Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović sudjelovao je danas na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Čabra.
Obraćajući se nazočnima, predsjednik Vlade Zoran Milanović govorio je o sustavu na koji je Hrvatska uređena i na koji se financira, podsjetivši da je nastao u ratu, prije više od dvadeset godina. „Možda je tada i bilo potrebe za tim, možda je okupiranu i napadnutu, u jednom trenutku, skoro uništenu zemlju trebalo financirati na takav način, ali takav sustav danas ne odgovara nikome“, dodao je.
Istaknuo je kako Gorski Kotar nije statistička fikcija kad je razvijenost u pitanju, ali i naglasio kako shvaća nezadovoljstvo lokalnog stanovništva. „Čabar je možda jedina općina u Gorskom Kotaru koja je zaista izolirana. Ispričavam se što ova cesta nije gotova. To je svega 2,5 kilometra. Razlog tomu je operativa u stečaju. A kad radite po zakonu i kad dajete posao najboljem domaćem ponuditelju, onda se i događaju takve stvari. Nije problem novac niti državno ulaganje, nego je problem u tome što onaj tko je dobio posao, nije ga u stanju odraditi“, rekao je premijer.
Govoreći o decentralizaciji, predsjednik Vlade naglasio je da niti jedna Vlada ne može odgovarati za niz sitnih problema lokalnog karaktera. „To ne radi ni centralna američka Vlada. Angela Merkel upravlja s malim dijelom općenitog njemačkog sustava, odgovaraju za konkurentnost rada, za strateške pravce, za najveće zakone, ali ne za svaki detalj. Za to odgovaraju pokrajinske vlade“, pojasnio je premijer. Kazao je kako je u Hrvatskoj drukčije, ali da to neće biti moguće promijeniti u mandatu ove Vlade. „Obećavam da ćemo na tome raditi jer Hrvatsku tako vidim i ne želim takav teret dok sam predsjednik Vlade, niti za bilo koju drugu buduću Vladu. Zašto bi vlada pregovarala o svakoj plaći. Zašto o tome ne bi pregovarale županije i gradovi. Takva vrsta koncentracije nema nikakvog smisla“, kazao je, dodavši da to otežava političko djelovanje onome tko obnaša centralnu vlast. Istaknuo je da država godišnje mora izdvojiti čak 18 milijardi kuna samo za mirovine, koje se isplaćuju iz čistog sustava solidarnosti. Dodao je da nitko za to nije kriv, ali je to činjenica. „To je trošak koji ne bih ni načelno da se prebaci na županije ili gradove, ali ubuduće će se država svakako više baviti strateškim pitanjima, kao što su konkurentnost rada, poduzetništva, porezi, i time će se i financirati“, kazao je premijer, dodajući da bi se lokalna vlast morala više financirati iz imovine. „Tako je to u cijelom svijetu, ali to ne ide preko noći“, kazao je, naglasivši da će s novcem doći i obaveze: „Garantiram da će uvijek biti nešto veće od raspoložive svote novaca, ali one će se trebati isplatiti.“
„Moramo početi donositi dalekosežne odluke“, kazao je premijer naglašavajući da država financira ogroman sustav. Pritom je spomenuo naš zdravstveni sustav i besplatno zdravstveno osiguranje kazavši da ćemo „to održavati, to ne damo“. Dodao je da će država uvijek pomoći i olakšati tamo gdje je to moguće. „Ako možemo srednjem sloju koji plaća razmjerno i apsolutno najveće poreze na plaću u ovom djelu Europe pomoći sa sto, dvjesto ili nepunih tisuću kuna, pomoći ćemo“, rekao je premijer, naglasivši da će Vlada pritom pronaći način da se lokalnoj i regionalnoj samoupravi to na drugi način vrati. Dodao je da će tom mjerom „netko imati koju kunu više, ali to ih neće učiniti bogatima, potrošit će to“. Što se tiče onih koji imaju manje, istaknuo je da se njima pomaže na drugi način i naveo primjer sufinanciranja prijevoza učenicima.
Predsjednik Vlade je također kazao da je javna potrošnja u Hrvatskoj od 2003. godine, kada je državni proračun tadašnje vlade bio oko 80 milijardi kuna, porasla za 50 milijardi i sada je 130 milijardi kuna. Istaknuo je da je u tom razdoblju od 11 godina hrvatsko gospodarstvo raslo samo do 2008. godine, nakon čega je počeo pad. „Mi smo si obećali stvari koje netko treba platiti, samo mi, nema nikog drugog da to plati i toga treba biti svjestan cijelo vrijeme“, zaključio je.
Pisane vijesti |
Zoran Milanović
