Ministar Bauk: Predlažemo smanjenje osnovice za utvrđivanje bruto plaće državnih dužnosnika na 3.890 kuna, kako bi plaće državnih dužnosnika ostale na otprilike istoj razini na kojoj su bile i prije stupanja na snagu Zakona o porezu na dohodak
S današnje, 200. sjednice Vlade Republike Hrvatske, u Sabor je upućen Prijedlog stečajnog zakona. „Predstečajne nagodbe stavljamo u stečajni zakon i postaju integralni dio eventualnog stečajnog postupka ako do njega dođe“, uvodno je kazao ministar pravosuđa Orsat Miljenić. Podsjetio je da je Hrvatska od 28 zemalja Europske unije na 24. mjestu po brzini stečaja, dok smo po ljestvicama Svjetske banke bili smo na samome dnu kad je u pitanju učinkovitost naplate. „Imajući u vidu sve probleme koje su stečajevi donosili posljednjih dvadesetak godina, predstečajne nagodbe koncepcijski zadržavamo, ali uz određene izmjene koje je nužno napraviti da bi se stvari brže događale“, istaknuo je ministar Miljenić. Kao jednu od promjena, izdvojio je uvođenje nadležnosti trgovačkih sudova za predstečajne nagobe, istaknuvši da FINA ostaje u postupku, ali kao agent suda. Nadalje, kako bi se smanjili troškovi i pojednostavio postupak, pismena za koja je propisana objava u vidu javnog priopćenja, sada će objavljivati na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova. Ministar pravosuđa osvrnuo se i na komentare da su se u predstečajnim postupcima „napuhavale“ obveze kako bi se stekla veća prava, istaknuvši da će se novim zakonom takvo što onemogućiti time što će sada svi, i vjerovnici, i povjerenik, i dužnik, moći to osporavati. „To je njihov novac. Ako ne osporavaju, znači da su pristali. Do zlouporabe, ako su se i događale, više neće moći doći“, zaključio je. Što se promjena pravila kod stečaja tiče, sudu će se omogućiti da stečaj otvara po službenoj dužnosti ako ne uspije predstečajni postupak ili ako je blokada duža od 120 dana. Kao još jednu važnu izmjenu ministar je izdvojio dodjeljivanje osobnog identifikacijskog broja stečajnoj masi nakon pravomoćnosti rješenja o zaključenju stečajnog postupka.
„Ima dosta izmjena u odnosu na prethodni zakon, očito smo nekoliko godina pametniji, s više iskustva, i ovo bi sada trebalo funkcionirati bolje“, zaključio je predsjednik Vlade Zoran Milanović.
Raspravljalo se i Uredbi o izmjeni Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje. „Uredbom se mijenja članak 21. navedenog zakona na način da se uvodi varijabilni postotak DPS, a sve s ciljem da se stabilnim zakonodavnim okvirom osigura pretpostavka za daljnji razvoj sustava stambene štednje“, obrazložio je zamjenik ministra financija Igor Rađenović i dodao se Uredbom predviđa i formula temeljem koje se računa varijabilni DPS, odnosno posebno će se vrednovati utjecaj što dužeg roka stambene štednje.
„Ovom uredbom ispunjavamo ono što smo dogovorili u Hrvatskom saboru na sastanku s hrvatskim braniteljima Domovinskog rata i članovima njihove obitelji“, kazao je ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić o Prijedlogu uredbe o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju te pojasnio da se razdvajanje mirovina odgađa za šest mjeseci, sa 31. prosinca 2014. na 30. lipnja 2015. godine. „Kako smo već u više navrata govorili, samo razdvajanje mirovina neće donijeti nikakvih promjena u visini mirovine, nego ćemo jednostavno priznati ljudima njihov radni staž koji su imali prije nego što su sudjelovali u Domovinskom ratu“, istaknuo je ministar. Isto tako, uredbom se mijenja sadašnji način prijavljivanja radnika u obvezno mirovinsko osiguranje. „Do sada je zakonska obveza bila da se prijavi 24 sata prije samog stupanja na radno mjesto, međutim, inspekcijskim nadzorom smo u više navrata utvrdili da se i ta odredba krši. Primjerice, u jednom inspekcijskom nadzoru od 100 radnika 90 njih je reklo da su baš taj dan počeli raditi. Stoga ovom uredbom niti jedan radnik u Hrvatskoj neće moći početi raditi bez da ima prijavljeno mirovinsko osiguranje“, rekao je ministar Mrsić. Također, uredbom prijevremena starosna mirovina zbog dugogodišnjeg osiguranja postaje starosna za dugogodišnjeg osiguranika. „To je ono što smo uveli, da oni koji imaju 60 godina i 41 godinu staža i osiguranja, dobivaju mirovinu bez penalizacije“, kazao je ministar.
