Veliki broj jedinica lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj, sam po sebi ne jamči i veliku razinu decentralizacije države i javnih poslova. Dosadašnja razina centralizacije u Hrvatskoj je značajna i neodrživa, jer vodi daljnjem rastu disproporcija i slabljenju ukupne gospodarske moći zemlje. Po udjelu lokalnih i regionalnih vlasti u javnim financijama od ispod 10%, Hrvatska je među europskim zemljama bila i ostala pri samom dnu. Fiskalni kapacitet jedinica lokalne i regionalne samouprave vrlo je neujednačen u pogledu visine, ali i vrste prihoda, kao i vrste rashoda i njihova rasporeda u proračunima. Bruto domaći proizvod po hrvatskim županijama ukazuju na velike razlike u regionalnoj gospodarskoj razvijenosti Hrvatske i tendenciju povećavanja tih razlika na štetu slabije razvijenih i nerazvijenih hrvatskih regija, ubrajajući u slabije razvijene i nerazvijene hrvatske regije gotovo sve, osim Grada Zagreba.
Cilj politike decentralizacije koju ćemo provesti u mandatnom razdoblju jest zadovoljiti javne potrebe stanovnika u skladu s njihovim sklonostima i potrebama za javnim dobrima i uslugama te poticati lokalni i regionalni razvoj. Odlučni smo u gradnji novoga sustava koji se čvrsto oslanja na eksplicitno i stabilno utvrđena pravila, koja se odnose na jasnu podjelu snage i moći između razina vlasti, na usklađenost interesa najviše razine vlasti s interesima nižih razina vlasti, kao i na jasnu podjelu javnih funkcija i izvora sredstava za njihovo financiranje između razina vlasti.
Djelovat ćemo po načelu supsidijarnosti, tako da će se višoj razini prepustiti samo ono što se ne može riješiti na nižoj, vodeći računa o učinkovitom pružanju javnih usluga i obavljanju javnih poslova. Za uspješnu realizaciju tako postavljenoga cilja naša koalicija provest ćemo široku javnu raspravu svih zainteresiranih sudionika o mogućim modelima decentralizacije, kako se u nekoliko mogućih varijanti definirala tri aspekta decentralizacije – administrativni (teritorijalni preustroj), funkcijski (podjela nadležnosti u obavljanju javnih poslova) i fiskalni (izvori financiranja) te postavili ciljevi za svaki od aspekata (očekivani rezultati i učinci, rokovi, resursi). Utvrdit će se koordinator aktivnosti, nositelji aktivnosti i mjera za ostvarivanje ciljeva decentralizacije, te potrebno vrijeme i financijski i ostali resursi potrebni za provođenje cjelokupnoga procesa decentralizacije. Konačan cilj te javne rasprave je postizanje političkoga konsenzusa o odabiru optimalnoga modela decentralizacije i načinu i vremenu provođenja politike decentralizacije i potrebnih reformi javnoga sektora.
U prvoj fazi potrebno je s institucijama Europske unije dogovoriti novi razvojni preustroj na razini NUTS 2 regija, kako bismo stvorili uvjete za što bolje korištenje EU fondova. Taj će proces zahtijevati i znatno bolju usklađenost i koordinaciju županija obuhvaćenih NUTS 2 regijom, pogotovo u suradnji u razvojnom planiranju, osnivanju zajedničke razvojne agencije i učinkovitijem dogovaranju i provedbi prioritetnih projekata iz EU fondova.
Novi regionalni i lokalni ustroj, koji će proizaći iz javne rasprave, uzet će u obzir socijalne i ekonomske pretpostavke, odnosno uravnotežiti tri osnovna zahtjeva – ekonomsku efikasnost, lokalnu demokraciju i identitet. Ekonomska efikasnost znači stvaranje takvih regionalnih i lokalnih administrativnih jedinica koje će imati dovoljno financijskih, ljudskih, upravljačkih i drugih potencijala radi osiguranja kvalitetne javne usluge građanima po prihvatljivim uvjetima. Kriterij lokalne demokracije znači stvaranje takvoga administrativnoga ustroja koji će osigurati blizinu i suradnju između političkih centara odlučivanja i građana s ciljem omogućavanja njihovog aktivnoga sudjelovanja u demokratskim procesima donošenja odluka. Treći zahtjev identiteta predstavlja stvaranje takvoga administrativnoga ustroja gdje će regionalne i lokalne administrativne jedinice predstavljati zemljopisne, kulturne, povijesne cjeline s izgrađenim zajedničkim identitetom građana koji u njima žive.
Povećanjem ovlasti nižih razina samouprave (regija, gradova i općina) povećat će se i motiviranost građana da sudjeluju u kreiranju i provođenju lokalne i regionalne politike, pa tako i stvarni javni nadzor nad donošenjem i provođenjem javnih odluka i trošenjem javnoga novca. Decentralizacija sadrži snažnu notu daljnje demokratizacije i liberalizacije. Naš je cilj sustići razvijene zemlje Europske unije koje 20 do 25 posto svojih javnih financija raspodjeljuju na regionalne i lokalne zajednice. Decentralizacija proračunskih pozicija jedan je od realnih i izvedivih zahtjeva.
Vlada će reformu postojećega sustava lokalne i regionalne samouprave usmjeriti ka redefiniranju nadležnosti različitih razina lokalne i regionalne samouprave u skladu s ekonomskom i administrativnom snagom, odnosno fiskalnim kapacitetom. Samoupravi treba dodijeliti poslove vezane posebice uz zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb, obrazovanje, te decentralizirati pojedine funkcije velikih javnih poduzeća koje su od primarnog interesa za samoupravu i za čije obavljanje samouprava ima vlastite mogućnosti i sposobnosti.
Regionalna i lokalna samouprava imat će veće ovlasti u prostornom planiranju, upravljanju i gospodarenju prostorom, u mjerama za provedbu zaštite okoliša i provedbi načela održivog razvoja, a županije značajno veća sredstva za uspješno realiziranje svojih koordinativnih funkcija, za provedbu mjera ujednačavanja društvenog standarda i za poticanje ravnomjernijega regionalnoga gospodarskoga razvoja.
Decentralizacija će obuhvatiti i decentralizirano upravljanje europskim fondovima iz kohezijske politike Europske unije. To podrazumijeva da će Vlada prilikom novoga administrativnoga ustroja novim regijama prepustiti upravljanje regionalnim operativnim programima s ciljem povećanja regionalne konkurentnosti. Nacionalna razina vlasti bi zadržala zadaću izrade nacionalnih razvojnih strateških i programskih dokumenta, upravljanje nacionalnim operativnim programima te koordinaciju, praćenje i nadzor ukupnih aktivnosti na središnjoj i regionalnoj razini korištenja EU fondova. U tom smislu, regije će decentralizacijom izgraditi kvalitetan organizacijski i ljudski potencijal za upravljanje provedbom europskih programa. Decentralizacija podrazumijeva i osiguranje potrebnoga financijskoga kapaciteta lokalne i regionalne samouprave za financiranje domaćega učešća u implementaciji projekata iz europskih fondova, te razvoj ljudskoga potencijala za rad na projektima.