U povodu reportaže novinarke Višnje Mišin u središnjem «Dnevniku» Hrvatske televizijobjavljene u nedjelju, 11. lipnja 2006. godinvezane uz navodno otkrivanje sudbina 187 zatočenih i nestalih ranjenika iz Domovinskog rata iz ratne bolnice u krugu tvornice «Borovo Comerce», koji su prema iskazima navodnih svjedoka nestali na području Srbije i Crne Gorte kasnije vraćeni i pogubljeni na tada okupiranim područjima u okolici VukovarMinistarstvo obiteljbranitelja i međugeneracijske solidarnosti smatra se potrebnim očitovati.
U povodu reportaže novinarke Višnje Mišin u središnjem «Dnevniku» Hrvatske televizije, objavljene u nedjelju, 11. lipnja 2006. godine, vezane uz navodno otkrivanje sudbina 187 zatočenih i nestalih ranjenika iz Domovinskog rata iz ratne bolnice u krugu tvornice «Borovo Comerce», koji su prema iskazima navodnih svjedoka nestali na području Srbije i Crne Gore, te kasnije vraćeni i pogubljeni na tada okupiranim područjima u okolici Vukovara, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti smatra se potrebnim očitovati.
Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti kroz Upravu za zatočene i nestale, još od 1993. godine raspolaže informacijom da je dio ranjenika i bolesnika, nakon pada Vukovara odveden u novosadsku bolnicu, nakon čega je njihova sudbina bila nepoznata. U pregovorima s nadležnim tijelima Srbije i Crne Gore, zatražena je dokumentacija o navedenim slučajevima, te su, počevši još od 1995. godine, isporučeni posmrtni ostaci više osoba umrlih u novosadskoj bolnici i drugim medicinskim ustanovama u Srbiji. Međutim, u svim slučajevima radilo se o pojedinačnim isporukama. Iako je Uprava za zatočene i nestale Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, još od 1991. godine zahtijevala odgovor i dokumentaciju o sudbini nasilno odvedenih iz Vukovarske bolnice, iz ratne bolnice u «Borovo Comercu», iz Borova Naselja, kao i svih osoba nestalih u agresiji na Vukovar poimenično, u dosadašnjem tijeku pregovora nadležna tijela iz Srbije nisu ustupila nikakav popis niti bilo kakovu drugu dokumentaciju o njihovoj sudbini, uključujući i popis ranjenika iz «Borovo Comerca» koji su odvedeni u novosadsku bolnicu.
Činjenica je kako je aktivnostima Uprave za zatočene i nestale Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, 2001. godine, na farmi «Lovas», između Dalja i Borova Sela, otkrivena i u nazočnosti istražitelja Međunarodnog kaznenoga suda iz Haaga, ekshumirana masovna grobnica u kojoj su pronađene 24 žrtve. Prema okolnostima nestanka 19 do sada identificiranih žrtava, razvidno je da se radi o osobama nasilno odvedenim 19. studenoga 1991. godine, upravo iz «Borovo Comerca». Iskazi svjedoka i drugi dokazi govore kako su pronađene žrtve nakon pada Vukovara odvedene u Dalj gdje su zlostavljane, a potom na farmu «Lovas», gdje su i ubijeni i gdje su nakon 10 godina pronađeni njihovi posmrtni ostaci. Posmrtni ostaci osoba nasilno odvedenih iz «Borovo Comerca» pronađeni su i u masovnoj grobnici na Novom groblju u Vukovaru među 938 žrtava, koja je ekshumirana 1998. godine, kao i u masovnoj grobnici pronađenoj na katoličkom groblju u Dalju. Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti raspolaže, za sada nepotvrđenim informacijama, kako su nedaleko od masovne grobnice na farmi «Lovas», bile još dvije veće masovne grobnice sa žrtvama iz «Borovo Comerca», koje su, kako bi se prikrio trag zločina, tijekom okupacije Hrvatskoga Podunavlja, izmještene na druge, za sad neutvrđene lokacije. Naime, prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, još uvijek je nepoznata sudbina 50 osoba nasilno odvedenih iz «Borovo Comerca».
