Potpredsjednica Vladministrica obiteljbranitelja i međugeneracijske solidarnosti i izaslanica predsjednika Vlade Jadranka Kosor govorila je na svečanoj komemoraciji u znak sjećanja na 22. travnja 1945. godine dan proboja zatočenika iz koncentracijskog logora Jasenovac, u počast svim stradalima u tom logoru kao i preživjelim zatočenicama i zatočenicima.
Uz sjećanje na dan kada su se preživjeli logoraši pokušali domoći slobode, u ime hrvatske Vlade izražavam i najdublje poštovanje prema preživjelim zatočenicima i zatočenicama logora te njihovim obiteljima kazala je potpredsjednica Kosor dodavši kako slike iz jasenovačkog logora i danas izazivaju užas, nevjericu, zgražanje i tugu.
Potpredsjednica je rekla kako se i danas pitamo kako i zašto, zbog čega je čovjek čovjeku učinio toliko zla i da je nemoguće shvatiti toliku količinu mržnje i nesnošljivosti. Naglasila je kako je teško imati prave riječi na mjestu zlostavljanja i jezovite smrti 19.475 djece u dobi do četrnaest godina, 35.215 muškaraca i 20.469 žena, poimenično navedenih u Popisu žrtava i ubijenih u 1.337 dana povijesnog bezumlja. Ubijani su Srbi, Romi, Židovi, Hrvati, Bošnjaci, Slovenci, Česi, Slovaci, Ukrajinci, Crnogorci, Mađari, Talijani, Nijemci, Rusi, Poljaci Rumunji.
Broj od 75.159 žrtava, napomenula je potpredsjednica, imaju svoje ime i prezime, a njihov život, najvrjednije i najsvetije što su imali, oduzet im je ovdje zbog zločinačkog, suludog mjerila ustaškog režima o drugom i drugačijem imenu i prezimenu, vjeri, drugačijem svjetonazoru ili uvjerenju. Upravo je zato važno da ovdje, pred svim neumoljivim svjedočanstvima, najoštrije osudimo ustaške zločine koji su počinjeni na ovom prostoru.
Potpredsjednica Kosor je kazala da Vlada Republike Hrvatske najoštrije osuđuje zločine počinjene u koncentracijskom logoru Jasenovac, za vrijeme ustaškog režima, režima zla. Jednako tako osudila je svaki zločin bez obzira na vrijeme i mjesto počinjenja, jer nema cilja koji se dostiže zločinom i nema opravdanja za mržnju, nesnošljivost i ekstremizam.
Razlike među ljudima moraju poštovati, naglasila je potpredsjednica, jer su drugačija nacionalnost, vjera, političko uvjerenje ili kultura bogatstvo, a općeljudske vrednote nit vodilja kako u stavu prema prošlosti, tako i u budućnosti. Jasenovac nas upozorava na povijesnu istinu koju ne smijemo zaboraviti, kako zbog žrtava, tako i zbog djece i mladih ljudi koje moramo učiti o prošlosti, općeljudskim vrednotama i poštivanju ljudskih prava.
Naglasila je da mir danas treba znati cijeniti i čuvati, jer mir počiva na načelima demokracije, slobode, tolerancije, međusobnog uvažavanja ali i osude i odbacivanja svakog ekstremizma i totalitarizma. Hrvatski narod se, istaknula je, kao dio antifašističke koalicije u Drugom svjetskom ratu boreći se protiv zla, izborio za ova načela i time ispisao zlatna slova u svjetskoj povijesti. Borba protiv fašizma i nacizma utemeljila je svekoliko načelo suvremenog svijeta: demokratski ustavni poredak, čiji je neizostavni element antifašizam.
Potpredsjednica je istaknula da su temeljne vrijednosti borbe hrvatskog naroda protiv fašizma u potpunosti prihvaćene i kao takve trajno potvrđene i ugrađene u temelje hrvatske državnosti i suverenosti, dodavši da je Hrvatska država koja njeguje punu otvorenost prema afirmaciji različitosti, stvarajući pretpostavke za ostvarenje zajedničkog života u duhu tolerancije i međusobnog uvažavanja svih građana.
Bezuvjetno prihvativši vrednote mira, humanizma, demokracije i dijaloga, ali ne zaboravljajući žrtve koje su živote ugradile u temelje samostalnosti, Hrvatska čvrsto i odlučno kroči prema svojoj budućnosti u modernom europskom društvu, naglasila je potpredsjednica.
Živeći i djelujući u okviru ovih vrednota, danas 64 godine nakon proboja zatočenika jasenovačkog logora smrti, kazala je potpredsjednica, istinski odajemo poštovanje svima koji su ovdje izgubili živote, naglasivši kako nas je to naučila povijest, a na to nas obvezuju žrtve.
Od ponavljanja ove istine nikad se baš nikad ne smijemo umoriti, završila je potpredsjednica Kosor.
Pisane vijesti
