• Objavljeno: 09.09.2014.

Predsjednik Vlade Milanović u Skoplju: Naš favorit je most koji povezuje EU s Dubrovnikom

Predsjednici vlada Hrvatske i Makedonije Zoran Milanović i Nikola Gruevski u Skoplju su se suglasili da su odnosi dviju zemalja iznimno dobri i prijateljski, izrazivši uvjerenje u nastavak i jačanje suradnje, osobito na gospodarskom planu i u pitanju makedonskih euroatlantskih aspiracija.

Milanović je podsjetio da je njegov dolazak u Skoplje zapravo uzvratni posjet i da su današnji razgovori zapravo bili nastavak zagrebačkih, ali i onih tijekom susreta u Londonu, Bruxellesu ili nedavno u Berlinu. “EU i prepreke na koje Makedonija nailazi na svojem europskom putu bili su važan dio razgovora, prije svega u svjetlu pomoći koju Hrvatska može pružiti, kroz projekte i znanje naših stručnjaka koji su sudjelovali u procesu pregovora i koji s Makedonijom mogu podijeliti iskustvo koje nema nijedna druga članica, jer je samo Hrvatska prošla tako zahtjevan režim pregovora, a koji očekuje i Makedoniju”, rekao je Milanović na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon susreta s Gruevskim. Hrvatska je prisutna u Makedoniji, rekao je Milanović, napomenuvši da robna razmjena iznosi oko 200 milijuna eura, s tim što hrvatski izvoz polako raste, jer se “kao gospodarstvo okrećemo izvozu kao jedinom pravom putu napretka, rasta i razvoja gospodarstva”.

Dvojica premijera spomenula su i mogućnost suradnje u sektoru obrane, odnosno remonta nekih sredstava u Hrvatskoj, rekao je Milanović. Gruevski je susret s hrvatskim kolegom ocijenio srdačnim i otvorenim, koji je poslužio kao potvrda sličnih stajališta, dobrih bilateralnih odnosa i suradnje te vanjskopolitičkih prioriteta. Dvojica sugovornika suglasila su se da postoji veliki potencijal u jačanju gospodarske suradnje - uzajamni izvoz porastao je za oko 13 posto - a razgovaralo se i o suradnji na području investicija te potencijalima za suradnju u turizmu, rekao je Gruevski.
Na novinarski upit hoce li u velike infrastrukturne projekte, poput cestogradnje, što ih sljedeće godine Makedonija namjerava pokrenuti biti uključene i hrvatske tvrtke, makedonski premijer je rekao da su hrvatske tvrtke dobrodošle u Makedoniju i da su Makedoncima mnogi hrvatski proizvodi bliski i dragi.
“No, što se konkretnih projekata tiče, tamo su natječaji već završeni i odabrani su izvođaci radova", kazao je Gruevski.

Hrvatskom premijeru postavljeno je pitanje da prokomentira status hrvatske manjine u Makedoniji i makedonske u Hrvatskoj, na što je rekao da tu nije riječ o prirodnim, “klasičnim” manjinama kakve su one između dviju susjednih zemalja, već o imigraciji. “Makedonci u Hrvatskoj jesu nacionalna manjina, upravo je veliki broj manjina hrvatska posebnost, no ne vidim nikakvih problema u tome hoće li Hrvati u Makedoniji biti u ustavu kao nacionalna manjina”, rekao je Milanović.“Ne mogu savjetovati kakva bi trebala bila ustavna rjesenja u Makedoniji, to će Makedonija riješiti onako kako joj najbolje odgovara u dogovoru s nacionalnim manjinama”, rekao je Milanović.Premijera Milanovića s izaslanstvom nakon susreta s Gruevskim primio je i makedonski predsjednik Đorge Ivanov.
 

Premijer Zoran Milanović rekao je da je problem zbog kojeg Makedonija ne uspijeva dobiti pozivnicu za NATO, a ima teškoća i na putu u EU, politički, ali da se o njemu treba razgovarati, izrazivši uvjerenje da Makedonija zaslužuje napredak u obje integracije. Makedonija već godinama ne uspijeva ostvariti napredak u priključenju NATO-u i Europskoj uniji zbog spora s Grčkom koja se protivi imenu te države.
 
