Potpredsjednica Vlade i ministrica obiteljbranitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor sudjelovala je danas u Lisabonu na 28. zasjedanju Konferencije ministara nadležnih za obiteljska pitanja pod radnim nazivom «Promjene u roditeljstvu: djeca danas, roditeljsutra».
Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor sudjelovala je danas u Lisabonu na 28. zasjedanju Konferencije ministara nadležnih za obiteljska pitanja pod radnim nazivom «Promjene u roditeljstvu: djeca danas, roditelji, sutra». Zasjedanje Konferencije ministara nadležnih za obiteljska pitanja održava se 16. i 17. svibnja, a na njemu sudjeluju visoki dužnosnici država Europske unije i Vijeća Europe.
Potpredsjednica Kosor održala je tijekom zasjedanja govor na temu «Podržavanje roditeljstva u najboljem interesu djece». U svom govoru istaknula je kako i ovo zasjedanje Konferencije ministara nadležnih za obiteljska pitanja svjedoči o prepoznavanju promjena koje su zahvatile obitelj i obiteljske odnose na početku 21. stoljeća i odlučnosti da se tim promjenama odgovori na primjeren način te podrži roditelje u postizanju najboljeg interesa djece. Napomenula je kako Republika Hrvatska u posljednjim desetljećima 20. i prvim godinama ovog stoljeća slijedi trendove promjena u strukturi obitelji zapadnoeuropskih zemlja, iako su one manje izražene. Pritom je podsjetila kako je prema Popisu stanovništva iz 2001. godine Republika Hrvatska imala 4.437.460 stanovnika, pokazatelji iz dva zadnja popisa stanovništva, 1991. i 2001. godine, bilježe trend smanjivanja prosječnog broja članova obitelji s 3,10 na 2,99 člana, a također se bilježi trend povećanja broja obitelji bez djece - 2001. je bilo 30,7% bračnih parova bez djece. Također se kontinuirano smanjuje broj sklopljenih brakova, u porastu je prosječna životna dob pri sklapanju brakova i broj razvedenih brakova - u 2004. godini sklopljena su 22.700 braka, a razvedena 4.985 ili 22% brakova.
Potpredsjednica Kosor rekla je kako Hrvatsku također karakteriziraju zabrinjavajući nepovoljni demografski trendovi čija je posljedica ubrzano starenje stanovništva, budući da je po spomenutom popisu stanovništva iz 2001. godine u Hrvatskoj 15,63% stanovništva bilo starije od 65 godina. Imajući u vidu navedene pokazatelje, Republika Hrvatska se opredijelila za afirmaciju obiteljske politike podržavajući obitelj u ostvarenju njezinih bitnih funkcija, a prije svega u rađanju i odgoju djece te stvaranju pretpostavki za njihov najbolji razvoj, rekla je potpredsjednica Kosor te istaknula kako je Vlada Republike Hrvatske svojim Programom u mandatnom razdoblju 2003. - 2007. odredila prioritete obiteljske i populacijske politike. Aktivnosti Vlade RH usmjerene su potpori i jačanju obitelji, osnivanjem novih institucija za pružanje savjetodavne pomoći roditeljima u odgoju djece, kao što su savjetovališta, obiteljski centri, financijskom i drugom potporom organizacija civilnog društva i drugih subjekata čije djelovanje je usmjereno podršci i osposobljavanju roditelja za odgovorno roditeljstvo, te rad s djecom koja odrastaju u rizičnim uvjetima. U skladu s raspoloživim materijalnim mogućnostima mjerama obiteljske politike osigurava se financijska pomoć obitelji (rodiljne naknade, doplatak za djecu) te plaćeni rodiljni i roditeljski dopust (rodiljni dopust do godine dana, odnosno treće godine života djeteta za blizance, treće i svako naredno dijete. Roditelju djeteta s invaliditetom omogućeno je korištenje dopusta za njegu toga djeteta do njegove sedme godine života te pravo na rad sa skraćenim radnim vremenom). Poreznim olakšicama priznaju se određeni troškovi za uzdržavane članove obitelji, a razvijaju se i servisi i pružanje drugih usluga za djecu i obitelj, kojima je olakšano zaposlenim roditeljima, posebice majkama, usklađivanje radnih i roditeljskih obveza.
