U ponedjeljak će ministar turizma Darko Lorencin izložiti smjernice za izradu Zakona o turističkim zajednicama kojima bi se one trebale preobraziti na načelima prostorno-funkcionalne i proizvodne cjelovitosti i financijske samodostatnosti. Najveća uloga u toj transformaciji pripast će DMO-u, destinacijskom menadžmentu kompanija. Hoće li i kako taj nacionalni, turistički DMO postati mamac za turiste, ona diferencijalna točka po kojoj će hrvatski turizam biti jedinstven, tek ćemo vidjeti. U državi s isušenim prihodima puno je očiju uprto u sposobnosti ministra Lorencina. To je mogući razlog njegova opreza.
Prošlo je godinu dana vašeg ministarskog mandata. Kakvu biste si ocjenu dali?
- Postao sam ministar bez posebne pripreme, i to na početku turističke sezone. No generalno mogu biti zadovoljan. Iako sam pomalo naglo stavljen pred velik izazov da budem na čelu turističkog resora, želim to u potpunosti i do posljednje minute iskoristiti. Godina 2014. bit će različita od 2013., jer ćemo sve kapacitete staviti u funkciju povećanja prihoda. Nastavit ćemo s realizacijom Strategije i promjenom smjera u promociji Hrvatske u svijetu. Ključna riječ ove godine bit će promjene.
Zadovoljni ste ostvarenim rezultatom prošlogodišnje sezone. Nije li smijenjena predsjednica HTZ-a Meri Matešić kao važna karika u tom pogonu pridonijela i vašem uspjehu?
- Odluka o njezinu razrješenju je čiste poslovne prirode i za njezino razrješenje glasala je većina članova Turističkog vijeća. Razriješena je zbog neispunjavanja programa rada HTZ-a, zato što dio preuzetih obaveza ne da nije realizirala, nego nije ni započela. Ona ostaje zaposlenica HTZ-a te će nastaviti rad sukladno svojem znanju.
Najavili ste novi zakon o turističkim zajednicama i obećali ste da nitko od 650 zaposlenih koji servisiraju 73 milijuna noćenja godišnje neće ostati bez posla. Je li to moguće?
- Kad vam 75 posto ljudi iz tog sustava kažu da stvari treba mijenjati, onda znate koliko je sati. Sustav se nije mijenjao od 2000. godine. Sada ćemo definirati ključnu stvar koja nam je nedostajala svih ovih godina: destinacijski menadžment. On će nam omogućiti sustavno upravljanje procesom razvoja turističkog proizvoda na svim razinama, lokalnoj i regionalnoj, s naglaskom na ovu drugu.
Što će to značiti za turiste?
- Ukupna profitabilnost turizma ovisi o tome, budući da fiksni troškovi hotela traju čitavu godinu. Sada je prosječni rok povratka investicije u projekt 17 do 18 godina, a cilj destinacijskog menadžmenta je da osmisli načine privlačenja turista kako bi se taj rok skratio na 10 do 12 godina. Kod nas se čak 62 posto noćenja ostvaruje u srpnju i kolovozu, a dodamo li lipanj i rujan, onda smo na 90 posto. Mora krenuti sve uzlazno. Do 2020. godine planira se u turizam uložiti oko 7 milijardi eura, od toga polovicu u hotelski smještaj, čime bi se hotelski kapaciteti podigli za 7%, a velik dio sredstava uložit će se upravo u nove proizvode u predsezoni i posezoni.
Lani smo imali problem s Rusima zbog viza. Kako ste se pripremili na moguće posljedice zbog krize s Rusijom?
- Ove godine bit će nam jako teško na ruskom tržištu. Ne bih zbog toga krivio Krim niti vize, jer ih imaju i drugi. Skrenuo bih fokus na nas same. Otegotan je vizni reži, koji i drugi imaju. Otegotna je i činjenica da je rublja devalvirala više od 20 posto, ali je i činjenica da Rusiji i dalje putuju i da 4 milijuna Rusa svake godine putuje u Tursku. Isto tako ne vidim razloga zašto za nekoliko godina ne bismo privukli pola milijuna Rusa. To je jedino tržište na kojem imamo problema i očito se moramo fokusirati kako da to riješimo. Rusi imaju sklonost prema Hrvatskoj i trebamo im omogućiti lakši dolazak.
U kojoj je fazi strateški marketinški plan? Javnost se već unaprijed ježi od strateških planova konzultantskih kuća koji joj za skupe novce otkrivaju uvijek isto - golemi višak ljudi i potrebu racionalizacije... Kakav je vaš?
- Za deset dana članovi Turističkog vijeća, zajedno sa mnom, imat će na neformalnoj raspravi prvu konačnu varijantu o kojoj ćemo početi raspravljati.
