Strateške investicije, rebalans, osobni bankrot - dakle, najmanje su tri razloga za razgovor s potpredsjednikom Vlade i ministrom regionalnog razvoja i fondova EU-a, dr. Brankom Grčićem.
Dio stručne javnosti sumnja u uspješnost smanjivanja fiskalnog deficita. Vladine mjere su, po njima, uglavnom usmjerene na prihodovnu stranu proračuna, dok se, kaže, na rashodovnoj strani najavljuju samo kozmetički zahvati, a prave, strukturne reforme izostaju.
- Rebalans proračuna sigurno nije kozmetički zahvat, nego dobra priprema za provedbu paketa reformi s učincima u tri godine. Prihodi su povećani 6 milijardi kuna, a istovremeno s obzirom na korekciju procjene stope rasta BDP-a s 1,3 na 0,2 posto smanjeni su za 2 milijarde kuna, što daje ukupni neto efekt od 4 milijarde kuna. Na rashodovnoj strani u tri kruga razgovora s ministarstvima uštedjeli smo 3,6 milijardi kuna, što je ukupno 7,6 milijardi kuna smanjenja deficita. Kako se pojavio novi trošak sanacije zdravstva od 3,2 milijarde kuna, plus izdaci za indeksiranje mirovina i aktivnu politiku zapošljavanja ukupni neto učinak na smanjenju deficita iznosit će oko 4 milijarde kuna.
Možete li nam otkriti barem neki detalj o tome kakve su prijave stigle povjerenstvu za strateške investicije? Kad se sastaje povjerenstvo?
- Zaprimljeno je 16 prijava investicijskih projekata, od kojih 6 javnih i 10 privatnih. Povjerenstvo je donijelo odluke o uvrštenju na listu strateških projekata za LNG terminal, zatim Kontejnerski terminal, Zagrebačko pristanište, u sklopu projekta Rijeka Gateway i TE Plomin - zamjena postojećeg bloka 1 blokom C. Većina prijavljenih projekata odnosi se na turizam i energetiku.
Kad možemo očekivati realizaciju prvih investicija po Zakonu o strateškim investicijskim projektima, budući da je on i donesen kako bi se cijela priča ubrzala. Je li realno očekivati još ove godine prve radove, recimo u Dalmaciji?
- Svaka investicija je zasebna, traži različite procedure za otklanjanje zapreka. S tog aspekta je teško procijeniti krajnje rokove, ali je sigurno da će se oni ubrzati. Neizvjesno je hoće li svi prijavljeni biti i uvršteni na listu strateških projekata, ovisi o tome hoće li dopuniti dokumentaciju i zadovoljiti zakonske kriterije. Od ukupno 16 prijavljenih projekata sedam ih je iz četiri dalmatinske županije, od toga 6 privatnih.
Javnost se zainteresirala za opciju osobnog bankrota za građane koji nisu u stanju podmiriti svoja dugovanja. No, čini se da se tu previđa kako to nije čarobni štapić kojim će se sve obveze prebrisati?
- Da, ne postoji jednostavna formula za rješavanje tog problema. Ministarstva pravosuđa i financija rade na Zakonu o osobnom stečaju potrošača koji bi trebao precizno regulirati ova pitanja i omogućiti građanima opterećenim dugovima neku vrstu novog početka uz proceduru kontroliranog upravljanja imovinom i dohocima da bi se riješio status postojećih dugova.
Razgovarao: Hrvoje Prnjak
Vijesti iz medija
