„Ništa neće moći biti napravljeno bez totalnog nadzora javnosti u traženju najboljeg rješenja za hrvatski državni proračun i za hrvatski turizam“, kazao je predsjednik Vlade Milanović na današnjoj sjednici Vlade.
Na današnjoj 182. sjednici Vlade Republike Hrvatske predstavljen je Prijedlog industrijske strategije Republike Hrvatske 2014. – 2020. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kazao je da je dokument pripreman gotovo devet mjeseci i komuniciran unutar svih resora, istaknuvši da se radi o prvom strateškom industrijskom dokumentu koji jasno definira kojim putem industrija treba ići u sljedećih sedam godina. Pojasnio je da su u strategiji identificirane ključne industrijske djelatnosti koje imaju najveću sposobnost rasta i razvoja te novog zapošljavanja. „To su proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka, proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, računalno programiranje, savjetovanje i povezane djelatnosti (ICT) i proizvodnja električne opreme te proizvodnja strojeva i uređaja“, rekao je ministar Vrdoljak. Naglasio je kako proizvodnja prehrambenih proizvoda i proizvodnja namještaja, prema kriterijima vrednovanja djelatnosti, ne ulaze u cijelosti u skupinu pokretača, ali su ministarstva poljoprivrede i gospodarstva prepoznala veličinu i potencijal te ulogu tih djelatnosti u hrvatskom gospodarstvu pa su i one definirane kao strateške. „Očekujemo vrlo skoro njihovo pozicioniranje i kao velikih pokretača rasta, razvoja i zapošljavanja“, kazao je. Ciljevi koje definira strategija su rast obujma industrijske proizvodnje po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,85 posto, rast broja novozaposlenih za 85.619 do kraja 2020. godine, od čega minimalno 30 posto visokoobrazovanih, rast produktivnosti radne snage za 68,9 posto u razdoblju 2014. - 2020. te povećanje izvoza u istom razdoblju industrijske proizvodnje za 30 posto. Dodao je da bi se u tom razdoblju trebala promijeniti i struktura izvoza u korist izvoza proizvoda visoke dodane vrijednosti. Ministar Vrdoljak naveo je četiri ključna područja djelovanja koje industrijska strategija definira: stvaranje stabilnog investicijskog okruženja, poticanje strateške suradnje industrije i obrazovnog sustava, restrukturiranje javne uprave i administracije te razvoj tržišta kapitala. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina izrazio je punu potporu Prijedlogu industrijske strategije Republike Hrvatske 2014. – 2020. Pohvalio je komunikaciju između resornih ministarstva koja su sudjelovala u izradi strategije, ocijenivši je dobrom i konstruktivnom.
Vlada je raspravljala i o Prijedlogu polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2014. godine i Prijedlogu polugodišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za prvo polugodište 2014. godine. Ministar financija Boris Lalovac izvijestio je da su u prvih šest mjeseci prihodi iznosili 55,9 milijardi kuna, dok su rashodi u istom razdoblju iznosili 63,8 milijardi kuna. „Na razini centralne države deficit je bio 7.9 milijardi kuna ili 2,4 posto BDP-a“, kazao je ministar. Pojasnio je da je na povećanje prihoda utjecao dio transfera iz mirovinskog sustava te promjene u sustavu poreza, pogotovo trošarina koje bilježe veći rast u odnosu na prošlu godinu. „U prvih šest mjeseci imali smo minus na PDV-u od 6,8 posto“, izvijestio je ministar. Govoreći o jedinicama lokalne samouprave, ministar je naveo da su one u prvih šest mjeseci ostvarile višak prihoda nad rashodima od jedne milijarde kuna. Osvrnuo se i na stanje proračuna za prvih osam ovogodišnjih mjeseci, kazavši da je stanje nešto bolje nego u prvom polugodištu, a pogotovo je bolje kad se gleda samo kolovoz, koji je bio prvi ovogodišnji mjesec s većim proračunskim prihodima od rashoda. To, pojasnio je ministar, pokazuje što za javne financije znači porast gospodarske aktivnosti, koji je zabilježen u tom mjesecu prije svega zahvaljujući turizmu. Ministar je izvijestio da je međugodišnji pad prihoda od PDV-a, koji je u prvih šest mjeseci iznosio 6,8 posto, na razini kolovoza u padu samo 0,6 posto. Proračunski deficit u prvih osam mjeseci je 8,4 milijarde kuna. „To je više u odnosu na stanje iz prvih šest mjeseci kad je deficit iznosio 7,9 milijardi kuna“, rekao ministar, pojasnivši da je tako najviše zbog lošeg srpnja.
Obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar objasnio je kako je riječ o usklađivanju s direktivama u svezi postupanja s tzv. djelima siročadi – djelima kojima se ne zna ili se može pronaći autor. Predmetnim Prijedlogom zakona uređuje se i novo sadržajno ograničenje isključivih prava u odnosu na autorska djela i predmete srodnih prava koji imaju status siročadi, u korist javno dostupnih knjižnica, obrazovnih ustanova, muzeja kao i arhiva, ustanova za filmsku i audio baštinu te javnih organizacija za radiodifuziju osnovanih u Republici Hrvatskoj. Naime, nakon stupanja na snagu ovog Zakona, ove će institucije uživati mogućnost da djela i predmete srodnih prava koji imaju status siročadi reproduciraju i stavljaju na raspolaganje javnosti.
Raspravljalo se i o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Memoranduma o suglasnosti o provedbi Norveškog financijskog mehanizma za razdoblje od 2009. do 2014. godine, između Republike Hrvatske i Kraljevine Norveške. Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske Unije Branko Grčić pojasnio je da se ovime potvrđuje Memorandum između Republike Hrvatske i Kraljevine Norveške potpisan 29. travnja 2014. godine u Zagrebu. Potpredsjednik Grčić nadalje je obrazložio da je ukupna vrijednost Norveškog financijskog mehanizma za razdoblje od 1. srpnja 2013. do 31. travnja 2014. godine 35.236.000 kuna. Vrijednost koja je predviđena darovnicom Kraljevine Norveške Republici Hrvatskoj iznosi 32.593.300 kuna, dok će ostatak iznosa osigurati tijela državne uprave u svojim proračunima. „U prvoj godini iz ovih sredstava financiraju se četiri projekta: Pomorski inovacijski centar iNAVIS u Šibeniku, integrirana škola u Vukovaru, te dva projekta u području pravosuđa, jedan od kojih je i izgradnja i obnova suda u Karlovcu“, istaknuo je potpredsjednik Vlade.
Vlada je usvojila i Odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za župana i zamjenike župana Sisačko-moslavačke županije, te općinskog načelnika i zamjenika općinskog načelnika Općine Čeminac. Izbori će se održati 12. listopada ove godine, a rokovi počinju od 11. rujna, rekao je ministar uprave Arsen Bauk.
Usvojena je i Odluke o izmjenama Odluke o odobrenju Ministarstvu poljoprivrede za zaključivanje ugovora sa trgovačkim društvima Belje d.d. Darda i Žito d.o.o. Osijek, o isporuci stočne hrane za prehranu stoke izmještene sa poplavljenih područja, te isporuci kukuruza iz strateških robnih zaliha kao prijeboj za isporučenu stočnu hranu. „Ova Odluka zapravo omogućava da nastavimo jednu od mjera pomoći obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima na područjima pogođenim poplavama u svibnju“, kazao je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Podsjetio je da je sva izmještena stoka sa poplavljenih područja diljem Vukovarsko-srijemske županije od prvog dana imala besplatnu veterinarsku skrb i opskrbu hranom. „Povratkom ljudi na svoja gospodarstva i nakon veterinarskih pregleda gospodarstava, stoka je vraćena, ali smo i dalje nastavili s mjerom dobave besplatne hrane za sve naše poljoprivrednike koji su nastradali i koji nisu imali usjeve u ovoj godini, a riječ je o gotovo 7200 grla za koja nabavljamo hranu“, naglasio je ministar.
„Neće moći biti ništa napravljeno bez totalnog nadzora javnosti, ne samo političke javnosti, nego ukupne javnosti, u traženju najboljeg rješenja, a to znači najbolje rješenje za hrvatski državni proračun i za hrvatski turizam“, kazao je predsjednik Vlade Zoran Milanović u osvrtu na verifikaciju odgovora na zastupničko pitanje Mirele Holy u vezi s privatizacijom i dokapitalizacijom ACI-ja. „Vidimo da postoji jako veliki interes za to pitanje. To nam je važno. Igraju se u pozadini svakakve igre. Na tome ćemo imati vrlo hladno i fokusirano oko, a imat će i javnost, što je dobro, jer se već sada vrte raznorazne spekulacije o tome tko kome pogoduje ili namješta posao“, pojasnio je predsjednik Vlade i istaknuo: „ACI je važan resurs, on je u državnom vlasništvu, treba mu kapitala koji Vlada u proračunu nema, treba se razvijati, treba ulagati, prema tome, u stvari je dobro da ovako rano, iz bilo kakvih motiva, a ima raznih, postoji ovakav interes.“ „Dakle, ACI je jedna od strateških kompanija i neće je dobiti nitko po babi i po stričevima niti će itko preuzeti upravljanje tom kompanijom bez da se to temeljito ne pretrese prije toga. Naši motivi su tu u interesu Republike Hrvatske, a vidjeli smo kako je to ranijih godina znalo izgledati kada su u pitanju velike hrvatske državne kompanije. Ovog puta neće tako izgledati“, zaključio je premijer Milanović.
Pisane vijesti
