Potpredsjednica Vlade Opačić istaknula je da su sva ministarstva dala maksimum u rješavanju problema uzrokovanih poplavom na području Vukovarsko-srijemske županije.
S današnje 214. sjednice Vlade Republike Hrvatske Saboru je upućen Prijedlog zakona o osiguranju koji se, prema riječima ministara financija Borisa Lalovca, usklađuje s Direktivom Solventnost II i Omnibus II. Ciljevi Direktive Solventnost II odnose na adekvatnost kapitala, proces upravljanja rizicima, proces nadzora te novi način izvještavanja i objave. „Direktive donesene u Europskoj uniji moramo implementirati u naše zakonodavstvo do 31. ožujka 2015. godine, što znači veći naglasak na upravljanje rizicima i adekvatnost kapitala, a govori se o društvima koja se bave osiguranjima“, kazao je ministar financija Lalovac. Sukladno Prijedlogu zakona društva za osiguranje moći će obavljati poslove osiguranja i poslove reosiguranja, uz prethodno odobrenje HANFA-e, odnosno društva za osiguranje, pored obavljanja poslova osiguranja, moći će obavljati poslove i poslove reosiguranja bez potrebe osnivanja zasebnog pravnog subjekta za obavljanje poslova reosiguranja.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić predstavio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji. Sukladno zaključku s 14. sjednice Hrvatskog sabora, održane 26. rujna 2014. godine zadužuje se Vlada Republike Hrvatske da u roku od 6 mjeseci predloži izmjene i dopune Zakona o policiji u cilju stvaranja pretpostavki za učinkovitije postupanje Povjerenstva za rad po pritužbama u Ministarstvu unutarnjih poslova. „To smo i ranije predlagali jer to Povjerenstvo neće biti učinkovito na samo jednom nivou“, kazao je potpredsjednik Vlade Ostojić i dodao da se iz tog razloga mijenja Zakon o policiji. „To će se pridonijeti učinkovitijoj zaštiti osoba koje smatraju da su im povrijeđena ljudska prava i slobode“, naglasio je. Također, izmjenom odredbe članka 128. Zakona o policiji se, u cilju racionalizacije troškova, prolongira stupanje na snagu odredbe članka 21. stavaka 1., 2. i 3. Zakona o policiji sa 1. siječnja 2015. na 1. siječnja 2017. godine, a što je već učinjeno Uredbom o izmjeni Zakona o policiji koje odredbe se odnose na otpremninu policijskih službenika.
Vlada je prihvatila "Poduzetnički impuls" – Program poticanja poduzetništva i obrta za 2015. godinu. "Poduzetnički impuls“ 2015. usmjeren je na daljnji razvoj i jačanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva i obrta. Ovaj Program posebno je usmjeren prema subjektima koji svoje poslovanje temelje na znanju, inovacijama i novim tehnologijama kako bi se poticajnim mjerama optimalno iskoristili domaći izvozni potencijali koji su se pokazali temeljem stabilnosti i pozitivnih gospodarskih kretanja u dosadašnjem razdoblju. Ukupno planirana sredstva iznose 4,37 milijardi kuna, a za izravne bespovratne potpore poduzetnicima i obrtnicima osigurano je 3,93 milijarde kuna. Time se doprinosi povećanju konkurentnosti sektora, povećanju poslovnih aktivnosti istraživanja i razvoja, povećanju investicija, komercijalizaciji inovacija, razvoju malih i srednjih poduzeća temeljenih na znanju te povećanju poduzetničkih znanja kao i prijenosu znanja. Poduzetnički impuls sadrži mjere poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva za koje se koriste sredstva Državnog proračuna Republike Hrvatske, Strukturnih fondova Europske unije te zajma Svjetske banke. Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras kazao je da se Poduzetnički impuls za 2015. godinu sastoji se od tri programska područja. Za prvo programsko područje „Mikro i malo poduzetništvo i obrt, Istraživanje i razvoj i Poduzetničko okruženje“, planira se iznos od 118.991.522,00 kuna. Drugo programsko područje temelji se na Operativnom programu konkurentnost i kohezija 2014.-2020., s planiranih 3.883.551.478,00 kuna, dok se za treće programsko područje „Lakši pristup financiranju“ predlaže iznos od 369.633.257 kuna.
Dana je suglasnost društvu Hrvatske ceste d.o.o. na Plan građenja i održavanja državnih cesta za 2015. godinu. Planom građenja i održavanja državnih cesta za 2015. godinu predviđaju se ulaganja u građenje i održavanje državnih cesta u ukupnom iznosu od 1.733.374.000,00 kuna, što je u odnosu na 2014. godinu smanjeno za 22.118.000,00 kuna.
