Premda ostavlja dojam da se bavi samo socijalom Milanka Opačić vrlo je aktivna kao potpredsjednica Vlade i SDP-a. Pretresli smo najaktualnije teme, a ona je razjasnila politiku Vlade i njene stranke u odnosu na ćirilicu, odnose u vrhu SDP-a, prokomentirala zagrebačke izbore, te najavila nove reforme
:: Potpredsjednica ste Vlade i SDP-a, ali je dojam da ste se izgubili u tim ulogama?
Što znači izgubila u tim ulogama?
:: Znači da vas se percipira isključivo kao ministricu koja se bavi socijalnom politikom, a ne kao drugu ženu u Vladi i u SDP-u. Uloga potpredsjednika Vlade je koordiniranje, a taj se posao u pravilu ne vidi j prema van. Ne vidi se ni puno toga što radim u Ministarstvu jer ne trčim pred medije i ne prezentiram svaki potez. Uređenje sustava socijalne skrbi je rudarski posao koji nije zanimljiv medijima kao lov na afere.
:: Što koordinirate?
Vlada je formirala tim koji se bavi reformama proizišlim iz koordinacije za m društvene djelatnosti koju vodim. Cilj je pripremiti izdvajanje određenih djelatnosti iz javnog sektora, kao što su na primjer računovodstvo, čišćenje i održavanje, te objedinjavanje javne nabave. Samo u užem dijelu ministarstava u ovom trenutku vrijednost javne nabave je oko 5 milijardi kuna, i tu je veliki prostor za uštede.
:: Koliki vam je utjecaj u Vladi?
Vlada funkcionira kao tim jednakopravnih članova u kojem svatko nosi punu odgovornost za svoj resor. U tom je smislu utjecaj ministara o kojem govorite sporedna stvar. Ono što se vidi prema van, prema javnosti, više je stvar osobnosti pojedinog ministra nego odraz utjecaja. U svakom slučaju, nitko u Vladi ne lupa šakom po stolu, ne demonstrira snagu, dok drugi slušaju i kimaju pognutih glava
:: Kako surađujete s premijerom Zoranom Milanovićem? Konzultira li se s vama i oko čega?
Zoran i ja već dugo surađujemo u stranci, tu dobru suradnju i gotovo svakodnevne konzultacije nastavili smo i u Vladi.
:: Pita li za mišljenje o političkim temama kao što su ćirilica ili lex Perković?
Nemam običaj prepričavati svoje razgovore. Uži kabinet je mjesto na kojem se razgovara i konzultira o svim, pa i o tim temama.
:: Kakvi su odnosi s predsjednikom Republike Ivom Josipovićem. Iz neslužbenih reakcija proizlazi da jako živcira Vladu, pogotovu zbog ćirilice?
Predsjednik države na neki način ima ležerniju poziciju nego Vlada i više manevarskog prostora Vlada kao najviše tijelo izvršne vlasti pritisnuta je svakodnevnim problemima i mora donositi konkretne, često teške odluke u konkretnim situacijama. Mi smo odgovorna vlada, ne želimo se i ne smijemo ponašati politikantski i donositi popularna rješenja u dnevnopolitičke svrhe, već ona nužna. A što se tiče ćirilice, svi su, od predsjednika Republike do Sabora, pozvani da predlažu, razgovaraju i pridonesu rješenju problema
:: Protivnici postavljanja ploča s ćiriličnim natpisima kažu da za njih nije sazrelo vrijeme. Zašto se postavljaju baš sada?
Zato što je objavljen popis stanovništva iz 2011. koji je osnova za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina Ako želimo postati pravna država u punom smislu tih riječi, provođenju zakona nema alternative.
:: Jedan od prigovora je zašto se na području Vukovara nisu, kao u drugim pograničnim mjestima, provjerila prebivališta i utvrdilo koliko Srba doista živi na tom području i jesu li ispunjene pretpostavke za ostvarivanje prava iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.
Uporište za sve odluke je popis stanovništva. Prebivališta su relevantna za izbore. Tu je onda i pitanje glasovanja, te dolaska autobusima na birališta, ostvarivanja biračkog prava i vraćanja u Srbiju ili BiH. No, ako je netko hrvatski državljanin, onda ostvaruje i prava koja iz toga proizlaze.
:: Koristi li se uopće itko ćirilicom u svakodnevnom životu?
Ona je problem na simboličkoj razini jer je postala personifikacija agresije koju su Vukovarci preživjeli. Mislim da je najveći problem što još nisu pronađeni svi poginuli i nestali, a za to najodgovornijima smatram one među lokalnim Srbima koji imaju saznanja gdje su grobnice, a ne žele reći. Ne žele o tome progovoriti ni nakon što je prije nekoliko godina otvorena anonimna telefonska linija na kojoj se to moglo prijaviti. Da to učine, sigurno bi dali veliki doprinos zacjeljivanju rana. S druge strane, zbog dugogodišnjeg neprovođenja Zakona o općem oprostu u dijelu da ne može biti aboliran onaj tko je mučio ili ubijao ljude, Vukovarci su prisiljeni živjeti i s onima koji su im radili o glavama tijekom rata. Mislim da su to stvarni problemi, a ćirilica je simbolička manifestacija tih problema.
