Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras i Poslovni dnevnik u petak su predstavili Poslovni uzlet - zajednički projekt poticanja malog i srednjeg poduzetništva. U razgovoru za Poslovni dnevnik Maras govori o svim mjerama poticanja malog i srednjeg poduzetništva, a najavljuje i nove izmjene zakona o predstečajnoj nagodbi kojima bi ona postala ubrzani stečaj.
Krenuo je novi val natječaja u sklopu Poduzetničkog impulsa. Ove godine sredstva predviđena tim projektom povećana su na 1,2 milijarde kuna. Kakva su očekivanja?
- Natječaj je krenuo, a prijave ćemo početi valorizirati tek od 1. travnja do kada traje njihovo prikupljanje. Poduzetnički impuls ne uključuje samo bespovratna sredstva. Uključuje i izgradnju poduzetničke infrastrukture u kojoj ćemo dosta ulagati u poduzetničke inkubatore te razvojne agencije, lakši pristup financiranju poduzetnika kroz programe subvencioniranja kamatnih stopa i fondova gospodarske suradnje te obrazovanje poduzetnika i obrtnika i stipendiranje školovanja djece za određena obrtnička zanimanja
Koliko je bespovratnih sredstava predviđeno impulsom?
- Nešto manje od petsto milijuna kuna od čega skoro 300 milijuna kuna dolazi iz europskog proračuna. Prvi će puta bespovratne subvencije većim dijelom biti financirane iz europskoga nego iz hrvatskog proračuna. Tako će biti i u budućnosti. Krajem godine ćemo raspisati još jedan natječaj vrijedan 1,7 milijardi kuna. Svi to temeljeno je na našoj strategiji usvojenoj u Saboru koja planira kako ćemo razvijati poduzetništvo do 2020.
Za koliko bi se, prema Strategiji razvoja malog i srednjeg poduzetništva, mogao povećati broj malih i srednjih poduzetnika do 2020.?
- Brojke je uvijek teško predviđati. Cilj nam je poduzetnicima omogućiti što jednostavnije poslovanje da bismo svake godine imali više otvorenih nego zatvorenih tvrtki i obrta koji će ostvarivati više poduzetničke aktivnosti nego godinu ranije. Mislim da će se u malom i srednjem poduzetništvu otvarati sve više radnih mjesta. U odnosu na 2011., u 2012. je u malom i srednjem poduzetništvu bilo 12 tisuća više zaposlenih. Uvjeren sam da će i rezultati za 2013. pokazati takav pozitivan trend. Cilj nam je do 2020. imati 1,8 do dva milijuna zaposlenih i država to mora ostvariti.
Da bi se te brojke dosegle, koje bi sektore trebalo više potencirati i subvencionirati?
- U skladu s programima koje razvijamo u suradnji s EU to su u prvom redu proizvodna industrija i turizam. Industrijska strategija, koja je još u raspravi, predviđa više ulaganja u proizvode i usluge visoke dodane vrijednosti. Svakako možemo spomenuti IT i softversku industriju u kojima definitivno imamo znanja i kvalitete. Veliki potencijal ima i proizvodnja u metalskoj industriji koja nam je nekada bila vrlo jaka. Vjerujem da će i među prijavljenima za Poduzetnički impuls biti barem tridesetak projekata iz proizvodnih djelatnosti te desetak turističkih.
Koji su sektori su do sada povukli najviše novca? Kakav bi projekt, primjerice, mogao privući 26 milijuna kuna kolike iznosi najveća potpora?
