Emisija HARDtalk - koja se na BBC-ju emitira četiri dana tjedno od 1997., a koju je oštrim pitanjima i grubim pristupom proslavio bivši voditelj Tim Sebastian - jučer se bavila pitanjem trebaju li Hrvatska i Europska Unija jedna drugu.
Hrvatski premijer Zoran Milanović jučer je na BBC-ju zagovarao ulazak Hrvatske u eurozonu, ekonomsku politiku svoje vlade, HDZ-ovce je branio da nisu ekstremni desničari, a Slovence da nisu korumpirani.
Milanović je pola sata odgovarao na pitanja aktualnog voditelja Stephena Sackura.a mi smo izabrali najzanimljivije dijelove.
Sackur: Dopustite da vam citiram dojmljive riječi koje je nedavno o Hrvatskoj napisao gradonačelnik Londona Boris Johnson, jedan od vodećih ljudi u Konzervativnoj stranci, a može ga se opisati kao euroskeptika. Nedavno je bio u Hrvatskoj i kada se vratio napisao je ovo: Hrvatska je u položaju da će staviti svoj vrat u omču jedinstvene valute. Za razliku od Britanije ili Danske, Hrvati nemaju opciju da odustanu od toga, i on kaže Hrvatima: Nemojte to učiniti, to je pogrešno.
- To je jedno mišljenje, ali euro se dobro pokazao u nekim drugim zemljama: Slovačkoj, baltičkim zemljama. Postojala je dugačka tradicija kombiniranja devaluacije i inflacije da bi se dobilo na konkurentnosti u Italiji, i to je talijanske proizvode 80-ih i 90-ih činilo konkurentnijima na europskom tržištu. Ali mi nikad to nismo radili, nikad se nismo oslanjali na te trikove u monetarnoj politici. Sackur: Ali u srpnju ulazite u sustav koji vašim građanima govori da će ih se tretirati jednako i da će imati jednaku monetarnu politiku kao ona koja se primjenjuje na Njemačku, Finsku ili Nizozemsku. Koliko je to disfunkrionalno smo vidjeli. A vi ulazite u to očiju širom otvorenih.
-Treba naglasiti da je kuna vezana uz euro, a prije toga za njemačku marku, gotovo 20 godina. Dakle, u tom se smislu ne bi ništa značajnog promijenilo .Kada ćemo se mi priključiti je drugo pitanje. To se sigurno neće dogoditi iduće godine. Sackur: Kada će se to dogoditi?
- A sustav nije disfunkcionalan, kako ja to vidim, više je nezgrapan. Sackur: Recite to Grcima.
- Problem je... Sackur: Recite to Portugalcima ili Ircima.
- Dobro. Problem je po meni što je Europa jednostavno otišla jedan korale predaleko kada je usvojila zajedničku valutu a da nije prilagodila i harmonizirala proračunsku politiku. Te dvije stvari ne idu jedna bez druge. I to je problem, to je nešto čemu se vi Britanci izrugujete, što vi ne volite. Vi ste drugačija zemlja.Sackur: Problem je, meni se čini, što vi ulazite u ekonomiju EU strukturalno vrlo slabi. Imate nezaposlenost od 20 posto.
- Tako je. Sackur: Blizu je 50 posto medu mladima, glavne bonitetne agencije su vam smanjile rejting i opisale vaše obveznice kao smeće, strane investicije odlaze iz Hrvatske, prošlogodišnje izravne strane investicije bile
su strašne. To su iznimno loše karte u trenutku kada ulazite u EU.
- Brojke u ovom trenutku su prilično loše, ali mislim da zemlja ima sjajne prilike. Mi prolazimo kroz neke strukturne reforme, prva smo vlada koja je nametnula nekakvu štednju jer je proračun stalno rastao, a javni se dug gomilao. Sackur: Obećali ste velike reforme. Kada se gledaju vaši potezi teško je vidjeti gdje su te reforme.
- U Hrvatskoj je velika reforma bilo smanjenje deficita. Ne možemo si priuštiti proračunski deficit od sedam ili šest posto, poput onog kojeg trenutačno ima Britanija. Spustili smo ga na tri, bio je pet posto. Smanjili smo državni proračun 2012. prvi put. Te su stvari važne.Sackur: U prošlosti se mnogo vaše trgovine fokusiralo na druge balkanske zemlje, na vaše susjede s kojima imate sporazum o slobodnoj trgovini. Jednom kada budete u EU, o tim sporazumima će se morati iznova pregovarati jer ćete biti dio EU.
- Da,naše izvoznike to brine već neko vrijeme pa su imali i vrijeme za prilagodbu i mnogi su, posebice u prehrambenoj industriji, premjestili svoje pogone ili otvorili nove u Srbiji i Crnoj Gori.Sackur: Zatvaraju pogone u vašoj zemlji i idu u Srbiju, Crnu Goru i BiH, te stvaraju radna mjesta za vaše susjede i zapravo ukidaju radna mjesta u vašoj zemlji.
- Ne zatvaraju pogone u mojoj zemlji, ali možda ukidaju neka radna mjesta. To je izazov koji ne prestaje.Sackur: Siguran sam da ste vidjeli istraživanje Ernst&Younga prema kojemu je Hrvatska druga najkorumpiranija zemlja u Europi, i to po procjeni vlastitih građana, na temelju pitanja jesu li ljudi u svom životu iskusili korupciju. U Hrvatskoj je 90 posto ljudi reklo da.
- Naravno da jesu. Ali teško da ja za to mogu biti odgovoran budući da sam premijer godinu i pol. Ali kvaliteta tog istraživanja po meni je upitna sve dok je Slovenija na prvom mjestu. Jer Slovenija sigurno nije najkorumpiranija zemlja u svijetu, to je smiješno. Slovenija je zemlja kojom se dobro upravlja, a koja je trenutačno u problemima.Sackur: Budimo izravni: postoje li još u važoj zemlji ekstremni nacionalisti koji su utjecajni i moćni?
