„Dok sam predsjednik ove Vlade na pitanja koja upućujem odgovarat će se meni direktno, a ne medijima i svatko tko bude štitio nepravilnosti koje je uočio i o tome me ne izvijesti, odgovarat će“, kazao je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović otvarajući današnju 154. sjednicu. „Nikoga ne optužujem za kriminal i korupciju. Nikoga, ali za neodgovornost i nereakciju na ono što sam tražio - to da. U tom trenutku se povjerenje gubi“, dodao je. Premijer Milanović osvrnuo se i na predstojeće izbore za Europski parlament rekavši da će se birati između dva svijeta. „Između reda i zakona, to su ljudi s kojima ovdje sjedim i radim, te kriminala i bezakonja, a to su neki drugi u ovoj državi, dio naše političke konkurencije.“ Dodao je još da će pravila biti stroga i da drukčije ne može biti. „Za to ću se boriti i znam da u tome imam jaku podršku, kada je svjetonazor i etika u pitanju, i naših koalicijskih partnera i svih ljudi u Vladi“, kazao je predsjednik Vlade i zaključio: „Mi moramo raditi čisto i besprijekorno, ne samo na razini dojma, nego i na razini činjenica. Mora nam se vjerovati, a kad ne vjerujem – ne vjerujem.“
Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o potporama za očuvanje radnih mjesta, kojim će se urediti uvjeti, visina i način ostvarivanja potpora za očuvanje radnih mjesta, skraćivanjem punog radnog vremena i obrazovanjem ili osposobljavanjem radnika tijekom razdoblja u kojem ne rade iz opravdanih razloga. Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić pojasnio je da će zakon omogućiti poslodavcima koji tijekom privremenog pada poslovnih aktivnosti, odnosno nakon ostvarenog gubitka u poslovanju, izrade program poslovnog oporavka i program za očuvanje radnih mjesta, a regulirali su obveze poreza i doprinosa, korištenje potpora za očuvanje radnih mjesta, kao potpora male vrijednosti. Novine koje donosi ovaj zakon u odnosu na dosadašnja zakonodavna rješenja i mjere su taj da se uvode dvije vrste potpora, umjesto jedne. Nadalje, ublažavaju se kriteriji koje poslodavci moraju ispunjavati da bi im bila dodijeljena potpora te produžuju razdoblja u kojima poslodavac ima pravo ostvarivati potporu, sa 6 na12 mjeseci. Također, izmijenjena je visina potpora, jer se prije visina potpore određivala kao razlika plaće i doprinosa iz plaće i na plaću radnika, prije i nakon skraćenja radnog vremena i to najviše do 20 posto toga iznosa. Uvedena je i obveza poslodavca da u određenom vremenskom razdoblju zadrži radnike za koje je tražio potporu uz zakonom određene iznimke. Govoreći o gospodarskim, financijskim i socijalnim učincima koje bi zakon mogao polučiti, ministar Mrsić naveo je: omogućavanje bržeg restrukturiranja poslodavca i njihove prilagodbe na tržištu rada bez smanjivanja broja zaposlenih radnika, očuvanje radnih mjesta i zadržavanje zaposlenosti, socijalna sigurnost radnika i njihovih obitelji te socijalni mir. Istaknuo je procijene po kojima bi se ovim zakonom, u ovoj godini, sačuvalo dvije tisuće radnih mjesta. „Dobili smo podršku socijalnih partnera i nadam se da je to još jedan kamenčić u mozaiku osiguravanju radničkih prava i zadržavanja radnih mjesta“, zaključio je ministar Mrsić.
Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras predstavio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zadrugama, kojim se unaprjeđuju postojeća rješenja te stvaraju uvjeti za daljnji razvoj zadruga i zadružnog poduzetništva u Republici Hrvatskoj kao poželjnog i konkurentnog oblika gospodarskog djelovanja. Prema riječima ministra Marasa, prvenstveno se želi stvoriti kvalitetniji i učinkovitiji institucionalni okvir za promociju i podršku razvoju zadružnog poduzetništva kroz osnivanje Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo, kao pravnog slijednika Hrvatskog saveza zadruga. Ukidanjem obveznog članstva zadruge se rasterećuju parafiskalnog nameta plaćanja obavezne članarine, čime se rasterećuje njihovo poslovanje. Također se ukidaju odredbe koje se odnose na nadzor i prekršaje vezano za zadružna načela i vrednote, jer se na zadruge, kao i na druge pravne osobe, već primjenjuju svi odgovarajući nadzori poslovanja. Nadalje, smanjuju se obveze izdvajanja i evidentiranja iznosa za osiguranje trajnosti i daljnji razvoj zadruge sa 30 posto na 20 posto , čime se stvara okvir za daljnje poticanje investicija u zadrugama, istovremeno uvažavajući trenutno gospodarsko okruženje. Utvrđuje se i provedba postupka brisanja zadruga iz sudskog registra po službenoj dužnosti suda sukladno odredbama Zakona o sudskom registru, i to onih zadruga koje svoje poslovanje i opće akte nisu uskladile s odredbama Zakona o zadrugama.
„Naša sadašnja slika je s jedne strane nezadovoljstvo građana, a s druge strane naše nezadovoljstvo pravosuđem i postupcima koji dugo traju“, kazao je ministar pravosuđa Orsat Miljenić, obrazlažući Prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova, istaknuvši da je obišao sve županijske sudove u zemlji. Pojasnio je da građani plaćaju preko 2 milijarde kuna kamata zbog razlike u dužini trajanja postupka u Hrvatskoj. Ministar Miljenić izvijestio je da se ovim Prijedlogom zakona predlaže nova organizacija mreže općinskih i prekršajnih sudova. Predloženom organizacijom područje Republike Hrvatske dijeli se na 15 pravosudnih područja, i to tako da se ustanovljava 15 županijskih sudova, 23 općinska i 21 prekršajni sud. Također se predlaže nova organizacija mreže trgovačkih sudova, na način da se ustanovljava Trgovački sud u Pazinu za područje Istarske županije. Sukladno tome utvrđuju se i sjedišta općinskih i prekršajnih sudova. Nadalje, od 1. siječnja 2015. godine s radom će prestati 44 općinska suda, a 1. srpnja 2015. godine s radom 40 prekršajnih sudova. Sadašnji općinski i prekršajni sudovi koji prestaju s radom postat će stalne službe novoustanovljenih općinskih i prekršajnih sudova, a sadašnje stalne službe općinskih i prekršajnih sudova postat će stalne službe novoustanovljenih općinskih i prekršajnih sudova. Na taj se način i dalje građanima osigurava pristup općinskim i prekršajnim sudovima istovjetan onome kakav imaju i danas. Prijedlogom zakona važna organizacijska promjena izvršena je u području nadležnosti. Ovakvom reorganizacijom mreže općinskih i prekršajnih sudova postižu se sljedeći učinci: ravnomjernija radna opterećenost sudova i sudaca (mogućnost svakog predsjednika suda da odgovarajućim aktom sudske uprave - godišnjim rasporedom poslova, obavi preraspodjelu predmeta i tako ujednači radnu opterećenost sudaca unutar suda nastalog spajanjem, što osigurava veću djelotvornost suda i smanjenje broja zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku), smanjenje troškova delegacije predmeta s opterećenih sudova na sudove s manjim prilivom predmeta, manji broj sudova osigurava ujednačeniju sudsku praksu i daje bolju mogućnost za specijalizaciju sudaca što se nužno mora povoljno odraziti na trajanje sudskih postupaka i kvalitetu odluka, veća pokretljivost sudskog osoblja te ravnomjernija iskorištenost postojećih resursa. Prijedlogom zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava, a uzimajući u obzir novu organizaciju mreže sudova, predlaže se da se u Republici Hrvatskoj ustanovi 21 općinsko državno odvjetništvo i 15 županijskih državnih odvjetništava za postupanje u kaznenim i u građansko-upravnim postupcima. Predsjednik Vlade Zoran Milanović kazao je da je ovo jedna od reformskih mjera te da je se mogla provesti i prije deset godina, ali to netko nije htio. „Ovo je jedan zdrav organizam, koji je što se tiče koncepta dogovaran dugo i sada ga treba provesti“, dodao je.