:: Što će Vlada učiniti da se riješe problemi koji, kako sami kažete, najviše tište Vukovarce? Ministar branitelja Pred Matić puno radi na tome. Odlazi na teren, razgovara izravno s ljudima, pokušava ih ohrabriti. Na međudržavnoj razini sa Srbijom razgovaramo o tome i nastojimo dobiti od njih podatke o masovnim grobnicama.
:: Čini se da Vlada nema puno takta, da krene đonom i olabavi tek kada su svi već iscrpljeni?
Na što mislite? Na gospodarske teme?
:: Ne, na ideološke koje su najosjetljivije i izazivaju najviše emocija poput lex Perković, ćirilice, Ustava, a irelevantne su s aspekta kvalitete života?
Ako govorimo o svjetonazorskim, kako vi kažete ideološkim pitanjima, stajališta SDP-a, štoviše i Kukuriku koalicije, poznata su, predstavili smo ih biračima u kampanji i za njih smo dobili mandat. Da, u njima se razlikujemo od primjerice HDZ-a i vjerojatno upravo zato izazivaju najviše polemika, pa samim time i privlače više pažnje u javnosti od, kako kažete, relevantnijih tema.
:: Traju konzultacije oko SDP-ove inicijative za promjenu Ustava da se uvede nezastarijevanje teških ubojstava. Široka je paleta zahtjeva kojima se uvjetuje podrška. Je li, i gdje, SDP odredio granicu kompromisa?
Konzultacije spadaju u normalnu proceduru pri promjeni Ustava. Nezastarijevanje teških ubojstava je neupitno svima i mislim da ćemo dobiti dvotrećinsku većinu.
:: Kakav je vaš stav o inicijativi udruge U ime obitelji da se provede referendum oko ustavnog definiranja braka kao zajednice muškarca i žene?
To je u saborskoj proceduri. Mislim da je to suvišno, jer to što udruga U ime obitelji traži definirano je Obiteljskim zakonom, koji je lex specialis i definira brak kao zajednicu muškarca i žene.
:: A stav da se odluka o tome prepusti Ustavnom sudu?
I to je moguće, ali ponavljam daje za to nadležan Sabor.
:: Treba li homoseksualcima dati pravo sklapanja braka i posvajanja djece?
Nemam ništa protiv toga da sklapaju brakove. No, konzervativna smo sredina i zato je bolje da neke stvari radimo postupno. Tako smo 2000. godine donijeli Zakon o istospolnim zajednicama, što je bila prva stepenica Sada se čini veliki korak dalje, a to je davanje širih prava onima koji žive u istospolnim zajednicama. Ne mislim da bi homoseksualci bili lošiji roditelji, nego je, nažalost, sredina takva da bi ta djeca bila izložena netolerantnim ispadima, moguće i nasilju. Interes djece nam uvijek mora biti na prvom mjestu.
:: Izbori su za predsjednika zagrebačke organizacije SDP-a. Tko je favorit?
Mi u SDP-u smo se vrlo otvoreno postavili prema demokraciji i odlučili se za izravni oblik po načelu jedan član, jedan glas. Svaki član stranke može izaći na biralište i glasovati, a u toj je situaciji vrlo teško prognozirati tko će pobijediti, tko će proći u prvom krugu, tko će ići u drugi krug.
:: Sve češće se od SDP-ovaca može čuti da nije dobro ispalo uvođenje sustava -jedan član, jedan glas.
Svaki sustav ima prednosti i mane. Prednost je maksimalna demokracija - svi se mogu kandidirati, birati ili biti birani, uz uvjet da plaćaju članarinu. S druge strane, to može izbaciti u prvi plan i ljude koji možda nisu najbolje rješenje i kod kojih se opravdano postavlja pitanje kako će sutra prezentirati SDR Ipak, ne možemo donositi zaključke na temelju jednog ili dva loša primjera
:: Dio SDP-ovaca je vrlo kritičan prema kampanji za šefa zagrebačke organizacije. Kažu da su bez pravila, da je upitno financiranje, te da sliče na kampanje za parlamentarne izbore.
Predsjedništvo SDP-a je postavilo okvirna pravila i granice u kojima bi se kampanja za izbore trebala kretati. Lokalne organizacije zadužene su za provedbu. Ne bih rekla da ovi stranački izbori sliče na one parlamentarne. Vjerojatno se takav dojam stječe zbog velike medijske i pažnje. Zagreb je najveći grad, a SDP najveća stranka pa je logično da su zagrebački stranački izbori u fokusu stranačke i cjelokupne javnosti.
:: Koga podržavate na izborima za predsjednika zagrebačke organizacije SDP-a?