- Najveći iznos potpore je oke 3,7 milijuna eura, što znači dvostruko veću investiciju Pretpostavljam da bi za takve investicije konkuriralo dosta hotela, ne samo onih koji žele podići kategoriju, već i green field investicija. Imamo dovoljan broj turista, no oni još uvijek ne troše dovoljno novca. Ne zbog toga što ne b htjeli, ili su loši gosti, već zato jer nemaju dovoljno ponude gdje bi ga mogli potrošiti ili kategorije smještaja koji b se mogao skuplje naplaćivati. Osim ulaganja u podizanje kategorizacije hotela, veliki potencijal ima i poljoprivreda, ali treba ju u potpunosti unaprijediti. Trebaju nam samoodrživi pogoni, poput Vupika, u kojem je zatvoren cijeli proizvodni ciklus - od uzgoja krava koje daju mlijeko do bio energane koja proizvodi toplinu za plastenik gdje cijelu godinu rastu rajčice. Takva vrsta poljoprivrede je budućnost, a mi je u Hrvatskoj još nismo razvili. Očekujemo i veliki interes za ulaganje u proizvodnju, posebice u sjevernom dijelu zemlje gdje je već puno malih i srednjih tvrtki iz Austrije, Slovenije i Italije. Sjeverni dio Hrvatske je dobro pozicioniran u odnosu na te zemlje, a neusporedivo je isplativiji i produktivniji.
Ne bi li takvih investicija bilo više kada bi se smanjila davanja poduzetnika?
- Sjeverni dio zemlje je sigurno dosta konkurentan. U njemu je puno stranih poduzetnika koji su preselili proizvodnju jer im je isplativije. Imamo i hrvatskih poduzetnika koji zatvaraju tvornice u Njemačkoj i otvaraju u Hrvatskoj. Ne zato što su dobre duše, već zato što im se to isplati. Osim toga, prema zakonu o poticanju investicija, poduzetnici mogu dobiti i do devet tisuća eura poticaja po novootvorenom radnom mjestu. Naravno, činjenica je da se mora raiti na mnogim stvarima kako bismo ljude stimulirali da ulažu u Hrvatsku. U vremenima krize ljudi se odlučuju ulagati gdje im je jeftinije i gdje misle da će imati manje problema. Stoga su i reforme koje radimo u Hrvatskoj nužne kako bismo postigli atraktivnost ulaganja izvana. Društvo ili određeni socijalni partneri nekada to ne shvaćaju. Reforma radnog zakonodavstva jedna od takvih reformi.
Znači novi zakon o radu će omogućiti da Hrvatska bude atraktivnija stranim investitorima.
- Omogućit će da se na ljestvici kojom se mjeri sve vezano za poduzetništvo, među zemljama EU pozicioniramo na sredini. Slično kao i Njemačka. Time naši radnici neće biti u ništa težoj poziciji nego što su u bilo kojoj zemlji EU, ali će se investitori lakše odlučiti za ulaganja u Hrvatskoj ako smo malo liberalniji po pitanju zapošljavanja. Naravno, to ne može biti jedina stvar koja će ih privući i nitko ne kaže da će se reformom radnog zakonodavstva dogoditi investicijski boom. Ali je jedna od bitnih stvari za poduzetnike i zato idemo u te reforme.
Ministarstvo se priključilo projektu Poslovni uzlet kao suorganizator. Na koji način on može biti produžena ruka Poduzetničkom impulsu?
- On se izvrsno uklapa u promidžbu poduzetništva. Želja nam je stvoriti drugačiju sliku poduzetnika u Hrvatskoj. Želimo da društvo uvidi vrijednosti poduzetništva i oda priznanje onima koji zapošljavaju i stvaraju nove vrijednosti. I zato je ovo kvalitetan projekt koji će omogućiti da se takve tvrtke prepoznaju. Želimo ljudima predstaviti 500 najboljih poduzeća u Hrvatskoj koje ćemo nakraju godine i nagraditi. No ne samo klasičnom nagradom, kipićem ili nečim sličnim, već konkretnim stvarima koje su im potrebne u poslovanju, poput edukacije i osposobljavanja, jer bez toga ne mogu biti uspješni. Vjerujem da će se neki poduzetnici iz Poduzetničkog impulsa također naći i medu 500 najboljih u Poslovnom uzletu. Bitno je da ih pratimo u njihovom poslovanju, kako rastu i razvijaju se. Želimo stvoriti pozitivnu klimu medu poduzetnicima te ih informirati o svemu što država radi kako bi im pomogla.
Razgovarala: Majda Žujo
Vijesti iz medija
