Kad je riječ o otklanjanju barijera investitorima, Radna skupina za poslovnu klimu i privatne investicije, od 23 projekta uspješno je riješila njih 13 vrijedne preko 520 milijuna eura, a koji će otvoriti oko 2000 novih radnih mjesta.
„Strategija hrvatske Vlade ostaje bazirana na tri ključna stupa: provedba fiskalne konsolidacije, provedba strukturnih reformi i postizanje uvjeta za gospodarski oporavak i rast s naglaskom na investicije, jačanje konkurentnosti i izvoza“, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić, obraćajući se sudionicima Njemačko - hrvatskog investicijskog foruma što se danas održava u Berlinu, u organizaciji Veleposlanstva Republike Hrvatske u Njemačkoj i Deutsche Bank.
„Hrvatska i Njemačka uvijek su imale jake veze. Njemačka je Hrvatskoj drugi najvažniji trgovinski partner i treća na listi direktnih stranih investitora“, kazao je potpredsjednik Grčić iskazujući zadovoljstvo što je u prilici njemačkim investitorima predstaviti aktivnosti Hrvatske na jačanju poslovne klime, te ih informirati o cijelom nizu mjera kojima se rasterećuje državni proračun, smanjuje deficit i javni dug, te potiče gospodarski oporavak.
U portfelju Agencija za investicije i konkurentnost trenutno je 10 projekata njemačkih investitora u vrijednosti 380 milijuna eura. Jedan projekt, vrijedan 28 milijuna eura, uspješno je startao dok je gradnja u tijeku za jedan projekt vrijedan 12,5 milijuna eura i drugi od 175 milijuna eura.
Potpredsjednik Grčić rekao je i da, kao punopravna članica Europske unije, Hrvatska kontinuirano radi i na jačanju cjelokupnog okvira upravljanja ekonomskom politikom, sukladno EU standardima. „Ujedno, članstvo u EU pruža nam priliku da gospodarski rast temeljimo i na besplatnim i bespovratnim sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova“, naglasio je Grčić pred 70-tak sudionika Foruma.
Kazao je i kako hrvatska Vlada započete reforme povezuje i sa sufinanciranjem iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u 5 područja: zapošljavanje, usklađenost obrazovnog sustava s potrebama na tržištu rada, povećanje troškovne učinkovitosti zdravstvenog sustava, reforma sustava socijalne skrbi u dijelu transformacije s institucionalne na skrb u zajednici (tzv. deinstitucionalizacija) i reforma javne uprave. Kroz dva operativna programa u idućem financijskom razdoblju bit će nam na raspolaganju 8,4 milijardi eura.
Tematski ciljevi i prioriteti ulaganja koje je Hrvatska odabrala proizlaze iz zajedničke strategije Europa 2020, Nacionalnog programa reformi i dominantnih ciljeva gospodarske politike Vlade Republike Hrvatske koji bi trebali stvoriti potrebne uvjete za gospodarski oporavak i služiti kao temelj održivog gospodarskog rasta i zapošljavanja.
Govoreći o mjerama na jačanju poslovnog okruženja i poticajima za investicije, potpredsjednik Grčić je kazao je, između ostaloga, da je kroz sustav e-dozvola ubrzana procedura i ujednačeno postupanje u svim upravnim tijelima u državi. Prve su e-dozvole izdane Međimurskoj i Varaždinskoj županiji, a više je primjera investicijskih projekata za koje su dozvole izdane u znatno kraćem vremenu od zakonski propisanog roka ( u nekim slučajevima za samo jedan dan). Isto tako, završen je projekt e-građani što doprinosi racionalizaciji administrativnih postupaka.
Kad je riječ o otklanjanju barijera investitorima, Radna skupina za poslovnu klimu i privatne investicije, od 23 projekta uspješno je riješila njih 13 vrijedne preko 520 milijuna eura, a koji će otvoriti oko 2000 novih radnih mjesta.
Na Njemačko-hrvatskom investicijskom forumu u panel diskusiji o mogućnostima investiranja u Hrvatskoj, sudjelovali su i predstavnici Agencije za investicije i konkurentnost, te Sabina Škrtić, pomoćnica ministra gospodarstva.
Peter Tils iz Deutsche Bank, CEO za središnju i istočnu Europu, kazao je kako je Hrvatska tradicionalno jako povezana s Njemačkom te predstavlja važno tržište za Njemačku što pokazuju podaci o međusobnoj razmjeni. Hrvatska ima dovoljno kapaciteta i preduvjete kako bi postala uspješna priča, kazao je i izdvojio kao ključnu prednost vrlo dobro educiranu radnu snagu, a turizam, energetiku i prerađivačku industriju kao sektore zanimljive za buduća ulaganja.
Pisane vijesti
