Kvalitetna zdravstvena usluga dostupna svima

Uz kvalitetu pružanja zdravstvenih usluga, prioritet nam je dostupnija zdravstvena zaštita s pacijentom u središtu sustava. Time će građanin dobiti bržu, kvalitetniju i sveobuhvatnu zdravstvenu uslugu.

Reforme u zdravstvu provodimo s 3 cilja:

• Omogućiti svim građanima dostupne kvalitetne zdravstvene usluge pri čemu je rješavanje listi čekanja označen kao prioritet
• Ne povećavati participaciju i cijenu police dopunskog zdravstvenog osiguranja
• Produljiti prosječnu životnu dob naših sugrađana za dvije godine i to bez dodatnih financijskih sredstava

 

Više novaca za zdravstvenu skrb 

Izlazak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz Državne riznice bio je predugo odlagan preduvjet za početak reforme sustava zdravstva. Novac prikupljen za potrebe financiranja zdravstvene zaštite naših građana zaista u tu svrhu i troši. Tako je izlaskom HZZO-a iz Riznice početkom ove godine, omogućena realizacija drugog preduvjeta za dugoročnu stabilnost zdravstva, novi model ugovaranja i plaćanja usluga u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Slijedi uvođenje novog HZZO-ovog modela ugovaranja i plaćanja za usluge u bolnicama, koji je baziran na plaćanju izvršenih usluga i pokazateljima kvalitete rada bolnica, čime prekidamo dugogodišnju praksu da bolnice rade u okviru mjesečnih proračunskih limita.

Od 2,2 milijarde kuna više koje su osigurane za zdravstvenu zaštitu u 2015., preko 1,25 milijardi kuna osigurano je za bolničku zdravstvenu zaštitu, 200 milijuna za primarnu, te gotovo 800 milijuna kuna za lijekove na listi HZZO-a . Tu su naravno i posebno skupi lijekovi, čiji je fond povećan za čak 60 posto, na skoro 800 milijuna kuna.
 

"Život na dar" - Hrvatska vodeća u transplantacijskim zahvatima

Hrvatska je već godinama, zahvaljujući predanom radu Zavoda za transplantaciju i medicinu u Ministarstvu u svjetskom vrhu po broju transplantiranih organa po glavi stanovnika, a sada će taj rad biti okrunjen i osnivanjem Hrvatskog zavoda za transplantaciju. Više o darivanju organa možete pronaći na Središnjem državnom portalu: Darivanje organa
 

Rješavanje problema Klinike za dječje bolesti 

Udruge pacijenata, kao i liječnici i građani, godinama su upozoravali na teško stanje cijele bolnice, a posebno onkološkog odjela, gdje se liječe djeca oboljela od malignih bolesti, u pretrpanom  i neadekvatnom prostoru. Zahvaljujući prijedlozima prof. dr. Danka Velimira Vrdoljaka i prof. dr. Ratka Matijevića, sanacijskog upravitelja i šefa sanacijskog vijeća KBC Sestara milosrdnica, pronađeno je privremeno rješenje za smještaj cijelog onkološko-hematološkog odjela Klinike za dječje bolesti, i to na Institutu za tumore, tek tristotinjak metara udaljenom od Klinike. Završeni su radovi na  adaptaciji prostora, nakon čega su mali pacijenti useljeni u lijepe velike nove sobe, gdje će s njima moći boraviti i njihovi roditelji. Rješenje je to koje će potrajati do preseljenja cijele Klinike za dječje bolesti na novu lokaciju, na čemu se intenzivno radi.
 

 

Kraće liste čekanja i brža dijagnostika

Naime, novi model plaćanja omogućio je pokretanje Programa plus, dakle dodatnog rada na dijagnostičkim i terapijskim postupcima na koje građani najduže čekaju. U samo jedanaest tjedana  liječnici i medicinske  sestre obradili su preko 52 tisuće pacijenata više nego bi bilo obrađeno bez uvođenja Programa plus. Za taj dodatni rad, liječnici i medicinske dodatno su plaćeni. Sljedeći korak Programa plus je izrada pravilnika o medicinski prihvatljivim rokovima čekanja. Njime će se registrirati vrste medicinskih postupaka u RH, kako bi liste čekanja ubrzo postale prošlost.
 

