Kad je zadnji put vođen intervju s potpredsjednikom Vlade Brankom Grčićem, u siječnju ove godine, glavne teme su bile kao i danas – iskorištenost europskih fondova i gospodarske nevolje. Međutim, za razliku od početka godine, kada su sve statističke gospodarske brojke bile loše, prvi kvartal 2014. je donio neke iznenađujuće pozitivne vijesti. Industrijska proizvodnja raste, potrošnja vrlo blago raste, izvoz raste mnogo brže od uvoza, a nezaposlenost je krajem travnja pala na godišnjoj razini, prvi put nakon prosinca 2011. Ekonomski analitičari, ali i Vlada, jako su oprezni u predviđanju nastavka toga pozitivnog trenda i do kraja godine.
Koje su, po vašem mišljenju, glavne prepreke zadržavanju ovog kvartalnoga pozitivnog trenda?
- Unatoč pristupu oporbe po principu što gore to bolje i stalnom inzistiranju samo na crnim vijestima, gospodarski pokazatelji u prvom kvartalu su dobri. Čak puno bolji od prognoza mnogih ekonomskih analitičara. No, za ostatak godine ipak smo oprezni u prognozama zbog više razloga. Prvo, kada gledate kretanje ključnih komponenti BDP-a najveći rizik u sljedećim kvartalima je vezan za kretanje javne, proračunske potrošnje. Naime, u prvom kvartalu proračunski rashodi porasli su nominalno za 4,1 posto kao rezultat ubrzanih isplata subvencija poljoprivredi, industriji i generalno poduzetništvu. Procedura prekomjernog deficita i potreba fiskalne konsolidacije u ovoj godini na razini od čak 2,3 posto BDP-a bitno će usporiti javnu potrošnju u idućem razdoblju što će imati manji učinak na BDP u odnosu na prvi kvartal. Rizici su vezani i za nastavak pozitivnih trendova oporavka osobne potrošnje. Poznato je da rast zaposlenosti, a time i glavni potencijal rasta osobne potrošnje, obično kasni za prvim pokazateljima oporavka. No, ohrabruje oporavak industrijske proizvodnje i u vezi s tim rast izvoza roba, gdje doprinos ima i oporavak na našim EU izvoznim tržištima. Uz dobru turističku sezonu, sve to skupa bi moglo omogućiti da se pojačanom aktivnosti privatnog sektora kompenzira očekivano smanjenje javne potrošnje u ostatku godine.
Namjeravate li u pregovorima s Europskom komisijom iskoristiti gospodarske rezultate u prvom kvartalu i lobirati za ublažavanje odredbe o potrebi da se za oko sedam milijardi kuna posto smanji deficit državnog proračuna? Recimo, da se odustane za onaj dio za koliko je smanjena investicijska javna potrošnja zadnjim proračunskim potezima?
- Kao što znate, morali smo se dobro potruditi da nađemo tih 7-8 milijardi kuna ili spomenutih 2,3 posto BDP-a u namjeri smanjenja deficita unutar Procedure prekomjernog deficita. Očekujemo službene reakcije Europske komisije i odgovarajuće preporuke početkom lipnja. Do tada ne možemo procjenjivati u kojoj mjeri će neke od ponuđenih mjera biti prihvatljive ili ne. Ali, reći ću ono što je za nas od presudne važnosti. Osigurati nastavak pozitivnih trendova u gospodarstvu i mogući gospodarski rast koji bi ojačao prihodnu stranu proračuna te tako olakšao fiskalnu prilagodbu. Dakle, uspjeh na tom planu značit će lakše rješavanje problema deficita.
Zelene udruge i dio lokalne zajednice se protivi izgradnji TE-Plomin na ugljen i zahtijevaju da glavni energent bude plin. Pri tom najavljuju i potpisivanje peticije za organiziranje referenduma o tom pitanju. U svjetlu proglašenja te investicije kao strateške, što će biti sa tom investicijom u slučaju da se referendum organizira na lokalnoj razini i da na njemu bude izglasano ne za TE-Plomin na ugljen?
