Razgovara: Jelena Kovačević
Saborski će zastupnici sljedeći tjedan raspravljati o čak tri nova, vrlo važna zakona iz resora Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Riječ je o Zakonu o prostornom uređenju, Zakonu o gradnji te Zakonu o građevinskoj inspekciji, koji bi nakon prvog i drugog čitanja u Saboru trebali stupiti na snagu 1. siječnja 2014. godine. O tome kakve novosti donose, ali i o brojnim drugim, još aktualnim temama poput legalizacije i rušenja bespravno sagrađenih objekata razgovarali smo s ministricom Ankom MrakTaritaš.
Sve je transparentno Koje su izmjene vezane uz Zakon o prostornom uređenju?- Osnova za sva tri zakona je otvorenost, javnost i transparentnost. Zakonom o prostornom uređenju prostorni će planovi biti operativni, a dozvole će se moći izdavati odmah, bez obzira na to donosi li ih država, grad ili općina. Dosad je sustav planiranja bio dugotrajan i kompliciran. Ideja je da putem ISPU-a (informacijskog sustava prostornog uređenja, op. a.), koji je otvoren za javnost, svaki građanin može vidjeti svoju nekretninu, što je planom predviđeno na toj lokaciji i koje se dozvole izdaju u njegovoj okolici. Također,bit će vidljivo kada se održava javna rasprava o svakom planu, o čemu će ona biti i što je doneseno. Ako netko učini nešto neprimjereno, to će se putem ISPU-a moći kontrolirati.
Prema Zakonu o gradnji ukida se lokacijska dozvola, a građevinska će se moći izdati u jednom danu.- Ne bih baš rekla u jednom danu, ali svakako u neusporedivo kraćem roku nego što je sada. Tema je, dakle, izdavanje jedne, građevinske dozvole, koja bi ujedno bila i e-dozvola. Tijekom listopada i studenoga educirat ćemo tri, četiri ureda o tome kako bi dozvola mogla funkcionirati kad zakoni stupe na snagu, i to ...a taj će novac odmah potrošiti na plaće zaposlenika, komunalnu infrastrukturu, rušenje ilegalnih zgrada... kako bi se mogli prilagoditi promjenama. Novost za građane je ta da će moći vidjeti tko je i kada podnio zahtjev te datum izdavanja dozvole. )
Koje su promjene vezane za građevinsku inspekciju? - I ona postaje mnogo operativnija. Primjerice, ako netko gradi na prostoru na kojemu to nije dozvoljeno, inspekcija će izdati nalog za rušenje objekta u roku od osam dana. Tamo gdje se može dobiti dozvola, projektant će dobiti rok za ishođenje dozvole. Puno će Gradi li protuzakonito, projektant će bjti kažnjen i izgubit će licencu na određeno vrijeme veće ovlasti imati komunalni redari, a oni su u ingerenciji gradova i općina. Napravili smo strukturu i sastav, a svih 680 komunalnih redara, koliko ih ima u Hrvatskoj, educirat ćemo o novom zakonu. Osnova zakona je transparentnost i brže izdavanje dozvola. Uredi više neće toliko provjeravati, kao što je bilo nekad. Projektant će svojim pečatom i potpisom jamčiti za svoj projekt. Prvi put kad prekrši zakone gubi licencu na određeno vrijeme ili će se investitor naplatiti iz njegove police osiguranja. Svatko će snositi svoj dio odgovornosti.
Ako će projektant, na primjer, graditi mimo projekta za koji je dobio dozvolu? - U slučaju da netko gradi tamo gdje to nije dopušteno, primjerice u zelenoj zoni, na trasi buduće ceste ili izvan građevinskog područja, bit će izdano rješenje o rušenju. Ako je riječ o gradnji u ulici u kojoj je dozvoljena gradnja, ali iz nekog razloga projektant nije otišao po dozvolu, i tada će se izdavati rješenje o rušenju, ali će dobiti priliku da je ishodi, međutim snosit će posljedice. Iznos prve kazne je 10.000 kuna, a druge 30.000 kuna. Isto vrijedi i za one koji grade mimo projekta. Razvijamo sustav kontrole i već sada možemo vidjeti promjene u prostoru od 2011. godine. Napravit ćemo i ortofoto snimale Hrvatske nakon legalizacije, 2014. godine.
