„Naša politika je financiranje vidljivih i važnih projekata u Bosni i Hercegovini, po strogim kriterijima“, kazao je predsjednik Vlade Zoran Milanović, koji se na sjednici osvrnuo na svoj dvodnevni posjet BiH
S današnje, 197. sjednice Vlade Republike Hrvatske, u saborsku je proceduru upućen Prijedlog zakona o poljoprivredi (EU). Predmetni se zakon usklađuje s novim propisima Europske unije u okviru reforme Zajedničke poljoprivredne politike za novo programsko-financijsko razdoblje 2014. – 2020. godine. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina kazao je da se njime, između ostalog, definiraju ciljevi i mjere poljoprivredne politike, pravila vezana uz zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda, kao i mjere informiranja i promocije. Isto se tako, obrazložio je, definiraju standardi kvalitete za hranu, doniranje hrane, ekološka i integrirana proizvodnja, sustavi kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, administrativna kontrola i kontrola na terenu, te upravni i inspekcijski nadzor. Ministar Jakovina posebno je naglasio da se ovim Prijedlogom zakona uspostavlja i „pravni okvir za povlačenje oko 800 milijuna eura godišnje iz dva europska fonda za sve mjere poljoprivredne politike.“
Vlada je usvojila i Prijedlog zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru. Kao važnu novinu koju donosi zakon, ministar financija Boris Lalovac izdvojio je da „obveznici primjene ovog zakona više neće biti samo proračunski korisnici, već su sada obuhvaćena i trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosne jedinica lokalne i područne samouprave te druge pravne osobe čiji su osnivači RH, odnosno jedinice lokalne i područne samouprave“, i to zbog usklađivanja sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti. „Donošenjem novog zakona unaprijedit će se sustav unutarnjih kontrola, a elementi sustava ustanovljeni u razdoblju pretpristupnih pregovora za članstvo u Europskoj uniji postat će održivi u javnom sektoru Republike Hrvatske“, zaključio je ministar.
Ministar Lalovac predstavio je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu, kojim će se provesti usklađivanje proračunskog procesa sa zahtjevima Europske unije uključivanjem dva ključna dokumenta Europskog semestra - nacionalnim programom reformi i programom konvergencije Republike Hrvatske u proces planiranja proračuna. „Odvojeno će se prikazivati limiti za buduće proračune, što znači da će se prvo definirati limiti za provedbu postojećih politika, odnosno aktivnosti koje proizlaze iz trenutno važećih propisa,a definirat će se i limiti potrebni za uvođenje novih postojećih politika“, kazao je ministar i dodatno pojasnio da je riječ o „potpuno novom načinu proračunskog planiranja kako bi se u budućnosti izbjegli rebalansi kod fiksnih obveza“. Kao još jednu važnu novost koju donose izmjene i dopune Zakona, ministar je izdvojio propisivanje mjesečnih financijskih planova.
Obrazlažući Prijedlog zakona o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj, potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić istaknula je da se radi o potpuno novom zakonu, koji se prvi put donosi u Republici Hrvatskoj. Predmetnim Prijedlogom zakona uredit će se pravo gluhih i gluhoslijepih osoba, te drugih osoba s komunikacijskim teškoćama kod kojih je zbog funkcionalnih oštećenja komunikacija govorom otežana ili ne postoji, na korištenje, informiranje i obrazovanje na hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije koji odgovaraju njihovim individualnim potrebama, a u svrhu izjednačavanja mogućnosti pristupa socijalnom, ekonomskom i kulturnom okruženju, te omogućavanja ravnopravnog ostvarivanja svih ljudskih prava i temeljnih sloboda. Predloženi zakon će definirati hrvatski znakovni jezik, prilagođeni hrvatski znakovni jezik i ostale sustave komunikacije, a gluhe, gluhoslijepe osobe i druge osobe s komunikacijskim teškoćama imat će pravo izabrati i koristiti onaj način komuniciranja koji odgovara njihovim potrebama. Definirat će se stručni komunikacijski posrednik kao osoba koja ima odgovarajuće vještine, znanja i sposobnosti u korištenju hrvatskog znakovnog jezika, te u korištenju ostalih sustava komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba. „Pisali smo zakon zajedno s udrugama koje okupljaju osobe s komunikacijskim teškoćama i ovo jedan veliki korak naprijed za njih“, zaključila je ministrica Opačić.
Zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova Joško Klisović predstavio je Odluku o raspodjeli sredstava za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, kao i za pomoć poplavom pogođenim područjima u Bosni i Hercegovini iz sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu. Zamjenik ministrice Klisović izvijestio je da Vlada Republike Hrvatske od 2002. godine provodi poseban program pomoći financiranja kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini. U 2014. godini u Državnom proračunu Republike Hrvatske za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narodu Bosni i Hercegovini odobrena su financijska sredstva u iznosu od 20.000.000,00 kuna. Nakon provedenog javnog natječaja, a na temelju zaključka Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske, predlaže se dodjela sredstava za financiranje programa i projekata iz područja obrazovanja i znanosti u iznosu od 4.665.000,00 kuna, za programe i projekte iz područja zdravstva predlaže se iznos od 3.049.000,00 kuna. Za programe i projekte iz područja kulture predloženo je 4.300.000,00 kuna, dok je 2.986.000,00 kuna predloženo za programe i projekte iz ostalih područja. Zamjenik ministrice Joško Klisović kazao je da se za pomoć poplavljenim područjima Bosne i Hrecegovine predlaže iznos od 5.000.000,00 kuna. „Procjena je da je obnova kuća prioritet kako ne bi došlo do ponovnog odseljavanja Hrvata s tog prostora“, dodao je. Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović osvrnuo se na svoj dvodnevni posjet Bosni i Hercegovini. „Vidio sam, još jednom, na licu mjesta kako to izgleda i kako bi trebalo izgledati. Umjesto da se dodjeljuje po 20 tisuća kuna ne znaš kome, kako i zašto, idemo logikom i to je naša politika, da novac dajemo vidljivim projektima, po strogim kriterijima“, kazao je. „Svaka naša kuna je nama važna, međutim, dugoročno gledano, to su za Hrvatsku mali novci, a za njih su ogromni“, dodao je premijer Milanović pojasnivši pritom da misli na iznos od 200 – 300 milijuna kuna koji je Vlada Republike Hrvatske dala Bosni i Hercegovini kroz deset godina.
Donesena je Odluka o davanju suglasnosti društvu HŽ Infrastruktura d.o.o., za kreditno zaduženje kod zajednice ponuditelja: Erste&Steiermaerkische bank d.d., Rijeka, Societe Generale-Splitska banka d.d., Split i OTP banka d.d., Zadar, radi financiranja osuvremenjivanja i izgradnje željezničke infrastrukture te Odluka o davanju državnog jamstva u korist zajednice ponuditelja: Erste&Steiermaerkische bank d.d., Rijeka, Societe Generale-Splitska banka d.d., Split i OTP banka d.d., Zadar, za kreditno zaduženje društva HŽ Infrastruktura d.o.o., radi financiranja osuvremenjivanja i izgradnje željezničke infrastrukture. „Namjena kreditnog zaduženja u vrijednosti od 1.000.000.000,00 kuna je financiranje osuvremenjivanja i izgradnje željezničke infrastrukture, a koje obuhvaća programe obnove i osuvremenjivanja pruge od značaja za međunarodni, regionalni i lokalni promet, odnosno za radove koji po svojoj prirodi ne mogu biti kandidirani za financiranje iz fondova Europske unije“, pojasnio je zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić, obrazlažući ove odluke. Predsjednik Vlade Zoran Milanović osvrnuo se na zaduženje HŽ Infrastrukture, pojasnivši da država daje jamstva da bi se ulagalo u željezničku infrastrukturu jer nam to treba. „I umjesto da to financiramo iz nameta na gorivo kojim trenutno otplaćujemo kamate za autoceste, mi dižemo ovakve kredite. Moramo davati ovakva jamstva HŽ Infrastrukturi da bi sustav funkcionirao“, naglasio je premijer.
Zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić predstavio je Odluku o sufinanciranju izgradnje pristupne ceste do memorijalnog centra na Ražovljevoj glavici, kazavši kako se njome društvo Hrvatske ceste d.o.o. zadužuje da u okviru svog proračuna osigura sredstva u iznosu od 488.600,00 kuna (bez PDV-a). Ministar branitelja Predrag Matić zahvalio je Vladi u ime Ministarstva branitelja i svih Škabrnjana obrazloživši kako je „izgradnja te ceste temeljni preduvjet za izgradnju budućeg Memorijanog centra na Ražovljevoj glavici, a znamo da je Škabrnja veliki simbol stradanja i otpora u Domovinskom ratu“.
Na kraju, prihvaćen je Zaključak o davanju prethodne suglasnosti predstavniku Vlade Republike Hrvatske za prihvaćanje amandmana drugih predlagatelja na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić pojasnio je da se ovim Zaključkom daje suglasnost predstavniku Vlade Republike Hrvatske za prihvaćanje amandmana Kluba zastupnika Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) u Hrvatskome saboru, od 3. prosinca 2014. godine, na članke 2. i 5. Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, budući da se predloženim amandmanima omogućuje ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju osoba s invaliditetom i u slučaju zapošljavanja na rukovodećim radnim mjestima, te se osigurava standardizacija metoda i postupaka u radu centara za profesionalnu rehabilitaciju. Vezano uz članak 9. Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, predlaže se davanje suglasnosti za prihvaćanje amandmana u izmijenjenom obliku, budući da osobe s invaliditetom trebaju biti ravnopravne u odnosu na sve osobe, neovisno o njihovom državljanstvu.
Pisane vijesti
