U Ministarstvu uprave poprilično je radno. O tome što se priprema, ali i kako gleda na najnoviju aferu s automobilima razgovarali smo s jedinim matematičarom u Vladi.
S obzirom na to da slovite za najštedljivijeg ministra, je li vas šokirala cijena automobila koje je Vlada naručila?
- Budući da kao ministarstvo nismo iskazali potrebu za vozilom više srednje klase, onda nisam ni pratio taj dio dok nije objavljeno u medijima. Nakon toga ta mi se cijena činila nevjerojatnom pa je ispalo da nije baš tolika. A da nam ta vrsta reklame nije trebala - nije. Zato je ovo prilika da se preispitaju pravila i spusti ta klasa za jednu stepenicu, ali i da onda oni koji se po njima ponašaju ne budu po tko zna koji put proglašeni bahatima.
Automobili su se nabavljali za ministre, a nakon bure u javnosti guraju se u MUP za protokol?
- Ja sam uvjeren da nitko od ministara nije sjeo za računalo i napisao tehničke specifikacije vozila. A još sam uvjereniji da to nije napravilo svih 11 i neovisno jedan o drugome napisalo iste tehničke karakteristike. Zato bih volio znati kako je to u konačnici došlo u natječajnu dokumentaciju.
Mislite da je netko iz Ureda za središnju javnu nabavu?
- Ne mislim ništa, samo bih želio znati. Pri čemu ne mislim da je onaj tko je to stavio, posebno ako se radi o službeniku, pogriješio. On je vjerojatno radio prema pravilima koja su na snazi.
U svakom slučaju, tko god bio kriv, građane takvo ponašanje iritira. Kriza je, broj nezaposlenih raste, svima se uzima. A prava dužnosnika ostaju ista.
- Nije to baš točno. Od početka krize dužnosnicima su plaće smanjene za 17,1%, ukinute su povlaštene mirovine ministrima i zastupnicima, a i sad se najavljuje dodatno smanjenje plaća.
Pa što niste prije neki dan podržali prijedlog Dragutina Lesara za rezanje plaća dužnosnicima?
- Vlada je obrazložila zašto je bila protiv tog prijedloga.
Do kada će dužnosnici imati pravo primati punu plaću šest mjeseci te pola plaće dodatnih šest mjeseci nakon što napuste funkciju?
- Koliko mi je poznato, to je već promijenjeno jer se prije dobivalo punu plaću punih 12 mjeseci, a nakon nekoliko slučajeva uvedena su ograničenja da se to ne može u svim slučajevima. Ako vas čeka radno mjesto - vraćate se na posao s kojeg ste došli na dužnost i nemate pravo na to.
Sindikalisti su vas odabrali za osobu godine. Malo ironično jer titulu ste zaradili uglavnom zbog Zakona o državnim službenicima. Što se mijenja u zakonu?
- Prepoznajem dozu cinizma kod kolega iz sindikata, ali kako sam se i ja znao često služiti tom vrstom izražavanja, onda im to ne mogu zamjeriti. Zakon o državnoj službi uputit ćemo na očitovanje ministarstvima i u javnu raspravu. U prvom nacrtu bit će prijedlog da radna prava državnih službenika budu ista kao i svim drugim radnicima u Hrvatskoj po Zakonu o radu. U Europi postoje različita rješenja i, kojem se god mi priklonimo, nećemo se izdvajati iz prosjeka. Moj je dojam da se toj promjeni daje prevelika pozornost jer mi u javnim službama, koje zapošljavaju daleko više ljudi, i danas imamo ugovore o radu pa nije bilo nekog masovnog otpuštanja. Ali na simboličnoj razini to je bitno. Dobro je da se izjednače radna prava jer postoji određeni dojam da su službenici dosta zaštićeni i da im je nemoguće dati otkaz. I to nije daleko od istine.
Ali je li pošteno staviti sve službenike pod Zakon o radu, a u isto ih vrijeme tjerati u mirovinu sa 41 godinom staža?
- Pitanje je smatramo li mi da je naša javna uprava prevelika ili ne. Ako smatramo da jest, onda je to najbezbolniji način smanjenja broja zaposlenih. S ljudskog stajališta ispada da se država želi riješiti nekoga tko je cijeli radni vijek proveo radeći za državu. Ostavljam čitateljima da prosude je li njima bilo lakše radeći za državu ili kod privatnika. Ali ako imamo problem s prevelikim brojem zaposlenih u javnom sektoru, po menije to pravednije nego da mlađe ljude šaljemo na ulicu, burzu. Morate odabrati što je pravednije.
Kad već spominjemo urede državne uprave, Vlada je donijela odluku da drastično smanji njihov broj, sa 20 na 5. Znači li to zapravo teritorijalni ustroj, odnosno hoće li te upravne regije s vremenom zamijeniti županije?
- Ovo što smo predložili rješava određene organizacijske probleme u radu samih ureda i ništa više od toga. Na simboličkoj razini to možda znači više. Bi li sličan prijedlog teritorijalnog ustroja riješio probleme u funkcioniranju županija, ostavljam svakom da razmisli. Osobno bih volio da se to jednom dogodi.
Pa što je prepreka?
- O tome postoje različita mišljenja. Kako će se u datom trenutku i u kojim političkim okolnostima dogodit novi teritorijalni preustroj, ovisi o mnogočemu. Teško je to predvidjeti. Ovo je pokušaj bolje organizacije prvostupanjskih poslova državne uprave jer imamo urede koji su u svojoj veličini različiti za četiri puta i, ovisno o broju predmeta koje imaju, ovako će ih biti lakše raspodijeliti.
Pa našli biste potporu za regionalni preustroj. HDSSB uostalom traži i manji broj županija kao uvjet za ustavne promjene
- To je zakonska kategorija, a ne ustavna. Onako kako sad piše u prijedlogu izmjena Ustava otvara se mogućnost da se dalje u zakonodavnim aktivnostima te stvari reguliraju. Ako se građani pet županija na istoku doista žele spojiti u jednu županiju koja se može zvati županija ili regija po novome, onda je najbolje da se napravi referendum i da građani odluče. Pa ćemo vidjeti je li to ono što građani žele. U tom smislu određene europske konvencije zahtijevaju traženje mišljenje građana.
Može i od ministarstva poteći takva inicijativa?
- Teorijski može, ali za ovakve stvari jedino od koga treba poteći su građani ili njihovi izabrani predstavnici - vijećnici i zastupnici.
Kad smo već na referendumu, što je s onim o ćirilici. Je li točno da su došle packe iz EU i daje načelno postignut dogovor da od referenduma neće biti ništa?
- Vladi nikakve packe nisu došle, a SDP-ov stav je poznat. No pitanje referenduma pitanje je za Sabor.
U Saboru Zakon o životnom partnerstvu nikako da dođe na dnevni red.
- Da, volio bih da se što prije donese. Zakon je i napisan da prođe šest odbora jer obuhvaća sve segmente života takve zajednice.
Ali što ako u Hrvatsku dođe par iz Francuske u kojoj su oba istospolna roditelja priznata i zatraži državljanstvo?
-
Mi zakonom želimo urediti prava hrvatskih građana, a što se tiče prava državljana država članica EU, mogu reći da smo preuzeli međunarodne obveze koje ćemo poštovati. Jer Europski sud za ljudska prava donosi presude koje moramo poštovati.
Razgovarala: Petra Maretić Žonja
Vijesti iz medija
