Autor: Radmila Kovačević
Život mu je turizam stalno iznova nanosio na put, od tinejdžerskih poslova, studentskih honorara i prvog pravog radnog mjesta u Turističkoj zajednici Istarske županij, Istarske razvojne agencije (IDA) pa do mjesta pomoćnika ministra gospodarstva zaduženog za konkurentnost i investicije. Upravo su investicije, naime, opet vodile uglavnom u turizam.
Stoga, kad je nakon ostavke Veljka Ostojića na zaslonu svog mobitela ugledao broj premijera Milanovića, odmah mu je bilo jasno zašto ga zove. Do funkcije ministra turizma u 43. godini diplomirani ekonomist Darko Lorencin se, inače, naputovao po svijeta, politički profilirao kao ideesovac, skućio i zasnovao obitelj, doškolavao u SAD-u, okušao u ‘zimmer freiju’, zasadio maslinik, (zanemario) jedrenje...
Pred ponuđenom prilikom da naslijedi Ostojića, pak, ovaj bjelovarski zet i miks oca Istrijana i majke iz varaždinskog kraja, ni trenutka nije oklijevao. Kao što, kako kaže, ne dvoji da može održati visoke profesionalne standarde koje je prethodnik postavio.
- Bivšeg ministra Veljka Ostojića poznajem dobro, bio mi je direktor kad sam se zaposlio u TZ Istre, a on me je na neki način i ‘inficirao’ turizmom. Same problematike me nije niti najmanje strah i apsolutno sam siguran da svoj novi posao mogu raditi na razini kakva turizmu treba, a turistička branša očekuje. Svjestan sam da me izvan Istre manje poznaju, no u turizmu ne trebaju brinuti. Itekako poznajem turistički bilo i problematiku, a za koji dan krećem i na teren. Privatnom sektoru želim reći da neće biti promjena pravca s kojima se krenulo u protekloj godini.
U prva dva, tri dana odradili ste sastanke sa suradnicima u Ministarstvu, s predstavnicima strukovnih udruga, obišli Glavni ured HTZ-a... Jeste li se odabrali ekipu prvih suradnika?
- Mnoge od zaposlenih znam već godinama. U Ministarstvu turizma sam zatekao, slikovito rečeno, automobil koji je u pokretu, vozač se promijenio, ali auto i dalje vozi. Nemam razloga sumnjati u odabir suradnika moga prethodnika niti da nešto nije postavljeno na najbolji način.
Imate li ambicije dovesti nova lica u Hrvatsku turističku zajednicu?
- Tamo je ključna promjena napravljena, nova direktorica provodi dogovorene izmjene, a moj jedini interes je da se sve što Glavni ured radi bude kvalitetno, otvoreno i na vrijeme.
Čega ćete se prvo prihvatiti?
- Glavni i krovni prioritet je daljnje dizanje konkurentosti. To jest širok pojam i počiva na puno temelja, što je definirano netom dovršenom Strategijom razvoja turizma. Prvenstveno mislim na investicije, kako na brownfield, tako i na greenfild . Ne mogu shvatiti da u turizmu imamo još 13 neprivatiziranih tvrtki već 15tak godina. Svako od tih poduzeća je na sjajnoj lokaciji i privatizacija je apsolutni prioritet. Mora se podvući crta i pripremiti te tvrtke da postanu zanimljive ulagačima. O tome kako ih pripremimo ovisit će i kvaliteta investitora. A ne može nam biti svejedno hoćemo li dobiti kvalitetnije ulagače, koji donose i prateće sadržaje, poput golfa primjerice, ili one manje kvalitetne. Luksuz da one i dalje tavore (leži neiskorišteno) te ne daju ni blizu onome što bi mogle dati u produženju sezone, zapošljavanju, to si više ne možemo priuštiti.
Kada će Kupari napokon na natječaj?
- Sad je stvarno sve spremno i natječaj će vjerojatno biti raspisan u travnju. To je prva turistička nekretnina, koja je pri tom još bila i bivša vojna, što će na natječaj. Želimo da to bude ogledni primjer da se dobije najbolji mogući ponuđač, da se eliminiraju svi mogući rizici i prigovori te da to bude model kako će se ostala državna vojno neprespektivana imovina, stavljati u funkciju.
Interesenata ima?
- Zasada ih brojimo na prste jedne ruke. Ima ih i iz zemlje i iz inozemstva, a među njima su i neki poznati hotelski lanci. No, i sami ćemo preko Agencije za investicije i konkuretnost o natječaju obavijesti javnost i sve zainteresirane.
Prema investiciji gradnje apartmana, hotela i golfa na Srđu ste blagonakloniji od prethodnika...
