Predsjednik Vlade danas je, nakon svečane sjednice Senata Sveučilišta u Zagrebu, odgovarao na pitanja novinara.
Upitan remeti li planove Vladi činjenica da je prikupljen dovoljan broj potpisa za referendum o monetizaciji autocesta, predsjednik Vlade Milanović je odgovorio da imamo takve propise i Ustav koji omogućuje da o sudbini skoro dva milijuna štediša u drugom stupu odlučuje 400.000 ljudi. „Ako tako bude, radit ćemo za svoju štetu. To nije nikakvo duboko civilizacijsko pitanje ili principijelno pitanje moje vlade i moje stranke. Kako ljudi odluče, tako će biti. Pitat ćemo i Ustavni sud što misli o toj vrsti referenduma, jer ako ljudi žele plaćati, zaista, naročito oni koji imaju manje od 52 godine i štede u mirovinskim fondovima, koji se natječu u monetizaciji, ako žele plaćati kamatu sljedećih 25 godina u Milano, Torino, Pariz ili London i platiti dvije glavnice, sjajno, ali ja mislim da su Hrvati veći račundžije..“
Na novinarski upit može li Vlada uvjetovati onome tko dobije koncesiju za eksploataciju Jadrana, da surađuje s našim brodogradilištima, premijer je pojasnio da je neuobičajeno u poslovnoj praksi nekome tko se javlja na međunarodni natječaj za koncesiju za istraživanje ugljikovodika, posao uvjetuje suradnjom s nekom privatnom kompanijom, bez obzira u čijem je ta kompanija vlasništvu. Podsjetio je da naša brodogradilišta rade i drže se iznad vode, što je bitno, jer je u jednom trenutku prijetila opasnost da sva propadnu. „Mi smo jedina država među novim članicama EU, koja je zasada uspjela spasiti i održati brodogradnju. U ostalima je brodogradnja propala. U tome vidim i neke zasluge svoje vlade i stvari koje smo mi radili“. Premijer je kazao da se ministrica vanjskih poslova i prva potpredsjednica Vlade upravo vratila iz Srednje Azije, kamo i sam planira uskoro otići. „Tamo postoje velike šanse za narudžbe za naša brodogradilišta, ozbiljne narudžbe. Dok mi razgovaramo, neki su brodovi isporučeni i o njihovoj kvaliteti ovisi nastavak te suradnje koja se može mjeriti desecima i desecima brodova, dakle punim knjigama narudžbi za naša brodogradilišta u sljedećih pet, deset godina“. Važno je da su to naružbe, istaknuo je premijer, na kojima se zarađuje, gdje nećemo pokrivati gubitke iz džepova poreznih obveznika. „To smo radili dvadeset, trideset, četrdeset godina i bilo je puno nepravilnosti i kriminala, žao mi je da nema pravomoćne presude jer očito je da se tu kradu i građani, porezni obveznici“, dodao je premijer.
Predsjednik Vlade Zoran Milanović komentirao je i informaciju da mađarski premijer Viktor Orban privodi kraju prodaju MOL-ovog udjela ruskom Rosneftu. Rekao je da kad bi to bila istina onda Mađarska ne bi ni blizu bila demokratska država. „Ako premijer Vlade koja je vlasnik samo 25 posto vodio tajne pregovore, to je razina 19. stoljeća“, kazao je, dodavši kako je siguran da Mađarska nije takva država. "Premijer sam države i Vlade koja je vlasnik 45 posto u INA-i i ne bavim se pregovorima, ali ih pratim, i ne prodajem nešto što je tuđe. Hrvatske dionice nisu na prodaju, a što MOL planira sa svojima dionicama, ne mogu znati. S kolegom Orbanom svaki put kad se vidimo razgovaram o tome i nisam stekao dojam da se on bavi bilo kakvom trgovinom i prodajom dionica. Što će na kraju MOL odlučiti sa svojim dionicama, to ćemo vidjeti“, rekao je predsjednik Vlade. Podsjetio je na hrvatski Zakon o privatizaciji INA-e koji je još uvijek na snazi te na zahtjeve Europske komisije koja traži da se ukinu pojedine odredbe tog zakona. „Nismo ih još ukinuli upravo zato da bismo kao Vlada zadržali utjecaj i zadnju riječ tko može steći preko 10 posto dionica. Inače, davno bih se uskladio za zahtjevima Europske komisije. Samo radi ovih strateških interesa, taj zakon nismo promijenili. Da možemo na kraju reći: u takvim i takvim okolnostima tog vlasnika ne želimo“, naglasio je. Ponovio je kako ne zna s kim MOL u ovom trenutku pregovara. „Mi ćemo kroz Zakon o privatizaciji INA-e arbitrirati. To možda nije najtržišnije ponašanje, ali s obzirom na sve što se događalo, to je osigurač i kočnica koju još neke vrijeme namjeravamo držati u rukama, bez obzira na stvari koje su se događale u deset godina bez mog, bez našeg utjecaja i znanja, bez obzira što neki ljudi sjede u zatvorima, a neki se skrivaju i nisu dostupni pravdi. To je ono što ja i moja Vlada možemo napraviti za INA-u, ali to ne može trajati sto godina“, kazao je predsjednik Vlade i zaključio: „Najveći broj naših građana, to znamo iz istraživanja, bi bio za to da se Vlada zaduži ovog trena za dvije, tri milijarde eura i otkupi natrag dionice INA-e. Moram im reći kao odgovoran čovjek, a ne političar, da je to nemoguće, propast ćemo financijski. Mi moramo braniti ono što imamo, a to je 45 posto“.