Zagrebački SDP treba ozbiljnu osobu koja može okupiti ljude na zdravoj političkoj platformi, a ne na dijeljenju i sukobima s Iblerovim trgom. Na zadnjim lokalnim izborima na kojima smo izgubili puno vijećnika u Skupštini građani su rekli što misle o politici koja ništa ne nudi. Mislim daje Mirando Mrsić trenutačno najkvalitetniji kandidat za predsjednika gradske organizacije.
:: Postaje li SDP klijentelistička stranka?
Naravno da ne, no bilo bi krivo reći da u svakoj stranci, pa i u SDP-u, nema ljudi koji gledaju samo na to gdje su oni i što je njihov interes.
:: Nedavno smo objavili podatke o broju članova stranaka. Kako tumačite to da HNS ima više članova nego SDP?
Brojke koje ste objavili više su puta već objavljivane u javnosti i poznate su. Ne vučemo ljude za rukav i nagovaramo da budu članovi stranke. Nije nam presudno bildanje stranačke baze, puno stručnih i kvalitetnih ljudi su naši pristaše s kojima surađujemo i koji sudjeluju u našim akcijama. Ipak, najbitnija je podrška birača.
:: Na pola ste mandata. Možete li sada reći po čemu će vas građani pamtiti kada odete s vlasti?
Pa mislim daje na pola mandata o tome prerano govoriti. Ali mogu govoriti o prvoj polovici mandata. Najponosnija sam na činjenicu da i u najtežim vremenima nismo smanjili socijalna prava. Zatekli smo zapušteni resor koji je godinama vođen na autopilotu. U kratko vrijeme uspjeli smo informatizirati sustav, reformirali smo socijalne naknade, napisali novi Obiteljski zakon, Zakon o socijalnoj skrbi je u fazi javne rasprave, Zakonom o dadiljama prvi put propisali smo djelatnost dadilja. Prvi put napravili smo registar posvojitelja... Velike promjene uvijek izazivaju reakcije, ali na to sam bila spremna. Često se sjetim riječi Ivice Račana koji mi je znao reći: „Kad radiš nešto dobro, a ljudi te ne razumiju, samo nastavi“. Za nekoliko godina će shvatiti i odati priznanje. Čini mi se da tako prolazim s Obiteljskim zakonom, s deinstitucionalizacijom. Godinama se nije moglo pomaknuti s toga da ljudi žive u stambenim zajednicama, a danas imamo više od 400 ljudi koji žive u prvim stambenim zajednicama. Sljedeće godine čeka nas reforma socijalnih usluga, što je veliki zahvat.
:: Malo koji zakon naišao je na toliko kritike kao Obiteljski. Je li moguće da je razlog to što ste iz radne skupine izostavili šeficu katedre za obiteljsko pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta?
To je glavni razlog. No, vidim da je to širi projekt vođen po istom obrascu. Nakon Obiteljskog zakona, iz Vlade je izašao prijedlog izmjena ZKP-a koji se na isti način našao na meti. Govori se da zakon nije trebalo mijenjati, da su dovoljne kozmetičke promjene, da ni stari zakon nije zaživio, a već hoćemo novi, da će novi zakon biti skuplji, a nemamo novca Posrijedi je koordinirana akcija, postoje politički motivirane strukture izvan vlasti kojima je opstrukcija promjena modus operandi.
:: Je li moguće daje toliko primamljivo pisati zakon?
To je koordinirana akcija struktura koji će na nož dočekati sve naše reforme apriori, bez puno interesa za sadržaj tih reformi. Ne odgovara im što smo uveli red, postavili drugačije kriterije ponašanja.
:: Uvodite nova pravila za vještačenja. O čemu je riječ?
Radi se o jedinstvenom tijelu vještačenja što je pravednije rješenje. U ovom trenutku vještačenja se rade kroz šest ministarstava, imamo više od 60 zaposlenih vještaka i više od 1300 suradnika vještaka koje plaćamo na ugovore. Problem je što djeca s istim višestrukim oštećenjima u Varaždinu i u Splitu ne ostvaruju ista prava jer su vještačenja neujednačena. Više od pet godina u Zavodu za javno zdravstvo radi se na listi oštećenja, a sada ćemo prvi put napraviti listu medicinskih oštećenja i listu kojom će se definirati ostatak funkcionalnih sposobnosti.
:: Sve smo siromašniji. Koliki su razmjeri siromaštva u Hrvatskoj?
Veliki. Nakon što smo uredili podatke o socijali našli smo oko 7000 ljudi koji tu ne spadaju. Međutim, jednako toliko smo ih i dobili. U odnosu na prošlu godinu imamo oko 10.000 novih korisnika socijalnih naknada. Povećao se i broj korisnika dječjeg doplatka jer ljudi ostaju bez posla i padaju u dohodovnom cenzusu. Rješenje je samo u otvaranju novih radnih mjesta.
Vijesti iz medija