- Ja samo tvrdim da to sve stoji u prostornim planovima već 15 godina. Poštujem pravo na referendum, ali gdje su protivnici tog projekta bili sve te godine? Građani su kroz javne rasprave imali u više navrata mogućnost izjasniti se protiv. Vladu se proziva za radna mjesta, a upravo ovakvim stavovima ih ugrožavamo. Ne, to definitivno nije dobro za investicijsku klimu u RH.
Ispada da građanima na savjest stavljate odgovornost za investicijsku klimu u RH?
- Ne. samo ne mogu biti neodgovoran i prešutjeti kako priča sa Srđem, neće dobro odjeknuti na investicijskom tržištu.
Po turističkoj konkurentnosti Hrvatska je među 140 zemalja 35., kao što je bila i 2011. Je li moglo bolje?
- Za promjene treba vremena, a ovo je solidna pozicija. Budući da je u Strategiji razvoja turizma ugrađeno sve što ova analiza konstatira kao slabosti našeg turizma, vjerujem da ćemo u jednom od narednih mjerenja zauzeti i dva, tri mjesta višu poziciju.
Prema atraktivnosti za investiranje potpuni fijasko, samo pet od 140 zemalja plasirano je lošije od hrvatskog turizma.
- O tome upravo govorim. Slično smo prošli i pri analizi mjerenja pouzdanosti sustava za ulagače, odnosno njegovoj nepredvidivosti. No, to sve samo pokazuje što nam je najbolnija točka i kamo moramo usmjeriti većinu napora.
Sezona je manje-više pripremljena, očekuje se ponavljanje lanjskih rezultata, mislite li da može biti nekih iznenađenja?
- Najave su dobre. Uskrs jest ranije nego lani, ali do lipnja vjerujem da će brojke sjesti na svoje. Sve su važne odrednice, što se Ministarstva i HTZ-a tiče, postavljene i određene, ove godine zasigurno nećemo ništa mijenjati i računam s još jednom dobrom sezonom u nizu.
Kakva će vama privatno biti sezona?
- Mogu se pohvaliti da smo prve turiste ugostile već prošle subote. Ovo je našoj kući za odmor peta sezona, a prema rezervacijama trajat će sedam i pol mjeseci Inače, u tu sam se avanturu upustio još ‘98. kad sam kupio staru kuću. Prvih nekoliko godina uopće nisam rekao roditeljima da ne moram slušati litanije o mojem naumu. Nije bilo ni novca da to odmah uredimo, ali malo, pomalo i rezultati su tu. Gosti su nam stranci, a meni je taj naša pothvat potvrda da se i na mjestima 30 kilometara od obale u unutrašnjosti može imati goste duže od tri mjeseca. Svi zajedno u turizmu, ali i svaki domaćim za sebe, moramo se samo upitati - zašto bi gost došao upravo k nama, a ne, recimo u Italiju, Španjolsku, Grčku? Kad im damo dogovor na to pitanje, odnosno kad im ponudimo neki doživljaj kao dodatni motiv dolaska, onda smo više od pola posla napravili.
Kolege s Ekonomskog fakulteta pamte vas i po brzom tipkanju, o čemu se radi?
- Bio sam u tome jako vješt i brz, toliko da sam zarađivao na prekucavanju diplomskih radnji. Zahvaljujući tome sam proputovao cijelu Europu i sjevernu Afriku. Kad sam, recimo, prekucavao diplomski rad kolegici s Filozofskog fakulteta o češkom piscu Karolu Čapeku tema me toliko zaokupila da sam od honorara otputovao u Prag, potražiti njegov grob. Putovati sam stvarno obožavao. Sa 16 sam se prvi put otisnuo preko granice sam. Moji su se spremali kod kumova u Italiju, iz nekih razloga su odustali u zadnji tren, ali ja se nisam dao smesti i morali su me pustiti makar nije bilo mobitela, a ja sam morao mijenjati autobuse, vlakove. Sad sam, doduše, u ulozi turista zahtjevniji nego u mladosti, ali putovati volim jednako.
Prilično tipično za Blizance, imate puno različitih interesa?
- Ponekad pomislim da malo i svaštarim, ali istina je da me puno toga zanima. Sa suprugom sam uređivao interijer u našoj kući i to me jako intrigira, obožavam jedriti, zasadio sam masline... Doduše, brod, koji je napravio moj tast, sada zbog obaveza stoji u dvorištu, ali ni s dvoje djece to više nije tako jednostavno. I u masliniku nisam koliko bi trebalo, sad je sezona radova, a uspio sam odraditi samo dio. To me istinski veseli, pomaže mi i supruga, ali neke su stvari postale preče...
Vijesti iz medija
