Sudionici obilježavanja Dana sjećanja za žrtve Vukovara, među kojima se nalaze najviši državni dužnosnici, uključujući i predsjednika Vlade Zorana Milanovića, u Koloni sjećanja položili su vijence na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata.
Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, koji je prije 23 godine uz velike žrtve pao u ruke srpskog okupatora, obilježen je u utorak u tom Gradu heroju dostojanstveno i bez izgreda, iako je na početku programa izgledalo da će ponovno doći do podjela. Na početku protokola sjećanja na žrtvu Vukovara činilo se da će u tom gradu, kao i lani, biti podjela jer je skupina branitelja prije kraja komemorativnog programa krenula iz vukovarske bolnice i pridružila se koloni Stožera za obranu hrvatskog Vukovara, ali su se na kraju svi sudionici pridružili jednoj službenoj koloni koja je odala počast vukovarskim stradalnicima.
Počast stradanju tog grada, koji je nakon tromjesečne opsade sravnjen sa zemljom prešao u ruke agresora, došlo je odati 80-ak tisuća ljudi, dok su dan ranije građani širom zemlje palili svijeće u sjećanje na stradale Vukovarce i branitelje.
Središnji program počeo je u 10 sati u dvorištu vukovarske bolnice, mjestu s kojeg su neprijatelji 1991. odveli ranjenike na Ovčaru i potom ih smaknuli, a nastavio se Kolonom sjećanja gradskim ulicama prema Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata.
Na Dan sjećanja, koji se ove godine obilježava pod geslom "Vukovar - mjesto posebnog pijeteta", održana je i misa zadušnica na kojoj je dubrovački biskup Mate Uzinić pozvao na slogu i nacionalni dijalog, ustrajnost u neizjednačavaju žrtve i agresora te na praštanje i međusobni susret zločinaca i žrtava.
Prema podacima koje je objavila udruga Documenta zločini počinjeni u Vukovaru u razdoblju od početka ratnih sukoba do pada grada 18. studenoga 1991. te u mjestima u okolici samo su djelomično istraženi i procesuirani. Udruga podsjeća da se na vukovarskom području još uvijek traže posmrtni ostaci oko 350 osoba.
Unatoč činjenici da je za neka mjesta u okolici Vukovara provedena istraga, da su podignute optužnice, da su neki optuženici proglašeni krivima i osuđeni na bezuvjetne kazne zatvora, mnoga su ubojstva hrvatskih i drugih nesrpskih civila i hrvatskih branitelja, koja su se dogodila nakon okupacije, ostala neistražena i neprocesuirana, ističe Documenta.
Pisane vijesti
