Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak posebnu je pozornost posvetio energetskim pitanjima su ključna za ekonomski razvoj. Vrdoljak u intervjuu za magazin Banka otkriva koji će projekti potaknuti rast BDP-a idućih godina. Uz izgradnju trećeg bloka Plomina, LNG terminala, kao i hidro i termoelektrana, Vrdoljak najviše nade polaže u istraživanje i eksploataciju plina i nafte iz Jadrana. Ostvare li se njegova očekivanja, upravo će taj projekt biti važan za ocjenu mandata na funkciji ministra gospodarstva.
Europska unija definirala je svoju energetsku politiku i planove do 2050. godine, a postoji i strategija razvoja za jugoistočnu Europu do 2020. godine. Koji su ciljevi europske energetske politike i što konkretno piše u tim planovima kad je riječ o Hrvatskoj, koja također ima svoju strategiju do 2020. godine?Energetske strategije više se ne mogu raditi pojedinačno po državama jugoistočne Europe. Bez regionalnog pristupa, koji uključuje sve zemlje u okruženju, ozbiljne strategije naprosto nisu održive. I Hrvatska je krenula od te pretpostavke zasnivajući svoj energetski razvoj na geografskoj činjenici da joj izlaz na more u bližoj perspektivi omogućava realiziranje novog pravca dobave plina za ostale države u regiji i Europe. Planiramo tijekom studenoga tim povodom potpisati deklaraciju s Mađarskom i Ukrajinom. Druga strateški iznimno važna stvar za Hrvatsku je gradnja jadransko-jonskog plinovoda koji dobiva na važnosti izborom transjadranskog plinovoda, TAP- a, kao koridora za dobavu azerbajdžanskog plina u Europu. Istina je da TAP prelazi u Italiju, ali najkraći i najisplativiji put dobave do ključnih europskih čvorišta, poput Baumgartena u Austriji, prolazi kroz Hrvatsku. Stoga smo u listopadu organizirali konferenciju u Zagrebu s kolegama iz Albanije, Crne Gore te Bosne i Hercegovine na kojoj se razgovaralo o tom pitanju.
Treći važan segment su istraživanja za eksploataciju plina i nafte do kojih je došlo izmjenama Zakona o rudarstvu i donošenjem Zakona o ugljikovodicima, koji su omogućili potpisivanje ugovora o istraživanju s norveškim Spectrumom. Upravo će taj posao omogućiti Hrvatskoj da se pozicionira kao ključno energetsko čvorište u regiji i to ne samo kao dobavni pravac za plin, nego i s jakim potencijalima u proizvodnji.
Da budem jasniji, Talijani su u Jadranu u vršnim godinama krajem 90-ih crpili 15 milijardi kubika plina. Hrvatske potrebe danas ne prelaze tri milijarde. Ona država koja na svom teritoriju ima tri puta više energije nego što joj je potrebno postaje energetsko čvorište o kojem svi razmišljaju, uključujući skladištenje, transport i dobavu.
Osim toga, okrećemo se novim izvorima električne energije, s obzirom na to da previše ovisimo o hidrologiji i nemamo dobru diversifikaciju. Kada je sušna godina, uvoz električne energije prelazi 30 posto, što nam onemogućava donošenje dugoročne i stabilne industrijske politike. Nužno je da izgradimo nove proizvodne kapacitete poput Plomina C na ugljen, TE Osijek na plin te iznimno značajni HE Senj Kosinj i u perspektivi HE Ombla, kada se ostvare sve pretpostavke za njenu grad- nju.
Također, želimo najkasnije u prvom tromjesečju iduće godine osnovati burzu električne energije u Zagrebu. Unatoč činjenici da burze već postoje u Budimpešti i Beogradu, smatram da će utjecaj Hrvatske s godinama sve više rasti. Ne treba zaboraviti činjenicu da velik dio električne energije koja se izvozi iz BiH prelazi hrvatskim prijenosnim su stavom, što će našoj državi omogućiti da bude veza između europskih i neeuropskih država u okruženju.
> intervju u cijelosti
Vijesti iz medija