Također, dana je suglasnost društvu Hrvatske autoceste d.o.o. na Planom građenja i održavanja autocesta za 2015. godinu predviđaju se ulaganja u građenje i održavanje autocesta u ukupnom iznosu od 746.101.000,00 kuna, što je u odnosu na 2014. godinu povećano za 19.591.340,00 kuna. Građenje i održavanje autocesta predviđeno je kao nastavak investicijskih ulaganja u autoceste započetih u proteklom razdoblju, a glavnina radova na izgradnji autocesta odvijat će se na pravcima: A5 Beli Manastir-Osijek-granica BiH (izgradnja mosta Drava, početak na izgradnji mosta Sava, izgradnja punog profila autoceste poddionice čvor Osijek-most Drava i I. faza izgradnje poddionice most Drava-Beli Manastir); A11 Zagreb-Sisak (planira se pustiti u promet dionica Jakuševac-Velika Gorica i poddionica Buševec-Lekenik); DC10 Čvor Gradec-Križevci; DC12 Čvor Vrbovec 2-Farkaševac; izgradnja ulaza u Luku Ploče na spojnoj cesti CP Karamatići-Luka Ploče i A3 Bregana-Zagreb-Lipovac (početak izgradnje čvora Lipovljani). Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović kazao je da su ove dvije točke vezane uz fondove Europske unije. „Pokazuju dinamiku našeg rada i doprinos gospodarstvu te razmjere tih fondova“, dodao je.
Vlada Republike Hrvatske, u odnosu na Izvješće pučke pravobraniteljice o ljudskim pravima u kontekstu katastrofe uzrokovane poplavom u Vukovarsko-srijemskoj županiji, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela pučka pravobraniteljica, aktom od 5. prosinca 2014. godine, ukazuje na određene manjkavosti u predmetnom Izvješću, te daje dodatna pojašnjenja.
Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić rekla je da se u Izvješću prigovora kvaliteti smještaja u kontejnerskim naseljima. „Činjenica je da kontejneri nikada ne mogu zamijeniti kuću i vlastiti dom, ali kontejneri su u ovom trenutku opremljeni sa svime što na tržištu možete naći kao opremu za kontejnere“, kazala je. Naglasila je da su građani sami odlučili živjeti u kontejnerima. „Mi smo onima koji imaju djecu nudili smještaj u hostelu u Borovom Naselju, međutim oni su to odbili jer smatraju da im je bolje biti u vlastitom mjestu i nadgledati obnovu vlastitih kuća“, ustvrdila je.
Govoreći o poglavlju „Humanitarna pomoć“, potpredsjednica Opačić istaknula je da humanitarna pomoć koja je išla preko Hrvatskog Crvenog križa nije odgovornost Vlade Republike Hrvatske. Hrvatski Crveni križ je samostalna organizacija i oni odgovaraju za distribucija humanitarne pomoći koju su prikupili“, kazala je potpredsjednica Opačić, ponovivši da Vlada Republike Hrvatske ne može snositi odgovornost za taj dio distribucije humanitarne pomoći. „Mi smo organizirali jedinstveni centar u Županji gdje se točno zna koliko pomoći je stiglo i na koji način je distribuirana“, dodala je.
O pitanju poglavlja „Sanacija i obnova“, potpredsjednica Vlade kazala je da država ne može obnavljati kuće koje nisu riješene u smislu papirologije i koje praktički ne postoje. Pojasnila je da se radi o građanima koji su bili podstanari ili nisu uopće evidentirani, a u ovom trenutku se nalaze u nekom smještajnom kapacitetu na području Vukovarsko-srijemske županije. Izvijestila je da je dosad obnovljeno 1060 kuća te je izdano 1947 odluka o obnovi kuća, istaknuvši da se predviđa da će sve kuće biti obnovljene do ljeta 2015. godine.
Potpredsjednica Opačić naglasila je da su do početka školske godine obnovljene sve osnovne škole i ambulante kako bi „ljudi mogli živjeti i funkcionirati u svojim mjestima“.
Govoreći o otpisu struje, potpredsjednica Vlade kazala je da je prema Odluci Skupštine društva HEP d.d. od 17. lipnja 2014. godine otpisano milion i petsto tisuća kuna stradalima u poplavi.
Na kraju, potpredsjednica Vlade Opačić istaknula je da su sva ministarstva dala maksimum u rješavanju problema uzrokovanih poplavom na području Vukovarsko-srijemske županije.
Predsjednik Vlade Zoran Milanović kazao je da je Vlada nakon poplava napravila humanu i plemenitu stvar, ali i presedan jer je obnavljala privatnu imovinu. „Drago mi je da se možemo očitovati na Izvješće pučke pravobraniteljice jer nam je ovo prilika da naglasimo što smo napravili, a to je jako puno“, kazao je premijer Milanović i istaknuo: „Ne tražimo zahvalnost, ali neka ostane zabilježeno da je hrvatska Vlada svakome tko je ostao bez imovine ili kome je imovina oštećena, bila ona osigurana ili ne, obnovio prostor za život. I to će ostati zapisano, ako ne zlatnim onda srebrnim slovima, možda ne u povijesti svijeta, ali u povijesti ove Vlade“.
Pisane vijesti |
Zoran Milanović