- Teško mi je odgovarati na hipotetska pitanja. Mislim na mogućnost organiziranja referenduma u lokalnoj zajednici. Međutim, treba reći da s ekološkog aspekta primjena suvremene tehnologije u ovom projektu osigurava po svim parametrima iz odgovarajućih studija poboljšanje kvalitete zraka odnosno smanjenja sumpornih, dušičnih spojeva i čestica. Ne treba zanemariti ogromno gospodarsko, posebno energetsko značenje projekta i činjenicu da smo u završnoj fazi javnog nadmetanja s velikim izgledima da dobijemo ozbiljnog partnera i direktno ulaganje od gotovo 7 milijardi kuna u idućih nekoliko godina.
Prema novoj statističkoj metodologiji Europske komisije u javni dug opće države bi se u rujnu ove godine trebali na rigorozniji način uvrstiti HAC, ARZ i HBOR čime bi javni dug, prema analizi ekonomista Željka Lovrinčevića, mogao dosegnuti sa sadašnjih oko 65 posto na više od 80 posto BDP-a već krajem ove godine. Slažete li se s tom procjenom i bojite li se da bi to moglo utjecati na jače poskupljenje zaduživanja Hrvatske?
- Konsolidacija javnog duga ne može se upravljati bez jasne slike o tome što sve taj dug zapravo sadrži. Zato nema zavaravanja. Moramo jasno znati što su i kolike su ukupne obveze države, sve u skladu s najnovijom metodologijom EU-a odnosno EUROSTAT-a. Naš je cilj smanjenjem deficita u sljedeće tri godine zaustaviti daljnji rast javnog duga i preokrenuti trend.
Hoće li se ići na porez na prihode od kamata u 2015., jer je u jednom trenutku premijer Zoran Milanović istaknuo kako to još nije sigurno?
- Porez na kamate u 2015. dio je predloženih strukturnih mjera u okviru EDP procedure. To je obveza koju smo preuzeli. No, isto tako važno je poslati poruku da izvan tih mjera nema više novih povećanja poreznih opterećenja, ni za građane ni za gospodarstvo. Moramo podvući crtu i reći investitorima to je to.
Najavili ste kako će Vlada u idućim tjednima dodatnim zakonskim prijedlozima raditi na ukidanju administrativnih barijera za ulaganje i poticanje investicija. Možete li reći nešto više o tome?
- Prije neki dan smo imali inventuru učinjenog na jačanju poslovne klime i mogu samo reći da je već napravljeno puno pomaka, od značajnog skraćenja izdavanja građevinskih dozvola, preko novih rješenja u izvlaštenju zemljišta, jednostavnijeg i jeftinijeg osnivanja poduzeća, uknjižbe vlasništva, bržeg rješavanja sporova... Da, govorili smo o novim idejama oko ustupanja državnog zemljišta investitorima pod još povoljnijim uvjetima, još dosljednijoj primjeni modela šutnje administracije ili pak povećanja odgovornosti lokalne samouprave za opstrukciju novih ulaganja. Naime, nije prirodno da se vrlo često na lokalnoj razini događaju apsurdne situacije u kočenju investicija, a da na temelju ugovora o zaštiti ulaganja u konačnici odštetu investitorima plaća država, a ne ta ista lokalna samouprava. To ćemo svakako vrlo brzo promijeniti.
Ivan Šuker, bivši ministar financija, kazao je kako je za njegova mandata sa Svjetskom bankom započeo projekt izdvajanja Porezne uprave iz Ministarstva financija, ali da je ova Vlada zaustavila taj projekt. Što vi mislite o ideji da se Porezna uprava izdvoji iz Ministarstva financija i da funkcionira kao državna institucija neovisna od političkih utjecaja? Po novom zakonu ravnatelj PU-a se bira preko javnog natječaja i to je svakako jedan od vidova daljnje depolitizacije te institucije, ali bi li možda bilo dobro suštinski izdvojiti poreznu upravu iz resornog ministarstva?
