Predsjednik Vlade apelirao je na plaćanje poreza hrvatskoj državi: „Nitko ne voli plaćati porez, ali plaćajte poreze državi. Dajte primjer, ne izbjegavajte poreze“
Otvarajući današnju 226. sjednicu Vlade Republike Hrvatske, predsjednik Vlade Zoran Milanović osvrnuo se na podatak da je broj nezaposlenih pao ispod 300 tisuća već krajem travnja. „S današnjim je danom broj nezaposlenih smanjen na 298 tisuća. Posljednji puta je travanjski broj nezaposlenih bio ispod 300 tisuća još 2009. godine kada je započela kriza i kada se par godina nije poduzimalo ništa“, kazao je predsjednik Vlade i pojasnio da broj nezaposlenih naravno pada sa sezonom, no dosad nije počeo padati ovako rano. „Prošle godine taj je broj iznosio 355 tisuća, što znači da je danas 55 tisuća manje nezaposlenih nego prošle godine“, podsjetio je i zaključio kako nije riječ o slučajnosti već o vrlo jasnom trendu. Predsjednik Vlade također je komentirao podatak da je industrijska proizvodnja povećana za 3,5 posto na godišnjoj razini. „To je više nego u veljači i više nego se očekivalo i taj skok u ožujku znači nastavak pozitivnog trenda. Znači da će industrijska proizvodnja u prvom kvartalu imati porast u odnosu na prvi kvartal lani“, istaknuo je.
Predsjednik Vlade zatim je apelirao na plaćanje poreza hrvatskoj državi. „Nitko ne voli plaćati porez, ali plaćajte poreze državi. Dajte primjer, ne izbjegavajte poreze“, kazao je premijer Milanović. Pojasnio je kako postoji razlika između poreznog izbjegavanja i porezne evazije. „Porezna evazija je kazneno djelo, a izbjegavanje plaćanja poreza nije nešto što svatko može raditi s istom razinom odgovornosti, odnosno neodgovornosti.“ „Dakle, to su važne stari, ovo je vaša država", zaključio je.
Na sjednici je usvojen Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2015. – 2018. koji definira ključne okvire za makroekonomsku i fiskalnu politiku u budućem jednogodišnjem razdoblju, odnosno ciklusu europskoga semestra. Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić osvrnuo se na špekulacije o ulasku Hrvatske u eurozonu kazavši kako Hrvatska u ovome trenutku ispunjava tri od pet ključnih kriterija za taj proces. Riječ je o niskoj inflaciji, razini kamate koje ne odstupaju bitno od europskog prosjeka i stabilnom tečaju domaće valute. „Za ispunjavanje preostala dva kriterija, a radi se o visini udjela proračunskog deficita i javnog duga u bruto domaćem proizvodu, trebat će još vremena“, kazao je potpredsjednik Grčić. „Deficit ćemo riješiti, nadam se, u sljedeće tri godine“, kazao je i dodao da bi trebao pasti ispod tri posto, što je kriterij. Prema petom kriteriju, javni dug bi trebao biti manji od 60 posto BDP-a što je potpredsjednik Vlade ocijenio kao „najveći problem u smislu ispunjenja kriterija za ulazak u eurozonu“. „Naš dug za prošlu godinu procijenjen je na 85 posto BDP-a, što, iako je to niže od prosjeka EU, ipak relativno visoka razina i poprilično udaljena od kriterija od 60 posto“, kazao je i zaključio kako je Vladi predstoji veliki napor da kroz fiskalnu konsolidaciju smanji deficit i omogući zaustavljanje rasta javnog duga, a u idućim godinama i početak razduživanja. Što se Plana konvergencije tiče, potpredsjednik Grčić istaknuo je kako očekuje nastavak dijaloga s Europskom komisijom.
Predsjednik Vlade Milanović dodao je da to ne znači da će sve prigovore i bezuvjetno prihvatiti, pojasnivši kako „odgovornost za vođenje zemlje i javnih financija ipak snosimo mi, a ne Europska komisija“. „Pojedine jubilarne najave kada će Hrvatska ući u euro ne treba shvatiti ozbiljno“, naglasio je premijer i dodao kako „takva obećanja ne može dati nitko, pa ni mi koji za to odgovaramo“. „Nastojat ćemo da to bude što prije, ali razmetati se s nekakvim datumima, unaprijed kažem da se od toga ograđujem. Kada bude spremna, zemlja će ući u euro, kriteriji su vrlo jasni“, kazao je i dodao kako ne se ne može istovremeno obećavati ulazak u eurozonu 2020. i obećavati povećanje rashoda za obranu u srednjoročnom razdoblju, što je pritisak na proračun. „Te dvije stvari nisu u harmoniji. Ako ćemo odgovorno razgovarati, na to moramo ukazati. Govoriti s pozicije odgovornosti je jedna stvar, a jubilarno i prigodno davati obećanja je druga stvar“, zaključio je premijer Milanović.
Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić predstavio je Prijedlog Zakona o osobnoj iskaznici, kojim će se provoditi projekt elektroničke osobne iskaznice. Ovim prijedlogom osobna iskaznica će sadržavati elektronički nosač podataka (čip) na kojem će biti pohranjeni podaci koji su ispisani u vizualnoj zoni kartice osobne iskaznice, a uz to na čip će se moći pohraniti jedan ili dva certifikata i to identifikacijski i potpisni certifikat. Identifikacijski certifikat će služiti za osiguranje elektroničke potvrde identiteta osobe kojoj je izdana osobna iskaznica i autentikaciju radi pristupa elektroničkim uslugama, a potpisni certifikat za podršku naprednom elektroničkom potpisu koji ima istu pravnu snagu i zamjenjuje vlastoručni potpis sukladno zakonu kojim je reguliran elektronički potpis. Rok važenja osobnih iskaznica i certifikata koje će sadržavati bit će pet godina, izuzev osobnih iskaznica izdanih osobama s navršenih 65 godina koje će se izdavati bez roka važenja. Osobne iskaznice izdane djeci do navršenih 5 godina neće sadržavati certifikate, dok će osobne iskaznice izdane djeci od navršenih 5 do navršenih 18 godina sadržavati identifikacijski certifikat, što će im omogućavati elektroničku potvrdu identiteta u raznim postupcima vezanim uz obrazovanje.
Ministar Ostojić predstavio je i predložene izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Radi usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije potrebno je izmijeniti i definicije pojmova: „radni stroj“, „moped“, „motocikl“ i „motorni tricikl“, odredbe koje se tiču upravljanja vozilima u profesionalne svrhe, definicije AM i C kategorija vozila te ograničenja kojima su podvrgnuti mladi vozači. Nadalje, mijenjaju se odredbe vezano za izdavanje vozačkih dozvola za kategorije BE, C1E, CE, D1E i DE. Također, zbog rješavanja problema koji su se pojavili u praksi, propisuje se da obveza odjave vozila postaje isključivo obveza novog vlasnika vozila i to u svim slučajevima, a ne samo u slučaju kada je obvezu odjave vozila preuzeo prilikom stjecanja vozila. Izmjenama i dopunama predlaže se rješenje po kojem se zdravstveni pregled nakon navršene 65. godine života treba obaviti samo u slučaju da je obveza zdravstvenog pregleda utvrđena zdravstvenim uvjerenjem na temelju kojeg je vozačka dozvola izdana.
Raspravljalo se i o Prijedlozima izvješća na Interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske u vezi s ulogom Vlade Republike Hrvatske u provedbi zakona i strateških dokumenata u svezi istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranskom moru, te zbog provedbe projekta istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kazao je kako se „zlonamjerno iz konteksta vade određene odredbe pojedinih zakona Republike Hrvatske kako bi se prikazalo da Vlada nije poštovala propise naše zemlje, što naravno nije točno“. Ministar je naglasio da je Vlada cijeli postupak u vezi s istraživanjem i eksploatacijom ugljikovodika napravila u skladu sa zakonima i Europskim direktivama, na način da je osigurala nove investicije u istražne radnje koje potencijalno mogu imati velike koristi za Republiku Hrvatsku, a istovremeno osiguravajući „daleko veće standarde sigurnosti i zaštite okoliša što prije nije bio slučaj“. „To je važno naglašavati hrvatskoj javnosti“, istaknuo je ministar i dodao da je upravo ova Vlada osigurala upoznavanje šire javnosti s predmetnom tematikom, kao i svim poduzetim koracima, što ranije nije bio slučaj, iako se radi o djelatnosti koja u Hrvatskoj postoji već četrdeset godina. Naposljetku je dodao kako su dokumenti na koje pozivaju potpisnici interpelacije da nisu doneseni, doneseni za vrijeme bivše Vlade Republike Hrvatske. „Dobar dio dužnosnika te vlade potpisani su na interpelaciji. Mi radimo po njihovim strateškim dokumentima, oni se bune na svoje strateške dokumente“, kazao je i zaključio da se strateški dokumenti i odluke ne bi trebali jeftino politizirati, posebno u ozbiljnim političkim strankama. „Na nama je da pokažemo da postoje ozbiljni i oni ostali“, dodao je.
Predsjednik Vlade Milanović kazao je kako političke stranke u parlamentu interpelaciju kao oblik učinkovite političke borbe, ako znaju i hoće, koriste često, a da je ovdje riječ o prvoj u tri i pol godine rada ove Vlade što doživljava kao slabost rada opozicije. „Naša patriotska dužnost sastoji se u tome da utvrdimo što naša zemlja ima. Ako su velike svjetske tvrtke spremne uložiti milijardu i više u istraživanje, moramo tu dužnost i minimalan rizik preuzeti da bismo znali koje je bogatstvo Hrvatske“ rekao je. „Ako se ta očekivanja ispune, dobit za Hrvatsku bila bi ogromna. Kad to saznamo, uvjeren sam da hrvatski narod zna što je dobro za Hrvatsku“, zaključio je premijer Milanović.
Pisane vijesti