Potpredsjednica Kosor rekla je kako je 2004. godine Vlada Republike Hrvatske osnovala Savjet za populacijsku politiku koji je izradio prijedlog Nacionalne populacijske politike čije donošenje je u tijeku. Također, poštujući Konvenciju o pravima djeteta UN-a Republika Hrvatska je njena određenja ugradila u propise kojima se uređuju pitanja pravne zaštite i interesa djece, ali isto tako i provodila programe kojima se kod djece razvija svijest o njihovim pravima te potiče aktivna uloga u ostvarivanju tih prava. Slijedom Nacionalnog programa djelovanja za djecu u Republici Hrvatskoj iz 1988. godine, Vlada Republike Hrvatske je donijela Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece od 2006. do 2012. godine koji sadrži brojne mjere i aktivnosti tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, organizacija civilnog društva, medija i drugih čimbenika, čija je svrha unaprjeđenje prava i interesa djece, razvoj mreže pomoći roditeljima u odgoju djece, te razvoj svijesti o nužnosti društvene intervencije u obiteljske odnose kada su ugrožena prava i interesi djece. Potpredsjednica Kosor napomenula je kako od 2003. godine u Republici Hrvatskoj djeluje Pravobranitelj za djecu, kao zasebno, samostalno i neovisno tijelo, sa zadaćom zaštite, praćenja i promicanja prava i interesa djece, a od 2004. godine djeluje ministarstvo nadležno za obitelj. To je ministarstvo u 2005. godini, financijski podržalo više od 300 programa organizacija civilnog društva usmjerenih ostvarivanju dobrobiti djece izložene rizičnim uvjetima odrastanja u obitelji (siromaštvu, invalidnosti, odgojnim problemima, ovisnostima…). Potpredsjednica Kosor ukazala je kako Vlada RH osobitu pozornost poklanja djeci pripadnicima nacionalnih manjina, pri čemu su posebne mjere namijenjene djeci Roma, kako bi se ubrzao proces njihovog uključivanja u društvenu zajednicu. Podsjećajući kako Republika Hrvatska još uvijek osjeća posljedice ratnih djelovanja potpredsjednica Kosor rekla je kako se mjerama socijalne politike osobita pozornost poklanja djeci smrtno stradalih, zatočenih i nestalih sudionika rata, kao i djeci koja su sama civilne žrtve.
Potpredsjednica Kosor istaknula je kako unatoč nespornim naporima usmjerenih dobrobiti djece, uspješnom roditeljstvu i kvaliteti obiteljskog života, u manjem broju obitelji djeca ipak ne uživaju primjerenu roditeljsku skrb. Podsjetila je kako je u tom smislu, dajući prednost obiteljskim oblicima skrbi, Vlada RH podržala projekt UNICEF-a – Ureda u Hrvatskoj „Svako dijete treba obitelj“ u sklopu kojeg je popularizirano udomiteljstvo, kao prihvatljiviji oblik skrbi djece. Reagirajući na pojavu nasilja u obitelji i nad djecom donijet je i Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, s ciljem prevencije te pravodobne i primjerene zaštite žrtve nasilja, a usvojeno je još nekoliko dokumenata iz tog područja: Program aktivnosti za sprječavanje nasilja među djecom i mladima i Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima (2004. godine), te Nacionalnu strategiju zaštite od nasilja u obitelji od 2005. do 2007. godine i Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji. U cilju sprječavanja, praćenja i otklanjanja pojave ovisnosti, posebice među mlađom populacijom, usvojen je Akcijski plan suzbijanja zlouporabe opojnih droga za 2006-2009. godinu kojim se usklađuje djelovanje različitih čimbenika na državnoj i lokalnoj razini.
Potpredsjednica Kosor izrazila je uvjerenje da će Republika Hrvatska koja je započela proces pregovora o pristupanju Europskoj uniji tijekom njega svoje propise uskladiti s pravnom stečevinom Europske unije, a poštujući principe sadržane u strategiji socijalne kohezije Vijeća Europe nastaviti aktivnosti unaprjeđenja dobrog i učinkovitog roditeljstva s ciljem harmoničnog razvoja djece i njihovih potencijala u suvremenom svijetu.
Pisane vijesti