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak predstavio je Prijedlog strategije poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014. – 2020. „Inovacijska politika nije bila zastupljena niti u jednom strateškom dokumentu, pa smo odlučili napraviti strateški okvir razvoja inovacijskih politika kroz ovu strategiju“, kazao je ministar i dodao da je u izradi strategije sudjelovalo 130 institucija. Ministar je istaknuo da se donošenjem strategije uspostavlja nužni inovacijski okvir koji za intenciju ima isključivo podršku razvoju gospodarstva kroz primjenu inovacija i novih tehnologija, a dodao da Hrvatska ima dobru priliku da kroz primjenu ove strategije i operativnih programa može upravo za istraživanje, razvoj i inovacije iskoristiti dobar dio sredstava iz fondova EU.
Ministar uprave Arsen Bauk obrazložio je Prijedlog odluke o visini osnovice za obračun plaće državnih službenika. Kazao je da su donošenjem novog Zakona o porezu na dohodak drugačije utvrđeni porezni razredi te bi primjena tog zakona imala za posljedicu porast plaća državnih dužnosnika, u prosjeku otprilike za tisuću kuna. „S obzirom na javno izraženi politički stav da novi porezni sustav ne bi trebao imati takav utjecaj na plaće državnih dužnosnika, predlažemo smanjenje osnovice za utvrđivanje bruto plaće državnih dužnosnika na 3.890 kuna, kako bi plaće državnih dužnosnika ostale na otprilike istoj razini na kojoj su bile i prije stupanja na snagu Zakona o porezu na dohodak“, kazao je ministar i dodao da će se odluka primjenjivati za plaću za mjesec prosinac, koja će biti isplaćena u siječnju 2015. godine. „Koristim ovu priliku i da kažem da je od početka krize, od 2008. godine do danas, ukupno osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika smanjena za 28,9 posto“, naglasio je ministar Bauk. Što se tiče Prijedloga uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, ministar je rekao da se to odnosi na radna mjesta u Hrvatskoj matici iseljenika, Zavodu za unaprjeđivanje zaštite na radu, Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i Agencije za zaštitu osobnih podataka, a Prijedlog uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi na dio pravosudnog sustava, u državnom odvjetništvu i u kaznenim tijelima i jedan dio službenika koji rade poslove na fondovima EU.
Ministar Mrsić obrazložio je Prijedlog uredbe o visini minimalne plaće te kazao da, nakon niza sastanaka i konzultacija sa socijalnim partnerima, nažalost, nije postignut konsenzus, ali su uvaženi određeni argumenti. Uredbom se predlaže visina minimalne plaće za 2015. godinu u bruto iznosu od 3.029,55 kuna, što je uvećanje iznosa minimalne plaće za 11,94 kune u odnosu na 2014. godinu. „Napominjem da je izmjenama poreznog zakona cijela minimalna plaća neoporeziva“, naglasio je ministar Mrsić.
Što se tiče Prijedloga odluke o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2015. godinu, ministar je kazao da je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava tu bilo vrlo restriktivno te nastavlja s istim kvotama, kao što do sada radili. Za 2015. godinu predlaže se 1.500 radnih dozvola koje će se produžiti, a za novo zapošljavanje 215 dozvola, a 15 dozvola čine dozvole za sezonsko zapošljavanje. „Nismo mogli prihvatiti prijedlog iz brodogradnje, gdje je zatraženo 3. 218 novih dozvola za zapošljavanje u brodogradnji, s obzirom da na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje imamo sve te kadrove i smatramo da se uz stručno osposobljavanje mogu zadovoljiti potrebe brodogradnje“, rekao je ministar Mrsić.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić govorio je o Prijedlogu uredbe o izmjenama i dopuni Uredbe o određivanju štićenih osoba, objekata i prostora te provođenju njihove zaštite i osiguranja. Pojasnio je da su odlukom Ustavnog suda prestaju važiti neke odredbe te Vlada do 31. prosinca navedenu uredbu treba dovesti u sklad sa stajalištem Ustavnog suda. Tako su u članku 11. u štićene osobe I. kategorije uvršteni predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske i predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a objekti sjedišta Ustavnog i Vrhovnog suda se svrstavaju u štićene objekte i prostore I. kategorije. Također se predlaže da se među štićene osobe I. kategorije uvrste i čelnici pravosudnih tijela stranih država koji u svojoj zemlji obnašaju dužnost predsjednika Ustavnog odnosno Vrhovnog suda ili u svojoj zemlji imaju status štićene osobe. Isto tako, među štićene objekte i prostore II. kategorije vrste uvršteno je sjedište glavnog državnog odvjetnika te su time ove odredbe u potpunosti usklađene sa stajalištem Ustavnog suda.
S odlukom Ustavnog suda usklađen je i Prijedlog odluke o korištenju rezidencijalnih objekata u vlasništvu Republike Hrvatske, te ih sada mogu koristiti predsjednik Republike Hrvatske, predsjednik Hrvatskog sabora, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, kao najviši nositelji državno-političkih funkcija te predsjednici Ustavnog i Vrhovnog suda Republike Hrvatske i glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.
Pisane vijesti
