Piše: Vjeran Šuman
Ministar financija Slavko Linić u razgovoru za Dubrovački vjesnik i Slobodnu Dalmaciju opet je pokazao kako je spreman na fajt i čvrstu obranu svojih stavova.
Na konferenciji HBOR-a opet ste napali poduzetnike. Rekli ste da su gradili zgradurine i nisu ulagali u hotele ili proizvodnju. Zaboravljate da su sve vlade dosad poticale stanogradnju, pa, ako hoćete, i građevinski sektor:- Jedno je jeftina stambena izgradnja za siromahe, a drugo je izgradnja skupih kvadrata. Ne treba miješati stambenu izgradnju s komercijalnom izgradnjom. Ogroman broj neprodanih stanova govori o tome da nije bilo pametno ulaganje. Iskreno, je li normalno da netko tko se bavi proizvodnjom ide na brzinu zaradu prebaciti u izgradnju želeći na brzinu zaraditi? Prema tome, kad bismo analizirali koje smo sve proizvodne grane ugrozili samo zato što se prebacio kapital u izgradnju skupih kvadrata. Kada? Upravo 2008. kad je Amerika ušla u krizu baš zbog nekretninskog biznisa i ulaganja u nekretnine.
Ipak, ostaje činjenica da su poduzetnici opterećeni brojnim parafiskalnim nametima, skupom energijom, administriranjem, pravnom nesigurnošću, jednim od najviših PDV-a u Europi:- Zaboravljate da su doprinosi za zdravstvo smanjeni za dva posto, na to oni kažu, to nije bitno, mi to ne osjetimo. Kad mi netko spominje PDV, onda ja to ne razumijem, poduzetnicima je PDV neutralan, građani se mogu žaliti zato što im je veći PDV, čime smo odteretili poduzetnike za dva posto u zdravstvenim doprinosima, ah poduzetnicima to ništa ne znači. U proračun je smanjen dotok za nešto manje od tri milijarde. Oni opet ne osjete? Kad mi kažemo omogućit ćemo da na reinvestiranu dobit ne plaćate porez što i te kako opet osjetimo na proračunu jer je manje za milijardu i dvjesto u samo jednoj godini, oni opet kažu nije ništa.
Rezalo se, i te kako!
Smanjili smo neke parafiskalne namete upravo u investiranju, što je važno, znači vodni doprinosi, šumski doprinosi, spomeničke rente - opet im je malo. Kad mi napravimo tri reprograma kojim im omogućujemo otplatu dugova prema državi, i još uvedemo mjeru predstečajnih nagodbi, i dobijemo ogromnu potporu bankarskog sustava za to - opet oni kažu malo i ništa. Zato morate razumjeti kad se ljutim i kad pitam jesu li oni političari ili privrednici. O čemu mi pričamo?
Mislite da oporbeni političari to orkestriraju?- Što smo od njih preuzeli? Petnaest milijardi deficita 2011. Potpuno rasutu politiku fiskalne konsolidacije i proračuna. Dakle, 2011. imate deficit petnaest milijardi, mi ga spustimo. Dakle, pet milijardi, na teret koga? Zaposlenih u javnoj upravi, na teret subvencija u poljoprivredi, davanja brojnim korisnicima proračuna, brodogradnji... Znači, rezalo se, i te kako se rezalo.
S druge strane, u tom istom periodu mi smanjimo kamate, gurnemo HBOR da im omogući kredite na petnaest godina s tri posto kamate. Nitko o tome ne želi govoriti.
Ja onda pitam u čemu je problem, u visokim doprinosima za zdravstvo? Idemo skinuti doprinose za zdravstvo za još četiri postotna poena, ali ćemo uvesti porez na nekretnine. Onda se najedanput isti poduzetnici dignu na noge radi vlastitih nekretnina, jer imaju puno stanova, kuće, zemljišta... I onda svoj interes stave iznad interesa poduzeća, tvrtke, proizvodnje i tako zaustave porez na nekretnine, i opet viču nije ništa napravljeno.
Dobro, ali činjenica je da još uvijek imaju brojne parafiskalne namete. Netko je izračunao da ih je par stotina, u vrijeme krize ne možete očekivati potporu novim nametima? - Je li novi namet ako smanjite zdravstveni doprinos za još četiri posto, ali uvedete porez na nekretnine koji je trebao porasti samo na neiskorištene nekretnine? Koji je to novi porez! To je zamjena poreza koja pogađa najbogatije, ali značajno olakšava poslovanje tvrtkama. Hoćemo o tome govoriti.
Promjena vlasnika
Niste ni u Vladi imali podršku za uvođenje poreza na nekretnine. Vaš koalicijski partner HNS nije htio prihvatiti porez na nekretnine.- Opet vi, nemojmo se sad izvlačiti na sukob u Vladi. Tko je utjecao na HNS? Opet poduzetnici.
Baš ste navalili na poduzetnike, ispada da su oni sve krivi. Idu vam na živce?- Ne, ali ja im stalno stavljam do znanja da su oni odgovorni za ovu krizu.
Tko je odgovoran za ovu krizu? Pa valjda prije svega politika dosadašnjih vlada.- Jest, ali dobrim dijelom i poduzetnici, dobrim dijelom. 0 prethodnoj vladi ne želim ni govoriti. Oni su doveli do toga da danas imamo dvjesto milijardi javnog duga. Da nam je kamata prešla dvanaest i pol milijardi godišnje.
Ni država se nije proslavila tamo gdje je poslodavac. Kako je to moguće?Vrlo jednostavno, država je bila dužna na sve strane, bio je potpuni nered.
I što sad?- Stečaj. To znači da mi nismo bili u stanju na tržištu osigurati prihode koji će omogućiti plaćanje poreza, doprinosa i plaća. 0 tome ja i govorim. U ovom trenutku u predstečajnim nagodbama imate deset trgovačkih društava u državnom vlasništvu. Svi bi u predstečajnu samo zato da bi ostao isti, loš vlasnik, ma dajte. I zato moramo mijenjati vlasnika i mijenjati državu kao vlasnika.
Loš gospodar
Što ćete s Inom, ona vam je dužna gomilu novca na ime neplaćenog poreza. - Ona nas je varala. Nakon tri godine poreznog nadzora, vođenja zapisnika i utvrđivanja da treba platiti toliko, platit će. I te kako. Evo vam primjera, vrlo jednostavno, rafinerije imaju vlastitu potrošnju, stoje u svijetu na oko šest posto. U MOL-ovim rafinerijama od 6,7 do 8,1 posto. Koliko je u rafinerijama u Hrvatskoj? 14 posto. E, to nećemo priznati. Spuštamo im i priznajemo MOL-ovu najvišu cifru, ali 14 posto neće proći.
Hrvatske ceste, i tamo se nagomilalo dugova, previše zaposlenih, neracionalno poslovanje...- Trebaju li građani plaćati neracionalno poslovanje tvrtki u problemima? Ja mislim da ne trebaju. Zašto građani Hrvatske plaćaju preveliku državnu administraciju koja je spora i neučinkovita, koja predmete drži mjesecima, pa i godinama u ladicama i ne rješava ih, i još ih kad dođu na šalter neljubazno i bezobrazno otpile. Država očito nije bila dobar gospodar jer su to sve plaćali građani. Zato sad Croatia Airlines ide u privatizaciju. Ako imate poluprazan avion, ako nema putnika, onda je cijena veća ili se ukida linija. Ekonomija se gradi na prodanim kartama. To je neminovno. Moramo shvatiti da u suprotnom sve to plaćaju građani. Pa dokle?
Vijesti iz medija
