Potpredsjednica Kosor na otvorenju Svjetskog kongresa Međunarodne lige humanista u Dubrovniku

Potpredsjednica Vlade i ministrica obiteljbranitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor otvorila je danas u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku Svjetski kongres humanista Međunarodne lige humanista.

Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor otvorila je danas u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku Svjetski kongres humanista Međunarodne lige humanista.

Svjetski kongres humanista na temu: Humanizam, svjetski mir i globalizacija Međunarodne lige humanista, neprofitne i nevladine organizacije uglednih mirotvoraca iz cijelog svijeta, osnovane 1974. godine u Dubrovniku i od 1998. godine sa sjedištem u Sarajevu, održava se pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske u Dubrovniku od 24. do 26. listopada 2005. godine, a zamišljen je u svrhu izgradnje i govora o miru, s konkretnim primjerima iz suvremenog svijeta.
Otvarajući Svjetski kongres humanista potpredsjednica Kosor uputila je zahvale Međunarodnoj ligi humanista na organizaciji ovog Kongresa, kao i na izboru teme, čiji značaj je prepoznala i Vlada Republike Hrvatske, te sa zadovoljstvom prihvatila pokroviteljstvo ovog skupa.


Posebno je istaknula značaj činjenice da je upravo grad Dubrovnik izabran za domaćina ovog skupa, grad koji je kolijevka humanizma na našim prostorima i čija je stara gradska jezgra pod zaštitom UNESCO-a. Nažalost ni ta činjenica nije spriječila golema razaranja koja je pretrpio u ratu, a građani Dubrovnika podnijeli su veliku žrtvu u borbi za slobodu i mir, rekla je potpredsjednica Kosor, poručivši kako smo danas ipak svjedoci njegove ponovne renesanse, jer ljepotu Dubrovnika u koju su utkani višestoljetni napori, ali i mirotvorstvo njegovih ljudi, niti jedan rat nije mogao izbrisati.

«Humanizam, svjetski mir i globalizacija ključne su teme današnjice, koje bitno određuju odnose u svijetu i o kojima ovisi izgradnja pravednijeg i humanijeg svijeta, stoga ovaj Kongres treba biti naš zajednički pokušaj da spoznamo što nam na tom putu predstoji, što u smislu borbe za humanije društvo još moramo i možemo učiniti. Humanizam, je svjetonazor koji u prvi plan stavlja čovjeka i čovječnost. Humanizam podrazumijeva dobrohotnost, toleranciju, moralnost, uvažavanje ljudskih vrijednosti, ideju o dostojanstvu svake osobe, ideju o ljudskim pravima i slobodama, gdje je sloboda mišljenja tek pretpostavka čovjekova samoostvarenja. Humanizam promiče postupanje u duhu kulture mira, suradnje i nenasilnog rješavanja sukoba. On njeguje kulturu zdravog, stvaralačkog i odgovornog, kako osobnog, tako i društvenog života», rekla je potpredsjednica Kosor.

Ističući kako se svijet danas nalazi na prekretnici: nastavkom s bezuvjetnim ostvarivanjem profita ili opredjeljenjem za uspostavu socijalne države na globalnoj razini, potpredsjednica Kosor istaknula je kako su globalizacija, te informacijska, politička i ekonomska demokratizacija učinile da je sve više informacija dostupno sve većem broju ljudi, no, istodobno uz osjećaj moći, čovjek postaje svjestan i vlastite nemoći, nemoći da odgovori na krucijalna pitanja opstanka čovječanstva, na temeljno i nezaobilazno pitanje postizanja i očuvanja «svjetskog mira».

«Hrvatska je ostvarila svoju samostalnost u ratnim uvjetima i još su svježa sjećanja na tisuće onih koji su svoje živote utkali u temelje njene samostalnosti i suverenosti. U tim teškim vremenima zraka svjetlosti bila je solidarnost među ljudima, zajedništvo, njegovanje čovječnosti, koje su vrijeme stradanja, prognaništva i patnje učinili snošljivijima», podsjetila je potpredsjednica Kosor. Pritom je napomenula kako je Hrvatska dugo vremena bila suočena s otklanjanjem posljedica ratnih razaranja, razorenih gradova, infrastrukture, stambenih, kulturnih i obrazovnih objekata, a procjenjuje se da je još uvijek više od 1300 kvadratnih kilometara teritorija Republike Hrvatske zagađeno minama. Tijekom najžešće agresije na Hrvatsku 18 000 osoba bilo zatočeno i nestalo, a danas, 15 godina kasnije, još uvijek je nepoznata sudbina njih 1149, podsjetila je potpredsjednica Kosor, i ovom prigodom upućujući poziv svim odgovornima i svima onima koji imaju saznanja, da pomognu u pronalaženju istine o tim ljudima.

«Vlada Republike Hrvatske poduzima i poduzet će mjere da svojom politikom otvorenom prema svijetu, omogući građanima život izgrađen po mjeri suvremenog čovjeka, u domovini zadovoljnih, slobodnih, sigurnih i ravnopravnih ljudi, a sudjelovanje Republike Hrvatske u međunarodnim organizacijama i priključenje euroatlantskim integracijama značajan su preduvjet očuvanja i daljeg demokratskog razvoja Republike Hrvatske», rekla je potpredsjednica Kosor ističući kako su napori koje je Republika Hrvatska uložila za otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom urodili plodom, a time je Hrvatska stekla potvrdu zrele demokratske zemlje, spremne uhvatiti se u koštac sa svim izazovima današnjice, pa tako i onima koje nameće proces globalizacije.
Predsjednik Međunarodne lige humanista Helmut Moritz uručio je potpredsjednici Kosor zahvalnicu i plaketu za pomoć u održavanju Svjetskog kongresa humanista te dodijelio titulu počasne predsjednice Komiteta za obitelj i zaštitu djece od zlouporabe i nasilja Međunarodne lige humanista. Predstavnici Međunarodne lige humanista također su uručili potpredsjednici Kosor zahvalnicu za Vladu Republike Hrvatske za prihvaćeno pokroviteljstvo na Svjetskim kongresom humanista.




Pisane vijesti