Činjenica jest kako je nakon okupacije Hrvatskoga Podunavlja, veći broj zarobljenika odveden u Srbiju, a zabilježeni su slučajevi u kojima su zarobljenici iz logora u Srbiji, vraćeni na tada okupirano područje Hrvatskoga Podunavlja gdje su ubijeni, a njihovi su posmrtni ostaci kasnije pronađeni u masovnim grobnicama, kao što je bio slučaj s ratnim zarobljenicima iz Berka. Činjenica je, također, kako je dio žrtava ostao na teritoriju Srbije, gdje su njihovi posmrtni ostaci pokopani kao neidentificirani. Stoga je Uprava za zatočene i nestale Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, još od 1995. godine zahtijevala provođenje ekshumacija N.N. posmrtnih ostataka pokopanih na području Srbije. Konačno, 2001. godine, prema modelu kojega je predložila Uprava za zatočene i nestale Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, a koji uključuje monitoring stručnih promatrača iz Republike Hrvatske i obradu uzoraka iz posmrtnih ostataka u DNA laboratorijima u Republici Hrvatskoj, otpočeo je proces ekshumacija na području Srbije. Proces je započeo ekshumacijom u Novom Sadu, gdje su od 60 N.N. posmrtnih ostataka do sada pozitivno identificirani i vraćeni obiteljima posmrtni ostaci 33 žrtve, većinom ratnih zarobljenika i civila ubijenih u Dalju i Borovu Selu, koji su potom bačeni u Dunav. Među pronađenim osobama ubijenim u Borovu Selu i bačenim u Dunav, njih 10 čine zarobljenici iz «Borovo Comerca». Nastavljeno je i s ekshumacijama u Sremskoj Mitrovici, Beogradu, Inđiji, i drugim mjestima gdje su također pronađene žrtve s područja Hrvatskoga Podunavlja, čiji su posmrtni ostaci nakon utvrđivanja identiteta isporučeni Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, a sukladno dogovoru postignutom na zadnjim pregovorima predstoje ekshumacije na području Pančeva i Smedereva.
O žrtvama iz masovnih grobnica na području Vukovara, kao i žrtvama iz Vukovara pronađenim na području Srbije, upravo u ovom trenutku, u predmetu protiv M. Mrkšića, M. Radića i V. Šljivančanina pred Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu, svjedoči pomoćnik ministrice obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti pukovnik Ivan Grujić. Otvaranjem dokumentacije Vojnog arhiva, što je Komisija iz Beograda, najavila na zadnjim pregovorima o nestalim osobama održanim u Zagrebu početkom veljače 2006. godine, može se očekivati značajniji napredak u sustavnom rješavanju pitanja nestalih osoba. Do tada, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti će, kao i u svim dosadašnjim slučajevima, slijediti svaku relevantnu informaciju o sudbini nestalih osoba, pa je u tom smislu uputilo i službeni zahtjev nadležnoj Komisiji iz Beograda za očitovanje o predmetnom popisu od 187 ranjenika iz «Borovo Comerca». O istome će razgovarati u okviru Međunarodne konferencije koja će se održati u Beogradu između 13. i 15. lipnja ove godine, u organizaciji Programa Ujedinjenih naroda za razvoj, gdje je među ostalim temama, predviđena i tema «Nestale osobe». O ishodu ovih razgovora i službenom odgovoru nadležnih tijela Srbije, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti će pravodobno izvijestiti javnost.
Na kraju moramo skrenuti pozornost kako su potpuno dezinformirajući navodi novinarke Višnje Mišin kako navodno otkriće sudbina 187 hrvatskih ranjenika liječenih u novosadskoj bolnici nitko od državne vlasti do sada nije komentirao, te kako joj je iz Ministarstva branitelja poručeno da uputi pismeni zahtjev na koji će biti odgovoreno u toku današnjeg dana, budući da ona nikoga u Ministarstvu nije kontaktirala, niti je do objave reportaže uputila ikakav službeni upit o ovom slučaju. Napominjemo kako je Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u svim slučajevima i u svako vrijeme otvoreno za predstavnike medija, od kojih također, u cilju izbjegavanja nesporazuma, očekujemo da sve svoje zahtjeve upute glasnogovorniku Ministarstva kao nadležnoj osobi za odnose s javnošću.
Pisane vijesti