Zašto je potrebno angažirati ljude izvana da ovima unutra koji za to dobivaju plaću odrede što moraju raditi?
- Svi u svijetu koriste konzultante, samo što je pitanje kako ih koriste. Nije sve što oni predlože a priori u redu, što smo u dosadašnjem radu s njima već i pokazali prošle godine. Tako smo prijedlog reorganizacije Glavnog ureda HTZ-a vratili na doradu s točnim uputama. Takvu praksu, i još strožu, nastavit ćemo i sa strateškim planom, sve dok ne dobijemo ono što želimo. S druge strane moramo imati na umu da čitavo Ministarstvo turizma ima 88 ljudi, da Glavni ured HTZ-a ima 51 osobu i da se oni bave tekućim operativnim poslovima i nemoguće je od njih očekivati da kvalitetno uđu u dubinske analize i kvalitetnu pripremu jednog tako opsežnog dokumenta, kao što je to Strateški marketing plan.
Vozi li se vaša glasnogovornica u službenom automobilu?
- Moja glasnogovornica nema vozačku dozvolu. A i da je ima, ne bi vozila službeni automobil.
Što ste naučili o turistima kao privatni poduzetnik?
- Iza sebe imam puno značajniji angažman u turističkom sektoru. O tome sam najviše naučio radeći tri godine u Turističkoj zajednici županije, gdje sam sudjelovao u stvaranju agroturizma ni od čega. Zatim kao direktor Istarske razvojne agencije i član Županijskog poglavarstva najturističkije regije u Hrvatskoj.
Pa onda mi recite, kako se privlače turisti?
- Resurs je golem, ali ga treba znati upotrijebiti. Možemo uzeti samo jedan mali primjer. Danas se puno može napraviti na tržištu za bicikliste, koji traže puno više od onoga što trenutno dobivaju. Naše glavno tržište je Bavarska, a velik broj Bavaraca svoj odmor želi doživjeti i putem vožnje na biciklu. Postoji čitava prateća industrija za bicikliste i mi se u to moramo uključiti.
Kakovi, kao jedini IDS-ovac, stojite s komunikacijom s premijerom Milanovićem?
- Stalno ponavljam, ja sam još kao pomoćnik ministra gospodarstva imao odličnu suradnju sa svim ministrima i kolegama, a sada, otkako sam ministar, i s premijerom. Ta suradnja je izvrsna.
Jeste li u vezi sa svojim prethodnikom, gospodinom Ostojićem, tražite li ikada savjet od njega, izmjenjujete li iskustva?
- Živimo u istom mjestu i Veljka znam jako, jako dugo. Tu i tamo popijemo pokoju kavu.
Na portalima je objavljeno da mijenjate Pravilnik o uvjetima za izbor direktora u sustavu turističkih zajednica. Tvrde da ćete mijenjati odredbu o pet godina iskustva na rukovodećim poslovima u turizmu kako biste mogli zaposliti već poznatog kandidata. Mijenjate li Pravilnik?
- Pravilnik mijenjamo, i to radikalno jer dosadašnji apsolutno ne čini kvalitetan temelj za odabir vodeće osobe HTZ-a. Promjena će ići u pravcu da se podeblja, a ne skrati iskustvo te će se inzistirati na kvaliteti programa, konkretnim mjerama i njihovoj izvedivosti. To ćemo najviše cijeniti prilikom odabira. Danas postoje pet kriterija koji meni malo znače za odabir ključnog čovjeka HTZ-a. Smatram da za jednu tako odgovornu razinu osoba treba dokazati itekako više svojih sposobnosti.
Što je vama presudno za izbor prvog čovjeka HTZ-a?
- Program rada, kako zamišlja promjene i generalni razvoj te kreativnost. Kandidat koji će podastrijeti najbolji program, iz kojeg ćemo moći iščitati interesantnost, atraktivnost, efektnost i izvedivost, imat će moju apsolutnu podršku.
Kao jedan od kandidata spominje se Ivana Šoljan...
- U medijima se spominju i mnogi drugi. O kandidatima ćemo razgovarati kad se raspiše natječaj.
Postaje li HTZ doista, kako su vas ovih dana optuživali, prodajna agencija čiji će jedini smisao postojanja biti da prodaje izlete i smještaj?
- Odgovorno tvrdim na to nije istina. Radi se o smiješnoj tezi koju je beskorisno komentirati. HTZ će u budućnosti biti vrlo specijalizirana i moderno koncipirana institucija, s izvrsnim, dobro obrazovanim i istreniram ljudskim potencijalima koji će upravljati brendom hrvatskog turizma i promovirati zemlju u cjelini.
Razgovarala: Željka Godeč
Vijesti iz medija
