Predstavljena knjiga "Socijalni sterilitet u Hrvatskoj - zašto smo neoženjeni i neudane"

U prostorijama Hrvatskog povijesnog muzeja u Zagrebu danas je predstavljena knjiga «Socijalitetni sterilitet u Hrvatskoj – zašto smo neoženjeni i neudane». Autori knjige su profesori s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Anđelko Akrap i Ivan Čipin, a istraživanje i izradu knjige financiralo je Ministarstvo obiteljbranitelja i međugeneracijske solidarnosti. Za istraživanje «Uzroci i posljedice socijalitetnog steriliteta u Hrvatskoj» i tisak knjige «Socijalitetni sterilitet u Hrvatskoj – zašto smo neoženjeni i neudane» ukupno je utrošeno 323.000,00 kuna.

U prostorijama Hrvatskog povijesnog muzeja u Zagrebu danas je predstavljena knjiga «Socijalitetni sterilitet u Hrvatskoj – zašto smo neoženjeni i neudane». Autori knjige su profesori s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Anđelko Akrap i Ivan Čipin, a istraživanje i izradu knjige financiralo je Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Za istraživanje «Uzroci i posljedice socijalitetnog steriliteta u Hrvatskoj» i tisak knjige «Socijalitetni sterilitet u Hrvatskoj – zašto smo neoženjeni i neudane» ukupno je utrošeno 323.000,00 kuna.

Obraćajući se nazočnima potpredsjednica Kosor osvrnula se na neke demografske karakteristike u Republici Hrvatskoj rekavši kako službeni statistički podaci pokazuju da je broj novorođene djece u Hrvatskoj znatno ispod razine koja jamči obnovu stanovništva, broj novosklopljenih brakova već se nekoliko godina zadržava na oko 22.000, mladi ljudi u sve kasnijoj dobi zasnivaju brak, prosječna dob žene koja rađa prvo dijete sve je bliže tridesetim godinama, opada broj trećerođene i brojnih obitelji. Potpredsjednica Kosor rekla je kako je ova hrvatska Vlada, imajući u vidu ukupna negativna demografska kretanja, svojim programom jasno odredila da je obitelji u Hrvatskoj potrebno dati posebno mjesto, ulogu i potporu. Istaknula je pritom kako je na području pronatalitetne politike Vlada još 2004. godine učinila prve ozbiljnije iskorake, a s ciljem pružanja primjerenog i učinkovitog odgovora na navedena nepovoljna demografska kretanja, na prijedlog Savjeta za populacijsku politiku, hrvatska Vlada izradila je i Nacionalnu populacijsku politiku, koja je i usvojena u studenome 2006. godine, a čije su se mjere počele primjenjivati od 1. siječnja 2007. godine.

Potpredsjednica Kosor rekla kako je Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti procijenilo da s provedbom sustavnih i temeljnih istraživanja možemo dobiti osnovne pokazatelje o uzrocima i mogućim posljedica nepovoljnih demografskih kretanja, kao i odgovore primjernog poticaja stanovništva fertilne dobi u stvaranja brojnijeg potomstva. Kao na jedan od prvih takvih istraživačkih poduhvata podsjetila je na, prošle godine predstavljenu knjigu «Temeljne značajke demografskog razvoja Hrvatske - bilanca 20. stoljeća», koje je provedeno u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu, autora prof. dr. sc. Jakova Gele, prof. dr. sc. Anđelka Akrapa i Ivana Čipina. Sukladno svojoj programskoj orijentaciji usmjerenoj na daljnje poticanje sličnih znanstvenih projekata, Ministarstvo je, u suradnji s Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, provelo i znanstveno-istraživački projekt pod nazivom «Uzroci i posljedice socijalitetnog steriliteta», a rezultati ovog istraživanja sažeti su u knjizi koja je danas predstavljena pod naslovom «Socijalitetni sterilitet u Hrvatskoj – zašto smo neoženjeni i neudane».

Potpredsjednica Kosor poručila je kako je svrha provođenja znanstvenog istraživanja i tiskanja knjige na ovu temu upoznavanje stručne i šire javnosti, državne uprave, regionalne i lokalne samouprave, javnih i drugih ustanova, nevladinih organizacija te ostalih društvenih subjekata u Republici Hrvatskoj s posljedicama promijenjenih stavova o braku i obitelji, kod mladih ljudi fertilne dobi, te koji su to uzročnici koji imaju za posljedicu odgodu sklapanja braka ili bezbračnost. Također je rekla kako je Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, s Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, i nazočnim autorima, pokrenulo još jedan znanstveno istraživači projekt pod nazivom «Povezanost fertiliteta i sektora zaposlenosti žena u Hrvatskoj».

Nazočnima su se obratili i autori knjige, prof. dr. sc. Anđelko Akrap i Ivan Čipin, recenzentica knjige akademkinja Alica Wertheimer Baletić, potpredsjednica Hrvatske akademije znanosti i redovna profesorica na Katedri za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, te recenzent Nenad Pokos, viši znanstveni suradnik na Institutu za društvena istraživanja «Ivo Pilar» u Zagrebu



Pisane vijesti