Osvrnuo se i na javno nadmetanje za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u hrvatskom dijelu jadranskog podmorja, koje se zatvorilo danas, u 14.00 sati. „To može biti dobra priča u kojoj je ekologija na najvišoj razini, a jeste“, naglasio je premijer Milanović i nastavio: „Vidjeli smo zadnjih dana da je Crna Gora imala nekakve poteze na Vladi, da su i oni markirali neka svoja područja za istraživanja, koja po našem dubokom uvjerenju i međunarodnom pravu nisu njihova, nego naša područja. Ali ako to shvatimo samo kao početak nekakve arbitraže između Hrvatske i Crne Gore, bit će dobro. Ako je to nekakav tvrdi stav Crne Gore, onda će ga morati promijeniti. Ako se budemo previše boli rogovima na deblu, neće imati koristi ni Hrvatska ni Crna Gora jer će investitori odustati“, kazao je premijer Milanović. Podsjetio je da nam se to može dogoditi i s monetizacijom autocesta. „Da oni koji imaju novac, a mi ga nemamo, naprosto odustanu“, zaključio je.
Upitan što očekuje od ekonomske prognoze iz Bruxellesa, predsjednik Vlade Zoran Milanović rekao je kako Hrvatska ima svoje brojke, koje su malo bolje nego ranije, te da će u sljedećoj godini biti bolje. „Dakle, prognoze imaju i Svjetska banka i MMF i HNB. To je jedan kolaž očekivanja. A očekivanja u cijeloj Europi u ovom trenutku nisu onakva kakva bih ja htio da jesu. Jer Europa nije koordinirana kao Amerika, nemaju zajedničku politiku. Europa je postala opsjednuta štednjom po svaku cijenu“, rekao je premijer dodavši kako se prije pet godina svima činilo da štednja ima smisla, ali da danas nema rezultata jer svi stagniraju, uključujući i Njemačku, pa se postavlja pitanje je li to najbolje rješenje.
Na pitanje ima li još uvijek povjerenje u ministra Zmajlovića zbog navodne rastrošnosti, predsjednik Vlade istaknuo je kako se ministri ubuduće neće baviti takvim stvarima jer ih u protivnom „razvlače i nije moguće uopće javnosti, uz cijelu tu galamu, objasniti što se dogodilo. Nije se dogodilo ništa nezakonito“, pojasnio je. „Državni ured za upravljanje državnom imovinom će u prazan prostor prebaciti nekoga tko trenutno plaća visoku najamninu“, rekao je premijer te dodao da za razloge zbog kojih je Fond za zaštitu okoliša, koji je izvanproračunski fond, izašao iz državnog prostora za koji je plaćao najam i otišao u privatni prostor gdje plaća nešto veći najam, treba pitati njih. „Jedino što je bitno je da nitko nije korumpiran, da nije uzeo neki novac, da su troškovi tu negdje ili niži, a na primjeru samog Ministarstva vidimo da su troškovi nešto niži. Da su i isti, nemamo razloga sumnjati u to. Naročito ako će u prostor koji je ostao prazan doći neka druga državna agencija koja trenutno privatnicima plaća veliki najam“, kazao je premijer Milanović.
Što se tiče braniteljskih prosvjeda, predsjednik Vlade Zoran Milanović izrazio je žaljenje te rekao da je pozvao ljude da idu svojim obiteljima i da ne izlažu svoje zdravlje jer „ni jedno pravo im nije uzeto i neće biti uzeto. I kod toga stojim“. Premijer je dodao da, ukoliko se u nečemu slučajno pogriješilo, traži da mu se to konkretno kaže kako bi se stanje moglo popraviti. „Ali, do sada nisam ni to čuo“, zaključio je predsjednik Vlade Zoran Milanović.
Pisane vijesti |
Govori i izjave |
Ekonomija |
Zoran Milanović