Obrazlažući Prijedlog Akcijskog plana podrške izvozu 2014. – 2015., prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić podsjetila je da je Vlada Republike Hrvatske osnovala Povjerenstvo za internacionalizaciju hrvatskoga gospodarstva. Svrha izrade Akcijskog plana podrške izvozu je na sustavan, pregledan i konzistentan način na jednom mjestu objediniti i prikazati sve aktivnosti i mjere koje je nužno poduzeti od strane Povjerenstva i odgovarajućih državnih tijela i institucija kako bi se svi postojeći, ali i novoizrađeni, kapaciteti stavili u funkciju podrške hrvatskim izvoznicima, osigurala sustavna i trajna podrška hrvatskim izvoznicima te pospješio plasman hrvatskih roba i usluga na inozemna tržišta. Osnovna načela pri izradi Akcijskog plana bila su stavljanje korisnika - izvoznika - u središte i usredotočenost na njegove stvarne potrebe i zahtjeve te žurna i neodgodiva potreba proaktivnog djelovanja u partnerskoj suradnji državnih i ostalih institucija i gospodarstvenika. Nakon višemjesečnih savjetovanja i kontakata s poslovnom zajednicom, razmatranja zahtjeva i potreba hrvatskih izvoznika te prikupljanja doprinosa svih članova Povjerenstva, razrađen je niz aktivnosti i mjera koje čine ostvariv plan podrške izvoznicima u svim fazama izvoza - od razvoja proizvoda, financiranja, edukacije i rušenja administrativnih barijera u zemlji - sve do potpore u inozemstvu. Premijer Milanović istaknuo je da iako nam je izvoz relativno niske dodane vrijednosti, jako je važan jer zapošljava 50 posto svih zaposlenih, pojasnivši da je još važnije da 70 posto novih ulaganja ide u razvoj odnosno izvoz. „Na izvozu se vidi tko vrijedi, a tko ne vrijedi“, dodao je.
Vlada je usvojila Zaključk o praćenju pripreme i provedbe projekata i shema dodjele bespovratnih sredstava koji se planiraju sufinancirati sredstvima Europske unije. U svrhu donošenja odluka vezanih uz aktivnosti pripreme za korištenje, unaprjeđenje korištenja te sustavnog i trajnog praćenja korištenja fondova Europske unije, a radi poticanja sveukupnog rasta i razvoja u kontekstu provedbe zajedničkih politika Europske unije, Vlada Republike Hrvatske je na 70. sjednici održanoj 3. siječnja 2013. godine osnovala Radnu skupinu za fondove Europske unije (u daljnjem tekstu: Radna skupina). Temeljem Zaključka Vlade Republike Hrvatske od 13. lipnja 2013. godine prati se napredak u pripremi i provedbi devet (9) investicijskih projekata i dvadeset (22) shema dodjele bespovratnih sredstava iz sredstava Europske unije dostupnih za financijsko razdoblje 2007.-2013., prema postavljenim rokovima, te kroz rad i aktivnosti Radne skupine. Kako se mehanizam praćenja korištenja fondova Europske unije kroz rad Radne skupine kao i tromjesečno izvještavanje prema Vladi Republike Hrvatske pokazao korisnim i praktičnim, potrebno je novim Zaključkom proširiti obvezu izvještavanja.
Donesena je i Odluka o raspisivanju prijevremenih izbora za Gradsko vijeće Grada Vukovara i gradonačelnika te zamjenike gradonačelnika Grada Vukovara, Općinsko vijeće Općine Sunja i općinskog načelnika te zamjenika općinskog načelnika Općine Sunja, gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika Grada Slunja, općinskog načelnika i zamjenika općinskog načelnika Općine Netretić i općinskog načelnika i zamjenika općinskog načelnika Općine Bibinje. Ministar uprave Arsen Bauka kazao je da se za dan provedbe izbora određuje nedjelja, 15. lipnja 2014. godine.
Pisane vijesti
