Piše: Jadranka Matić
Brine me što dosad potrošenih gotovo 60 milijuna kuna, premda namjenski utrošenih u sanaciju, nije utrošeno smisleno. Zbog silnih promjena ideja o tome što bi nakon sanacije bila krajnja namjena lokacije, projekt stoji od 2008. godine
Zakon o održivom gospodarenju otpadom usklađen je s propisima Europske unije i, unatoč primjedbama, donosi brojne korisne novine, poput prepoznavanja gospodarskog potencijala tržišta gospodarenjem otpadom. Međutim, Zakon je tek okvir po kojemu se radi, i bez podzakonskih akata, a treba ih donijeti 54, dolazi, sudeći po reakcijama, do zastoja. Ovaj zakon, ali i nedavna smjena direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te pomoćnika ministra tema su našeg razgovara s ministrom zaštite okoliša i prirode Mihaelom Zmajlovićem.
Preklapanje ovlasti Što je ključno u Zakonu što će omogućiti funkcioniranje sustava održivog gospodarenja otpadom?
- Jasno je navedeno tko je odgovoran i za tog odgovornog jasna je motivacija zašto bi se uključio i na koji način. I jasne su relevantne sankcije što će biti ako se ne uključi. Naglašavam riječi jasno i relevantno - jer dosad smo imali preklapanja ovlasti po pojedinim zakonima, nejasne obaveze do krajnje razine, grada ili općine, a kazne su bile ili na razini države ili takve da ih je bilo jednostavno prebaciti na teret građana. Primjer - sankcije EU za neispunjenje obaveza preuzetih pristupnih ugovorom doživljavaju se kao nešto što će platiti država iz proračuna, kao nešto što se nekog gradonačelnika i načelnika općine ne tiče. S druge strane, kazne koje bi dosad dobio grad ili općina ugradile bi se u povećanu cijenu usluge, opet kao da se to njih ne tiče. A tiče ih se i te kako i tiče se građana - ako vaš gradonačelnik troši novac za plaćanje kazni jer ne želi uvesti održivi sustav gospodarenja otpadom, to znači da imate manje novca za vrtiće ili pločnike.
Na Vaš prijedlog Vlada je smijenila direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dinka Polica i Marjja Obrdalja s dužnosti pomoćnika ministra za zaštitu okoliša i dužnosti predsjednika Upravnog odbora Fonda. Stoje razlog za smjene?
- Jedan dio posla, primarno koncentriran na zakonski okvir i strukturne promjene, odradili smo i na tome sam suradnicima zahvalio. Za drugu, jednako važnu fazu, ako ne i važniju, jer to je faza implementacije, trebamo specifična stručna znanja vezana uz otpad kad govorimo o mjestu pomoćnika i vezana uz upravljanje velikim sustavom i velikim projektima kad govorimo o Fondu. Procijenio sam da trebamo svježe ljude za to, iskusne u tim specifičnim poslovima. Da budem krajnje slikovit, u drugom poluvremenu trebam drukčiji tip igrača za strategiju koju sam zacrtao.
U kuloarima u Zagrebu se, među razlozima spomenutih smjena spominje i oročavanje sredstava Fonda u dvije banke koje su u stečaju, pa ispada daje novac nepovratno izgubljen?
- To je simptom bolesti. Jedan od simptoma. Ne želim se uopće osvrtati na to jer ne želim liječiti simptome nego bolest.
Za sanaciju Karepovca grad Split dobio je od Fonda 60 milijuna kuna. Je li taj novac namjenski potrošen?
- Prema modelu sanacije iz 2005. za sanaciju Karepovca potrebno je nešto više od 148 milijuna kuna. toga je sufinanciranje Fonda 40 posto, malo manje od 60 milijuna kuna. To je i isplaćeno za izradu Glavnog projekta i geodetskih radova, reviziju Glavnog projekta, otkup zemljišta u privatnom vlasništvu te izradu parcelacijskog elaborata. Jedan dio plaćen je preko tog iznosa, 305.519 kn da budem precizan, u periodu prihvaćanja tzv. Makarskog otpada na Karepovac. Ta sredstva nisu namjenska potrošena i moraju se vratiti u Fond ili prebiti s budućim projektom. To je dogovoreno i sporazum je potpisan. No mene puno više brine da novac potrošen dosad, tih gotovo 60 milijuna kuna, premda je namjenski utrošen u sanaciju, nije utrošen smisleno. Zbog silnih promjena mišljenja o tome što s Karepovcem, promjena predloženih načina sanacije i dijelom iracionalnih i neprovedivih ideja o tome što bi nakon sanacije bila krajnja namjena lokacije, projekt manje-više stoji od 2008.. Premda je jasno na kome je odluka, na Gradu Splitu, ja ne želim sjediti prekriženih ruku i čekati prijedloge i ideje. Upravo zato, odredio sam u Fondu tim koji će s Gradom napokon usuglasiti ideje, način sanacije i rokove. Ključno je da Grad Split donese odluku o načinu sanacije i budućoj namjeni Karepovca.
Slučaj Lećevka
Što je s centrom u Lećevici? Pomaka nema, a navodno je i DORH istraživao nenamjensko trošenje milijunskih sredstava na tom projektu? - S kapacitetom 150.000 tona, to je jedan od većih u državi. U jednom trenutku, 2008., uz projekte CGO Kaštijun i CGO Marišcina, bio je najdalje u pripremama. Aplikacija za fondove EU-a bila je spremna, dobiveno je rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš, studija izvodljivosti bila je gotova, no nažalost, dokumentacija je bila toliko loša da su je u EU-u odbili. Kad je popravljena i ponovno predana, sam predavatelj, Županija, povukao ju je s prijave - jer nisu riješili ključno pitanje, zemljište. Imovinskopravne odnose. I tu smo stali, od 2008. gotovo da nema pomaka. Tvrtka za upravljanje Lećevicom radi pet godina, plaće idu, a projekt stoji. Ovdje se radi o odgovornosti Županije koja je vlasnik tvrtke. Dosad je plaćena ogromna cijena. Ova je dokumentacija jedna od najskupljih koje su se dosad radile i koje se danas rade. Nažalost, dosad isplaćeni novac je izgubljen, ah neću se pomiriti s time da smo utvrdili tko je kriv. Tim Ministarstva i Fonda odsad će diktirati tempo rješavanja.
Uprava za klimatske promjene
U javnosti vam se zamjerilo postavljanje pomoćnice ministra, čelne osobe Uprave za klimatske promjene, a uprava još nije osnovana?- To vam je blagoslov i prokletstvo doba u kojem živimo sjedne strane, blagodati interneta omogućuju da dođete do svih u kratkom vremenu s vašom porukom, a s druge postanete žrtva neetičnog novinarstva. Pomoćnica ministra ima i jasan opis posla i jasne odgovornosti i jasna očekivanja i na tome radi, ne od prvog dana kad je stupifa na dužnost i ušla u Ministarstvo, nego od trenutka kad smo završili razgovor o njezinu prelasku iz Fonda.
Vijesti iz medija
