Ministar Lalovac: Predloženim izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona daje se snažna podrška poduzetnicima, prvenstveno kroz obvezujuća mišljenja i kroz mogućnost da ukoliko netko ima dospjele dugove, a ne može ih plaćati, još uvijek može platiti svoje obveze na rok od 24 mjeseca
Na današnjoj, 213. sjednici Vlade, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić predstavio je Prijedlog zakona o sustavu civilne zaštite, kojim se uređuje se sustav civilne zaštite u Republici Hrvatskoj, koja svojim djelovanjem ostvaruje vitalne interese nacionalne sigurnosti, kao što su zaštita zdravlja i života stanovnika, materijalnih dobara i sastavnica okoliša kao odgovor na sigurnosne izazove koji nastaju kao rezultat sve učestalijih prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa na nacionalnoj razini te radi stvaranja uvjeta za pripravnost za sudjelovanje u pružanju humanitarne pomoći drugim državama, usklađeno sa standardima i dobrom praksom u Europskoj uniji. „Reformom postojećeg sustava zaštite i spašavanja nastavlja se, na temelju novog koncepta sustava civilne zaštite, ranije započeta decentralizacija sustava i implementiranje odredbi Ustava Republike Hrvatske prema kojima je civilna zaštita jedan od poslova iz djelokruga lokalne samouprave“, kazao je potpredsjednik Ostojić i dodao da se novim zakonom pojednostavljuju procedure, utvrđuje nadležnost za zapovijedanje snagama na svim razinama sustava, smanjuje broj zapovjednih i koordinativnih tijela u sustavu civilne zaštite, a posebno je naglasio da su nadležnosti i odnosi između razina sustava, odnosno uporaba operativnih snaga puno bolje riješeni predloženim zakonom. Također je istaknuo da je, na temelju pokazatelja nakon velikih poplava u Slavoniji, utvrđeno da postojeći izvori financiranja nisu bili dostatni za plaćanje svih troškova, pa se ovim zakonom predlaže uvođenje izvanproračunskog fonda za plaćanje troškova djelovanja operativnih snaga civilne zaštite kako bi se sredstva mogla prenositi iz jedne u drugu godinu za istu namjenu i time bi se puno učinkovitije moglo odgovoriti na takve izazove. „Želim danas naglasiti, s obzirom da je danas Dan europskog broja 112, da mi je drago da upravo danas imam priliku predložiti Prijedlog zakona o sustavu civilne zaštite“, dodao je potpredsjednik Ostojić.
„Bitno je naglasiti da predložene promjene idu u korist poduzetnika i za olakšavanje poslovanja hrvatskim poduzetnicima“, rekao je ministar financija Boris Lalovac o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona. Naveo je da će izmjenama Porezna uprava morati donositi obvezujuća mišljenja u poreznom tretmanu budućih namjeravanih transakcija poreznog obveznika, kako bi mogla pridonijeti predvidljivosti postupanja poreznog tijela i pravne sigurnosti. Ministar Lalovac naglasio je da je to uvijek bio zahtjev poslovne zajednice, kada ulaze u neku investiciju i transakcije, žele vrlo jasno dobiti od Porezne uprave kakav će biti tretman. „Sada će Porezna uprava davati obvezujuća mišljenja, koja se više neće moći mijenjati tijekom transakcije“, kazao je ministar. Još jedna velika novost u zakonu je da će porezno tijelo i porezni obveznik sada moći sklopiti upravni ugovor, kako bi porezni obveznik namirio svoj dospjeli porezni dug, i to najdulje na rok od 24 mjeseca. „Znači, daje se mogućnost, da ukoliko porezni obveznik ima određene dospjele obveze, da sklopi neku vrstu, pod navodnicima, reprograma s Poreznom upravom“, kazao je ministar financija. Također je rekao da se izmjenama i dopunama propisuje mogućnost sklapanja porezne nagodbe, gdje se također ide u korist poduzetnika, uspostavljaju se i statistička izvješća gdje će porezna uprava puno detaljnije i ažurnije pratiti rokove plaćanja u Republici Hrvatskoj te se daje se mogućnost ispravka porezne prijave, što se prije nije moglo. Ministar je zaključio da se predloženim izmjenama i dopunama zakona daje snažna podrška poduzetnicima, prvenstveno kroz obvezujuća mišljenja i kroz mogućnost da ukoliko netko ima dospjele dugove, a ne može ih plaćati, još uvijek može platiti svoje obveze na rok od 24 mjeseca.
