U povodu jučerašnje najave Sindikata javnih službi „kako im je neprihvatljivo petpostotno povećanje osnovice plaća koje im je ponudila Vlada te niza drugih izjava kojima se pokušava vršiti „pritisak“ Vlada Republike Hrvatske želi pojasniti probleme.
U povodu jučerašnje najave Sindikata javnih službi „kako im je neprihvatljivo petpostotno povećanje osnovice plaća koje im je ponudila Vlada te niza drugih izjava kojima se pokušava vršiti „pritisak“ Vlada Republike Hrvatske želi pojasniti slijedeće:
Neprijeporna je činjenica s kojom se slaže i Vlada da su plaće zaposlenih u javnim i državnim službama u razdoblju od 2000. do 2003.godine znatno smanjene, i to umanjenjem osnovice za 5 posto, korekcijom koeficijenata i izostankom kontinuiranog rasta plaća u odnosu na rast cijena i bruto domaćeg proizvoda.
Ova Vlada suočila se s tim problemom na početku mandata te je osigurala uvjete za smanjivanje deficita,ali i kontinuirani rast plaća, i to ; u 2004.g. za 4,2 posto, u 2006.godini za 3 posto, a u slijedećoj godini predlaže se povećanje od 5 posto, ili ukupno 1,3 milijarde kuna više što je u skladu s realnim gospodarskim mogućnostima i ukupnim obvezama Državnog proračuna.
Pored toga , Vlada je naslijedila velike financijske obveze iz prethodnog razdoblja koje su se odnosile na različita materijalna prava iz Kolektivnih ugovora a koja su zaposlenima bila neopravdano uskraćena, te su osigurana dodatna sredstva za ispunjavanje tih obveza, što je dodatno opteretilo proračun, a obveze iz toga razdoblja planirane su i u 2007.g.
Nadalje, uz stalne napore na smanjivanju deficita i poticanju gospodarskih aktivnosti, najveći dio Državnog proračuna usmjeren je na ispunjavanje zakonskih obveza u području mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, te socijalne skrbi, a ukupno 24 milijarde kuna namijenjeno je za plaće i druga materijalna prava zaposlenih u javnim i državnim službama, što ukupno godišnje na rashodovnoj strani čini 7o posto proračuna.
Zato je neprihvatljiva teza sindikata javnih službi „da novaca ima ali ih netko ne želi dati“ ili „da Vlada nema koncept u vezi plaća“. Naprotiv, Vlada je nizom dokumenata , među kojima su i Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2oo7-2oo9.g. , zatim, intenzivnim reformskim procesima u pravosuđu, državnoj upravi, zdravstvu, obrazovanju i znanosti, socijalnoj skrbi i drugim područjima potpuno jasno definirala i odnos prema ljudskim potencijalima u javnim i državnim službama, u okviru čega je i zalaganje za uspostavu novog ,kvalitetnijeg i stimulativnijeg sustava plaća i nagrađivanja rezultata rada.
Vlada želi biti odgovorna za obveze koje preuzima, i upravo stoga svake godine prije donošenja Državnog proračuna polazeći od konkretnih uvjeta sa sindikatima usuglašavati putem kolektivnih pregovora pitanje rasta plaća i drugih materijalnih prava.
I na kraju, Vlada kao ozbiljan socijalni partner smatra da u tijeku kolektivnih pregovora nije korektno voditi dijalog putem javnosti, već na osnovu argumenata i međusobnog uvažavanja u okviru rada Pregovaračkih odbora , što je i predviđeno međusobnim protokolom, a čega se Vlada u potpunosti pridržava.
Pisane vijesti |
Priopćenja
