Ministrica graditeljstva poručuje građevinarima: budućnost nije u gradnji autocesta i stanova, nego u energetskoj učinkovitosti te urbanim transformacijama i sanacijama. Prilagodite se!
Može li Milanovićeva vlada dobiti od građana još jedan mandat?
- Vlada bi trebala dobiti još jedan mandat. Kad vam netko u startu kaže da je netko loš, uvijek imate tu predrasudu. O ovoj vladi se kontinuirano govori: loša je, loša, loša... i nakon što 26 puta netko kaže daje Vlada loša, 27. put više nitko nema dileme. Međutim, ova vlada ima zaista, to je moje duboko uvjerenje, niz dobrih projekata i mislim da bi trebala učiniti sve da dobije još jedan mandat od četiri godine. Kad bih ja dobila još jedan ministarski mandat, točno znam što bih napravila. Cilj bi mi bilo ujedinjenje katastra i gruntovnice da to bude zajedničko tijelo, a da se to dobro odradi treba dvije godine. Druga stvar je novi državni prostorni plan, da se točno vidi razvojni plan Republike Hrvatske do 2030. godine. Mi strategiju pripremamo i ona će do kraja ove godine biti gotova, ali moramo znati gdje će biti Hrvatska 2030. godine. Meni bi to bio fokus djelovanja.
O legalizaciji bespravne gradnje više se ne govori, do kuda je proces došao i kad će biti dovršen?
- Ja razmišljam matematičarski i inženjerski. Kad smo preuzeli Ministarstvo, napravili smo kratkoročni, srednjoročni i dugoročni plan. Meni je kratkoročni plan bila legalizacija, da što više građana podnese zahtjeve za legalizaciju, da se to brzo riješi i da se novac dobiven od legalizacije kvalitetno upotrijebi. Prvi plan je ispunjen, drugi plan ide neočekivano dobro, u cijeloj Hrvatskoj imamo već 260 tisuća pravomoćnih rješenja o legalizaciji, stvarno riješenih 350 tisuća zahtjeva i to ni u najoptimističnijoj varijanti nisam očekivala. Dio novca od legalizacije koji su prihod državnog proračuna država koristi za obnovu županjske Posavine, a sad ćemo vidjeti kako to koriste općine i gradovi. Trideset posto novca od legalizacije ide općinama i gradovima, dobili su poprilično novca, a mene zanima kako oni to koriste, jer krajnji je smisao legalizacije puno veći.
Kad će proces legalizacije biti dovršen?
- Do kraja 2015. svi će predmeti biti riješeni, a za 2016. će ostati samo problematični slučajevi.
Često ste u Gunji, a dio novca od legalizacije koji je trebao biti potrošen za urbanu sanaciju preusmjeren je za obnovu u poplavi stradalih mjesta. Koliko je država dosad investirala u obnovu i kada će i posljednja kuća biti obnovljena?
- Do kraja rujna bit će obnovljene sve kuće koje su ušle u plan obnove. U rujnu naša priča u Gunji bit će gotova, a sanirat ćemo i prometnice i drugu infrastrukturu koju smo eventualno u obnovi oštetili. S time što to ne znači da će sve što je u Gunji poplavom bilo devastirano biti i obnovljeno. Mi ne obnavljamo ljudima drugu, treću ili četvrtu kuću. Ne obnavljamo kuće ljudima koji žive u Zagrebu ili izvan zemlje. Cijeli je program napravljen tako da obnovimo kuće da se ljudi mogu vratiti i raditi. To je smisao. Koliko ljudi još živi u kontejnerima? Bila sam u srijedu u Gunji i pokazalo se da ima slučajeva da ljudi i dalje žive u kontejnerima iako su im kuće obnovljene. Međutim, nama su najveći problem 54 obitelji koje žive u kontejnerima, a nisu imali ništa, nisu živjeli u vlastitim kućama ili su strani državljani koje je poplava tu zatekla da žive i rade s radnim dozvolama. Njihove slučajeve riješit ćemo tako što ćemo im ponuditi najam u kućama u vlasništvu države koje ćemo također obnoviti. Mogućnost da se s općinom dogovore o nekom simbolično iznosu najamnine. Uz uvjet da su naši državljani.
Koji projekt Vlade, mimo vašeg resora, smatrate najuspješnijim?
- Postoje dva projekta Vlade koji su iznimno uspješni - fiskalizacija i Garancija za mlade, program zapošljavanja mladih. To je vrlo važno jer se mladim ljudima koji završe školu ili fakultet osigurava prilika za rad. Treba vidjeti što smo mi u Vladi napravili, a jesmo puno i Hrvatska je za našeg mandata učinila veliki korak naprijed.
Kako vidite budućnost građevinskog sektora?
- Budućnost hrvatskog graditeljstva više nije u velikim kilometrima autocesta jer toga više neće biti, nije u gradnji brojnih novih stanova, ali zato jest u energetskoj učinkovitosti, urbanim transformacijama i urbanim sanacijama. Naše se građevinske tvrtke moraju preorijentirati na nove poslove. I na tragu toga trenutačno u javnoj raspravi imamo dva zakona - o djelatnostima i o komorama gdje smo liberalizirali domaće tržište. U početku našim građevinskim tvrtkama nije bila atraktivna energetska obnova javnih zgrada, ali sada edukacijom naše tvrtke trebaju shvatiti daje to dobar posao i da će uspjeti oni koji prije krenu tim smjerom. Osim toga, donijeli smo i programe energetske obnove obiteljskih, višestambenih i komercijalnih zgrada i posla će, sigurna sam, biti sve više.
Razgovarao Marko Špoljar
Vijesti iz medija |
Planiranje i izgradnja