- Ekstremni ne, oni ne pozivaju izravno na mržnju. Vidimo u našem okruženju puno gore od toga. Sackur: Ako smijem, uzmimo primjer nedavne nogometne utakmice između Hrvatske i Srbije.
- Mislite na huligane? To je nešto čega me sram.Sackur: u Zagrebu.
- Dakle, nikad ne idem na stadion u Zagreb. Sackur: l znate što se tamo dogodilo, naravno. Bilo je povika Ubij Srbina i pjesmi s izravnim referencama na fašistički pokret iz 1940-ih.
- I što biste vi sada htjeli da ja kažem?Sackur: Htio bih da mi objasnite zašto ste mi rekli da ekstremni nacionalizam nije problem u vašoj zemlji.
- Zato što nije politički artikuliran. Imam i mnogo primjedbi na neke političke manevre i spletke glavne opozicijske stranke koja kad god je u problemima počinje apelirati na najniže osjećaje. Ali oni nisu ekstremni nacionalisti. A ovi na stadionima, pa,to je glavni razlog zašto i ne idem tamo, a teško je to iskorijeniti, jer su to povici. Mislim da bi najbolja stvar bila zaustaviti utakmicu. Zaustavite utakmicu. Sackur: Kada biste otišli tamo...
- Napustio bih to mjesto.Sackur: Ne, to me fascinira. Kada biste otišli damo i bili suočeni s tim ljudima koji uzvikuju Ubij Srbina, kako biste se osjećali prema svojoj vlastitoj zemlji?
- Ne morate biti tamo,vidio sam to na televiziji.Sackur: Ali to bi bilo instinktivno. Bilo bi to nešto što ne biste mogli ignorirati kada biste otišli tamo.
- Pa, ja govorim o konkretnim ljudima koje treba identificirati i isključiti, ali ono što bi bilo dobro jest zaustaviti utakmicu. Nemam pojma zašto UEFA to nije napravila. Ja to ne bih tolerirao. Ja sam navijač hrvatske reprezentacije, kao i svatko u Hrvatskoj , ali to ne bih tolerirao.Sackur: Vi i vaša vlada jasno ste dali do znanja da želite pozitivan odnos suradnje sa Srbijom i u zadnjih ste nekoliko tjedana isticali da želite vidjeti Srbiju u EU.
- To sam učinio mnogo puta.Sackur: Ali srbijanski je predsjednik čovjek koji je godinama podupirao srpsku Radikalnu stranku. On je, mislim da se to može reći, nacionalist. Neke od stvari koje je rekao uzrujale su ljude. Je li vam teško raditi s njim?
- Da, ali imam li izbora? Bilo je lakše s Tadićem, ali on više nije predsjednik, to dolazi s demokracijom. Sackur: Ali možete li raditi s njim kada je rekao neke stvari, o Vukovaru na primjer?
- Ja te ljude ne branim, ali moram s njima raditi, takva su pravila igre. Sackur: Dakle, kako ćete ići dalje, izgraditi stvarne, smislene odnose pune suradnje i povjerenja s liderima u Srbiji?
- Teško, ali u dobrom duhu i duhu povjerenja. S moje strane. Ja sam prvi išao u Beograd. Nije bilo obrnuto. To ne znači da oni nisu bili spremni doći u Zagreb, ali ja sam prvi otišao tamo jer s tim nemam problema. Razgovarajmo, surađujmo koliko možemo, koliko bismo trebali. Sackur: Jedan test, gledano iz beogradskog kuta, bio da gledamo stanje srpskih zajednica u vašoj zemlji. Stvarnost je da je 1991. bilo 12 posto hrvatskih građana koji su bili Srbi, a sada je ih je tek nešto više od četiri posto. A u Krajini, spornom području s kojeg je vojna akcija hrvatskih snaga otjerala desetke tisuća Srba iz njihovih domova, nije ostalo mnogo Srba. Može li se to promijeniti?
- Nisu se vratili mnogi, a mi činimo sve da ih pozovemo natrag. Ali ne možete ih na to prisiliti. Mnogi su se odlučili za Srbiju. Nažalost, kada je oslobodilačka operacija zemlje pokrenuta u kolovozu 1995. svi su taj teritorij napustili prije dolaska hrvatske vojske. I to je uspostavljena činjenica.Sackur: To je sporno.
- Mogu li reći samo ovo: Knin je bio prazan grad. Bio je to grad duhova.Sackur: Hoćete li vi i Srbi obećati, vi možete i u ovoj emisiji, da ćete prekinuti tužbe za genocid koje ste pokrenuli jedne protiv drugih? Jeste li spremni sada reći da ćete od toga odustati?
- Ja vodim vladu i bavim se ozbiljnim poslom. To je nešto što ćemo morati temeljito raspraviti sa Srbijom, i s našim srpskim sugrađanima. Mnogi od njih, i tu ću biti posesivan, birači su moje stranke, zapravo velika većina njih. To je veza povjeren ja, nešto o čemu nikad, nikad neću pristati na kompromis. Ja sam Hrvat, ali stalo mi je do tih ljudi. I broj Srba koji su se vratili u Knin, znate zemljopis, Knin nije na granici, on je tisućama kilometara zapadno ... Nećete se vratiti ako ne vjerujete sustavu.Sackur: l hoćete li povući tužbe?
- Radit ćemo i učiniti sve da... riješimo to pitanje. Bit će to dugačak proces, koji bi mogao stajati mnogo obje strane, ah nikakve zaključke sada neću iznositi.
Vijesti iz medija