- Porezna uprava jedna je od najvažnijih institucija Ministarstva financija u provedbi fiskalne politike. I dok su ostala ministarstva uglavnom odgovorna za upravljanje rashodima, Financije su odgovorne za prikupljanje i upravljanje proračunskim prihodima gdje porezna uprava igra nezaobilaznu ulogu. Mislim da zato nema puno smisla govoriti o ideji izdvajanja Porezne uprave, a profesionalizam i stručnost gradi se drugim metodama. Drugim riječima, puno je primjera iz povijesti da izdvajanje određenih institucija iz većih sustava ne znači istovremeno i manji politički utjecaj na njihov rad.
Pojavila se neslužbena informacija daje Vlada odustala od toga da se HZZO izdvoji iz državne riznice. Zatim je Rajko Ostojić, ministar zdravlja ustvrdio kako najprije treba razgraničiti što točno ulazi u trošak zdravstvenog sustava, dok je Boris Lalovac, ministar financija, istaknuo kako očekuje od HZZO-a cjelokupnu analizu. U isto vrijeme je Siniša Varga, ravnatelj HZZO-a, javnosti odaslao vrlo oštru poruku da izdvajanje HZZO-a iz Ministarstva zdravlja opstruiraju one snage koje ne žele da se novac poreznih obveznika efikasno i transparentno ne koristi. Kakvo je vaše mišljenje o tom problemu?
- Izdvajanje HZZO-a iz riznice nije formalni čin. Takav potez trebao bi osigurati veću transparentnost sustava, a zahtjevi koje smo postavili u reformskim mjerama idu i prema većoj efikasnosti i mogućim uštedama. No, kako je ostalo još puno posla oko pripreme ovog projekta, ne treba očekivati izdvajanje prije 1. siječnja 2015.
Prošli tjedan ste održali jednu od brojnih prezentacija na kojem ste branili efikasnost ove Vlade u korištenju pretpristupnih i strukturnih fondova EU-a. Naime, HDZ vas ne prestaje optuživati da tijekom 2012. i 2013., kao i ove godine, niste ugovorili niti započeli s ugovaranjem dovoljnog broja projekata i da smo, a to tvrde i neki novinari koji prate to područje, po tom aspektu najgori od svih država EU-a. Što govore vaše brojke?
- Po tko zna koji put mogu reći da su to uobičajeni pokušaji oporbe da umanji izvanredne rezultate koje je ova Vlada u samo dvije godine na tom polju postigla. Dovoljno je reći da smo početkom 2012. bili na 37 posto ugovorenih sredstava iz pretpristupnih fondova, a danas smo na čak 75 posto. Od ukupno 1,13 milijardi eura ugovorili smo 850 milijuna eura, a realizirali i isplatili 624 milijuna eura. Od novih 450 milijuna eura iz strukturnih fondova samo u nekoliko mjeseci ugovorili smo 150 milijuna eura, a sve ostalo je u završnoj fazi provedbe natječaja. Sve te projekte možemo realizirati do kraja 2016. godine po pravilu n+3 (pravilo da se u roku od tri godine mogu iskoristiti određena sredstva EU-a op.a.), a onda će se tek moći govoriti o konačnom rezultatu. Ukratko, HDZ-ova Vlada u četiri godine je ugovorila 247 milijuna eura, a mi u dvije godine 483 milijuna eura. HDZ-ova Vlada realizirala i isplatila u četiri godine 127 milijuna eura, a mi u dvije godine čak dvostruko više, 269 milijuna eura. I još nešto. Samo u prva četiri mjeseca ove godine iz EU proračuna u Hrvatsku se slilo 341 milijun eura, a uplatili smo u EU proračun oko 222 milijuna eura. Prema tome, zasad smo u plusu u ovoj godini oko 119 milijuna eura ili gotovo 900 milijuna kuna. Jasno je, dakle, da ova Vlada radi ogroman posao, a doprinos EU fondova vrlo brzo će se osjetiti i kroz oporavak ukupnog gospodarstva.
Razgovarao: Frenki Laušić
Vijesti iz medija