Čak 820.000 zahtjeva I Znate li koliko je predano zahtjeva za legalizaciju? - - Da, 820.000. Ali, riječ je o zahtjevima. Iza jednog zahtjeva može se skrivati deset objekata. Imamo primjere u kojima je jedna osoba podnijela zahtjev za nekoliko nekretnina u različitim gradovima tako da se to sortira i šalje u odgovarajuće urede. Neki su predali zahtjev kako bi ispoštovali rok, iako je njihova kuća legalna. No, već sada znamo da ima zahtjeva kojima se traži legalizacije kuće na trasi ceste ili u zaštićenim dijelovima, i oni ne mogu dobiti suglasnost. Očekujem da će realno biti oko 700.000 legaliziranih objekata.
Rok za predaju je istekao. Što sad slijedi?- Svi se trebamo organizirati. Građani su predali zahtjeve, a mi smo kao država, regionalna i lokalna samouprava, imali ljeto da preispitamo teren pa u sljedećih nekoliko mjeseci nikoga nećemo prozivati. Svi naši uredi rade 40.000 predmeta u godini. Oni su u lipnju dobili golemu količinu zahtjeva, koji su stizali doslovno svakih nekoliko minuta, a neki su zahtjeve predavali par minuta prije ponoći 30. lipnja. Nastalo je ludilo pa u lipnju nitko nije stigao rješavati zahtjeve. Početkom sljedeće godine više nećemo imati milosti. Tražili smo od svih ureda da nam dostave program rada u kojem navode koliko će predmeta rješavati na mjesec.
Koliko su naveli? - Kako tko. Od 53 ureda, dva nam nisu dostavila program, a do kraja 2015. očekujemo 80 posto riješenih zaprimljenih zahtjeva. Dostavljene podatke selekcionirali smo u tri grupe, jedna su uredi čiji je plan realan i racionalan, druga oni koja su preambiciozni, što znači da misle raditi tempom za koji već sada ocjenjujemo da nije realan, i treća uredi koji dvije godine misle raditi minimalno, a onda većinu zadnju godinu. Uvijek navodim ured u Vukovaru kao primjer realnog i racionalnog plana. Oni su točno podijelili predmete po broju radnih dana sve do kraja 2015. godine. Neki su, pak, planirali ove godine ništa ne raditi, sljedeće minimalno, a onda 2015. po 1000 predmeta mjesečno.
Srušeno 400 objekata
Koja dva ureda nisu dostavila program? -
- Iz Zadra i Zadarske županije. Vidjet ćemo u nekoliko sljedećih mjeseci kako rade i taj ćemo tempo smatrati njihovim planom. A onda bismo početkom godine mogli preuzeti te predmete i rješavati ih u Zagrebu.
Koliko bi se novca moglo sliti u državni proračun od legalizacije?
- Procjene su vrlo nezahvalne. Morate znati da su to sredstva koja idu u državni proračun, ali se namjenski moraju trošiti: 20 posto sredstava ide za urede jer je to izvanredan posao, 30 posto općinama i gradovima na čijem se prostoru nalazi građevina, a koji ta novac moraju koristiti za komunalno opremanje, za gradnju vodovoda, kanalizacije, cesta..., dok 50 posto ide državi koja će ih koristiti za provedbu zakona, uklanjanje bespravnih građevina, za uspostavu informacijskog sustava izdavanja dozvola za gradnju i uporabu, za uspostavu i održavanje katastra nekretnina... Dakle, riječ je o velikim brojkama jer je riječ o velikom projektu i imamo različite situacije, tim više što velike zgrade imaju veću naknadu i mogu je platiti u roku od pet godina. No, sigurno će u proračun doći od l do 2 milijarde kuna.