Predsjednik Vlade Milanović dodao je da poduzetnici moraju imati određenu sigurnost i predvidivost u transakcijama i znati što ih u određenoj situaciji čeka. „Mnogi se žale da su zakinuti i argumentiraju time da im je razrezan previsok porez, tu treba donijeti što je moguće transparentnija pravila, jer u razrezivanju poreza , naročito u složenijim transakcijama ima, ne nezakonitosti, nego naprosto različitog tumačenja pravila“, rekao je premijer i istaknuo da se ta različita tumačenja mogu značiti sto ili tisuću manje radnih mjesta za poduzetnika, na kraju kad plati porez. Premijer je naglasio da je taj porez uvijek prihod naše države, te je to jedna strana medalje, ali isto tako je i teret poduzetniku. „Potrebna je što je moguće veća preciznost i što je moguća veća kontrola i transparentnost, u smislu da u složenijim poreznim predmeta sudjeluje veći broj ljudi iz Porezne uprave“, kazao je premijer i zaključio: „Kad je iznos poreza veći, tu treba biti nekoliko glava i potpisa, a onda će i povjerenje u sustav biti veće“.
Vlada je usvojila i tri programa Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije. Obrazlažući kreditni program "Mikrokreditiranje – prvi korak u poduzetništvo", ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras kazao je kako je riječ o odobravanju mikrokredita novim trgovačkim društvima, obrtima te subjektima malog gospodarstva koji posluju do 24 mjeseca. Krediti su namijenjeni za ulaganja u osnovna i obrtna sredstva, pri čemu je udio u ukupnom iznosu kredita za osnovna sredstva najmanje 60, a za obrtna 40 posto. „Najniži iznos kredita je 10 tisuća, a najviši 120 tisuća kuna, uz kamatnu stopu 0,99 posto koja je najpovoljnija na tržištu, uz poček do 6 mjeseci i rok otplate do 5 godina“, pojasnio je ministar i dodao da je iz proračuna za ovu svrhu osigurano 5 milijuna kuna. Nadalje, "Program poticanja ulaganja u vlasnički kapital inovativnih subjekata malog gospodarstva" provodi se po prvi puta, a ministar je obrazložio kako se njime potiču ulaganja u vlasnički kapital koji omogućava pristup financiranju ciljnoj skupini poduzetnika ovog programa, što su najčešće tvrtke IT sektora. Najniži iznos pojedinačne potpore je 50 tisuća, a najviši 200 tisuća kuna. Vlada je, također, usvojila „Program sufinanciranja troškova sudjelovanja na sajmovima CeBIT Hannover 2015 i Interop Las Vegas 2015" HAMAG BICRO-a. „Ti su sajmovi među najvećima na svijetu koji obuhvaćaju djelatnost računalnog programiranja, savjetovanja i povezanih djelatnosti, kao i telekomunikacije“, rekao je ministar i dodao da će tvrtkama koje imaju što ponuditi na spomenutim sajmovima Agencija sufinancirati do 70 posto prihvatljivih troškova, najviše u iznosu do 30.000 kuna.
Zamjenica ministra pravosuđa Sandra Artuković Kunšt predstavila je Odluku o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju Regionalnog športsko-rekreacijskog i turističkog centra Platak u k.o. Cernik-Čavle i k.o. Podhum. Odluka uključuje i zahvate poput izgradnje sustava za zasnježivanje, skijaških staza i poligona za daskanje, žičara, građevina ugostiteljsko turističke namjene s kolibom za skijaše, akumulacije, s crpnom stanicom te trafostanice i ostale infrastrukture te bi se time na trajan i kvalitetan način omogućilo zadovoljavanje športsko-rekreacijskih i turističkih potreba korisnika, kako iz Republike Hrvatske, tako i iz inozemstva. Predsjednik Vlade Milanović kazao je da Vlada svojim odlukama može pomoći da se skijaška sezona produži jer postoji potencijal te bi od toga moglo živjeti više građana nego što to trenutno može. Dodao je kako je proteklog vikenda posjetio jedno hrvatsko skijalište. „Koristim ovu priliku, da ne bude netransparentno, jer mi se čini da tamo itekako ima uvjeta da Hrvatske šume, ako je to u njihovu vlasništvu, odricanjem od nekih parcela pomognu da od toga živi sto, a ne deset ljudi, i to dva ili tri mjeseca u godini“, kazao je predsjednik Vlade i dodao da za takvo što sigurno postoje uvjeti, ali ih prvo država sa svoje strane treba stvoriti da bi netko u to htio uložiti. „Ovako ćemo se svi diviti ljepoti naših planina dva tjedna u godini, a može biti dva mjeseca“, rekao je premijer i zaključio: „Volio bih da možemo češće ići na takva mjesta, ali nažalost iz objektivnih razloga ne možemo, a da bi se oni otklonili, tu smo potrebni mi kao Vlada“.
Pisane vijesti