“Makedonija je započela pregovore o članstvu s NATO-om Akcijskim planom za članstvo 1999. Ja sam kao hrvatski nacionalni koordinator za NATO ovamo dolazio 2001. po tehničke savjete, i od tada to traje. Problem je politički. Mi Grčku ne možemo natjerati da promijeni svoje stajalište, možemo razgovarati. Ali, ne podržavam to”, rekao je Milanović koji se nalazi u radnom posjetu Makedoniji odgovarajući na pitanja na konferenciji za novinare nakon sastanka s makedonskim premijerom Nikolom Gruevskim. „Makedonija nikome ne prijeti i ja mislim, iako o tome ne odlučujem, da bi Makedoniju trebalo što prije pozvati u NATO, što se opet nije dogodilo u Walesu, i potom nastaviti ozbiljne pregovore s njom“, ocijenio je.

Što se tiče puta Makedonije prema EU, Milanović je rekao da joj Hrvatska može pomoći u tehničkom aspektu, prije svega prenošenjem vlastitih iskustava u procesu pregovora. No, kad je u pitanju politika koja godinama toj zemlji otežava put u EU, „tu možemo samo biti prijatelj Makedonije, a mislim da je već i to dosta, i govoriti da ovo stanje treba prestati, iako razumijem problem i strahove nekih država“, rekao je hrvatski premijer, ustvrdivši da Makedonija “očito ima ozbiljni administrativni kapacitet barem za ozbiljne pregovore s EU, a to je već jako puno“.


Premijer Milanović upitan u o ćiriličnim udžbenicima, ocijenio je da postupak s udžbenicima darovanim bunjevačkim školarcima u Srbiji možda “nije baš najkorektniji” i da on to ne bi učinio, a glede izgradnje Pelješkog mosta ocijenio je da će se puno više znati za najviše mjesec dana. 

„To je očito napravljeno s nekom namjerom, ajmo reći da nije baš najkorektnije“, rekao je Milanović u odgovoru na novinarsko pitanje da prokomentira donaciju udžbenika na ćirilici srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića djeci u Vojvodini koja izučavaju bunjevački govor, što je izazvalo kritiku predsjednika Ive Josipovića i žestoku reakciju HDZ-a.

„Ako su se bunjevački Hrvati, odnosno Hrvati u Vojvodini i Srbiji, očitovali o tome, oni najbolje znaju da li ih to, i koliko, smeta“, kazao je Milanović koji boravi u Skoplju u jednodnevnom radnom posjetu Makedoniji.

"Ja znam da tako nešto ne bih napravio, iako se zna koliko sam se borio za ravnopravnost pisama u Hrvatskoj. Ali postoji neka granica pristojnosti“, istaknuo je premijer.

Na novinarski upit da komentira informaciju da je potpredsjednik vlade Branko Grčić u Bruxellesu dobio dobe vijesti glede Pelješkog mosta, Milanović je ustvrdio da se na problemu povezivanja Dubrovnika i sjevernog dijela dubrovačke županije radi uporno od početka mandata ove vlade.

„Nakon svih analiza naš favorit je most koji povezuje EU s jedinim njezinim kopnenim dijelom, ne otokom, koji nije kopneno povezan s ostatkom Unije, a to je Dubrovnik i dubrovačko primorje“, kazao je Milanović, napomenuvši da se istodobno, za što su angažirana velika sredstva EU-a, radi na dogradnji i unaprjeđenju dubrovačke zračne luke, što je investicija od gotovo 200 milijuna eura.

“Jučerašnja vijest iz Bruxellesa je jako dobra jer će se financirati i zračna luka i prometno povezivanje čvrstim objektom Dubrovnika i sjevernog dijela županije“, kazao je.

„Tu nema previše opcija. Naš favorit je most, ali što će to točno biti, još moramo pričekati da se u sljedećih najviše mjesec dana završe sve te studije“, rekao je predsjednik hrvatske vlade.

 

(Hina) 



Pisane vijesti