Koliko je bespravno sagrađeih objekata dosad srušeno?- Do sada ih je 400 uklonjeno, a većinu su vlasnici srušili sami. Prioritetno smo rušili ono što je sagrađeno nakon 21. lipnja 2011., međutim rušimo i kuće koje nisu za stanovanje. Imamo ih još 1000, ali pretpostavljamo da će većinu vlasnici ukloniti sami.
Kako biste ocijenili stambenu politiku u Hrvatskoj? - Na to pitanje ne mogu dati jednoznačan odgovor, to treba gledati povijesno. Hrvatska je između dva svjetska rata bila u posve drukčijem okruženju. Nekad su bogati građani gradili kuće za najam, a po građenju vidite koja je bila kuća za vlasnika, a koja za najam. Za vrijeme socijalizma država je gradila stanove za građane s minimalnim stanarinama, koji su dobivali stanarsko pravo. To je u principu bio najam, po tom se modelu razvijao najam u kapitalizmu. Devedestih, osim političkih i ekonomskih, uveli smo i niz drugih promjena na način da je većina ljudi otkupila te stanove, pa smo u jednom trenutku postali društvo s jako puno vlasništva. Zatim se stambena politika vezala uz politike pojedinih gradova, koji nisu dugoročno razmišljali. Prvi projekt poticajne stambene gradnje bio je za vrijeme koalicijske vlade, kako bi se regulirale cijene na tržištu koje su bile pretjerane. Građanin je tada bio partner s državom, koja je gradila stan, imao je kontroliranu cijenu i određene kriterije. To je bio velik projekt koji je, nažalost, malo utihnuo. Budući da Ministartsvo u svome ćore biznisu ima apsolutno i stanovanje, za građane smo ponovno pokrenuli program POS. Nakon Zagreba i Splita, nastavljamo tamo gdje se pokaže zainteresiranost građana, a trenutačno analiziramo Osijek.
Dobar odaziv građana Koliko je prodano stanova iz programa POS Plus?- Krajem kolovoza prodano je 100 stanova. Iako ta brojka djeluje malo, treba uzeti u obzir da je program počeo prije nekoliko mjeseci, uključujući i ljetno razdoblje. No, treba sagledati i još jednu stvar, a to je koliko se stanova trenutačno prodaje na tržištu. Program POS Plus ostavit ćemo na životu, a razvijamo i program najma stanova u privatnom vlasništvu. No, prvo moramo 4 Sto građanima donose novi : znati što uopće imamo na tržištu. U programu sudjeluje i ministar Linić, koji se uključio u razgovore s bankama. Očekujemo da ćemo do kraja mjeseca znati koliko stanova na tržištu imamo i po kojim ćemo ih kriterijima iznajmljivati. Bitno je da su gruntovno čisti i da imaju uporabnu dozvolu. U prvoj su fazi planirani novosagrađeni stanovi.
Kolika bi bila cijena najma tih stanova?- Nedavno smo pokrenuli program najma stanova u državnom vlasništvu, gdje smo 78 stanova iznajmili za 20 kuna po kvadratu. Sopnica-Jelkovec bila je jasan pokazatelj da smo spremni za taj program zato što će se mlade obitelji danas radije odlučiti za najam nego kupnju stana, a novac usmjeriti na obrazovanje ili putovanje. Dali smo si rok do kraja godine. Naša je ideja i želja ući u program državnog najma, to bi bio siguran najam, netko bi sklopio ugovor na jednu, netko na pet godina, a netko doživotno. Ne možemo očekivati iste cijene kao u Sopnici-Jelkovcu, one će ovisiti o lokaciji, površini... Ali, u nekim bi gradovima mogle biti slične.
Vijesti iz medija
