoj raspravi o tome da se određene kategorije udruga, konkretno sportske udruge, isključe iz primjena ovog zakona. „Prijedlog smo razmotrili i zaključili da se ovaj zakon odnosi na sve udruge, ali smo ostavili mogućnost da se posebnim zakonima na drugačiji način propiše postupanje s udrugama prema djelatnostima, što ostaje u nadležnosti resornih ministarstava“, kazao je ministar uprave. Usvajanjem predmetnog zakona bit će učinjeni bitni pomaci u normativnom okviru za djelovanje udruga u Republici Hrvatskoj. Novim će se zakonom osigurati veća transparentnost i javnost djelovanja udruga, a time i veći prostor za jačanje povjerenja građana u rad udruga. Isto tako, preciznijim definiranjem odredbi vezanih uz imovinu, obavljanje gospodarskih djelatnosti i financiranje udruga spriječit će se moguće zloporabe udruga, odnosno onemogućiti oni koji za svoje poslovne potrebe zloupotrebljavaju pravni status udruge, ali će se stvoriti podloga za djelotvornije financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge u Republici Hrvatskoj i osigurati jasan okvir za obavljanje gospodarskih djelatnosti odnosno socijalnog poduzetništva. „Ovaj zakon treba promatrati i u kontekstu Prijedloga novog zakona o računovodstvu neprofitnih organizacija, i na taj ćemo način rad i poslovanje udruga dovesti na jednu bolju razinu nego što je bila“, zaključno je kazao ministar.
Raspravljalo se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (EU). Naime, Članak 7. Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i članak 6. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija propisuju pravo država članica Europske unije i Europskog gospodarskog prostora da od inozemnih pružatelja usluga na njihovom tržištu rada zatraže prethodnu obavijest o namjeri pružanja usluga na njihovom teritoriju. Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić obrazložio je kako niti jednim važećim propisom Republike Hrvatske nije propisana pravno valjana mogućnost, odnosno obveza nadležnog tijela u Republici Hrvatskoj da tu potvrdu izda hrvatskom državljaninu koji želi pružati svoje usluge u drugoj državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru. „Ovim izmjenama, koje predlažemo da donesu po hitnom postupku, stvaramo pravnu osnovu da se takve potvrde izdaju u Republici Hrvatskoj i da omogućimo našim građanima koji imaju regulirane profesije da se uključe u tržište rada Europske unije i Europskog gospodarskog prostora,“ kazao je ministar Mrsić.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić i ministar obrane Ante Kotromanović predstavili su Izvješće o provedbi Plana humanitarnog razminiranja i utrošenim financijskim sredstvima za 2013. godinu. Potpredsjednik Vlade Ostojić istaknuo je podatak da u 2013. godini u Republici Hrvatskoj ukupno razminirana površina veličine 32.343.124 m2, čime je Plan humanitarnog razminiranja prebačen za 18,8%. Nadalje, minski sumnjivo područje smanjeno je općim izvidom za 39.562.815 m2, dok je provedbom razminiranja i općeg izvida u 2013. godini ukupno u Republici Hrvatskoj uklonjena opasnost od minskoeksplozivnih sredstava i neeksplodiranih ubojnih sredstava s površine od 71.905.939 m2. Potpredsjednik Vlade posebno je istaknuo cjelovito razminiranje Grada Karlovca te općina Antunovac, Čačinci, Poličnik, Škabrnje, Starigrad i Sv. Filip i Jakov te dodao da ostaje još 613,6 km2 minski sumnjivog područja i područja zagađenog isključivo neeksplodiranim ubojitim sredstvima. Kad je riječ o financijama, od planiranih 248.735.000,00 kn ostvareno je 248.740.001,58 kn što je 100% planiranih sredstava. Potpredsjednik Vlade spomenuo je i kako se tijekom 2013. godine dogodila jedna minska nesreća u kojoj je civil zadobio lakše tjelesne ozljede te zaključio: „Iako je nacionalnim programom predviđeno daleko veće smanjenje, s obzirom na sredstva koja smo imali, ovo Izvješće ukazuje da je napravljeno u svim planiranim veličinama“. Ministar obrane Ante Kotromanović osvrnuo se na Plan humanitarnog razminiranja vojnih objekata Oružanih snaga Republike Hrvatske za 2013. godinu kazavši kako su tijekom prošle godine provedeni radovi na 10 zadaća humanitarnog razminiranja vojnih objekata. Zadaće su obuhvaćale pretraživanje i razminiranje minsko sumnjivih površina na području vojnih objekata te izvide i izradu projektne dokumentacije. Ukupno je razminirano 229 939 m2 te pretraženo 5 125 000 m2 pri čemu je pronađeno ukupno 45 700 komada minsko-eksplozivnih i ubojnih sredstava, istaknuo je ministar Kotromanović i naposljetku dodao da je za obavljene poslove razminiranja vojnih objekata utrošeno ukupno 1.320.000,00 kn.
Predsjednik Vlade danas se osvrnuo i na zahtjev koji je na prošlotjednoj sjednici Vlade uputio Poreznoj upravi, a vezan uz reviziju procjene nekretnina u Sisačko-moslavačkoj županiji. Premijer je kazao da je dobio obrazloženje od Porezne uprave, koje ga potpuno zadovoljava i dokazuje da je Porezna uprava radila svoj posao. „Ja kao predsjednik Vlade koji je u nekom zapovjednom lancu odgovoran za to, kao i ministar financija te zaposlenici Ministarstva smo sa svoje strane, kada je u pitanju nadzor sustava kojim upravljamo, napravili sve“, rekao je premijer, dodajući da nema više daljnjih pitanja ni komentara. „Za mene je Porezna uprava radila svoj posao, kao što ga uvijek radi, procjenjivala kao što uvijek procjenjuje i čuli smo da bi to i danas napravila tako. Daljnjeg utjecaja nemamo niti možemo imati, dalje neka radi pravosuđe“, kazao je predsjednik Vlade.
Pisane vijesti