Međutim, pacijenti kojima su dijagnosticirane maligne bolesti ne mogu čekati. Radi njih je pokrenut Program 72 sata. Programom 72 sata koji se kao pilot projekt provodi u KBC Sestre milosrdnice, a upravo ovih dana počinje i u KBC Osijek i KBC Rijeka, želimo da pacijenti kojima su dijagnosticirane maligne bolesti ne čekaju duže od 72 sata na početak liječenja. To se odnosi posebno na operacije raka dojke, debelog crijeva i glave i vrata. Ranijim otkrivanjem bolesti olakšavamo i liječenje pacijenata, jer bolest je uvijek lakše liječiti u ranoj fazi, zbog čega je uspješnost liječenja veća, što rezultira i boljom kvalitetom života i duljim životnim vijekom naših sugrađana. S druge strane, ranije započeto liječenje je i povoljnije, što je iznimno važno jer raspolažemo s ograničenim financijskim sredstvima.
   

Važnost preventivnih programa

Znate li da prestanak pušenja smanjuje rizik od obolijevanja i smrti od bolesti srca i krvnih žila za 30%? Smanjenje smrtnosti od kroničnih nezaraznih bolesti se u velikoj mjeri može izbjeći usvajanjem zdravih životnih navika. Od prestanka pušenja, preko kretanja i prehrane u kojoj nema puno soli, pa sve do preventivnog programa u dentalnoj medicini, koji je prvi put usvojen na strateškoj razini. Rad na preventivi i promicanju zdravlja građana temeljen je na strateškim dokumentima i akcijskim planovima, od Nacionalnih preventivnih programa ranog otkrivanja raka maternice, debelog crijeva i dojke, preko Strateškog plana za smanjenje prekomjernog unosa soli do Strateškog plana za promicanje i zaštitu oralnog zdravlja, Akcijskog plana za prevenciju i kontrolu kroničnih nezaraznih bolesti.  

Dostupnija zdravstvena usluga

Zbog ograničenih sredstava kojima raspolažemo, ali i zbog potrebe da cjelokupno hrvatsko zdravstvo u metodama liječenja ulovi korak s najnovijim trendovima liječenja, nužno je bilo da započnemo i s provedbom Nacionalnog plana kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica i općih bolnica. Tzv. 'Masterplan' za cilj ima podići kvalitetu usluge i organizaciju u bolnicama u Republici Hrvatskoj kroz primjenu načela supsidijarnosti i funkcionalnog povezivanja:
 

• Primjena načela supsidijarnosti znači da se usluge u zdravstvu rade na razinama koje odgovaraju složenosti bolesti, pa će se tako primjerice operacije vađenja krajnika raditi na nižoj razini - u općim bolnicama, dok će se višestruko složeni zahvati raditi na najvišoj razini, u kliničkim bolnicama i kliničkim bolničkim centrima.
• Funkcionalna integracija pak znači spajanje bolničkih odjela zemljopisno bliskih bolnica, kako bi se u jednoj bolnici vršile usluge akutnog liječenja, a u drugoj usluge ambulantnog. Tako ćemo omogućiti pacijentima da u akutnim odjelima imaju 24-satnu liječničku njegu, a u isto vrijeme smanjiti stres liječnika zbog predugih dežurstava na odjelima gdje nema dovoljno liječnika i previsokih troškova.

Uz to, uspostavljanjem Nacionalnog registra, koji će objediniti sve zdravstvene kapacitete u RH, u javnom i privatnom zdravstvu, od liječnika i medicinskih sestara do nezdravstvenih radnika, konačno ćemo na jednom mjestu imati sve informacije potrebne da na vrijeme reagiramo kako se ne bi dogodilo da u područjima udaljenim od većih urbanih središta imamo nedostatak liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ili da u jednoj bolnici imamo dovoljno liječnika jedne specijalizacije, a drugih kronično nedostaje.
 

Jačanje primarne zdravstvene zaštite 

Zbog jačanja primarne zdravstvene zaštite koja nosi velik teret u preventivi i liječenju i praćenju kroničnih nezaraznih bolesti, predložili smo ukidanje obveze da domovi zdravlja zadrže 30 posto svake djelatnosti koja se daje u koncesiju. Kako je istraživanje HZZO-a u travnju prošle godine pokazalo da liječnici koncesionari u prosjeku imaju veći broj osiguranika u skrbi, kao i da odrađuju nekoliko puta više kroničnih i preventivnih usluga, povećanjem broja koncesija osigurat ćemo dostupnost i bolju kvalitetu primarne zdravstvene zaštite, kao i povećati interes liječnika da otvore ordinacije i u krajevima gdje nedostaju specijalisti obiteljske medicine. No, ta mogućnost povećanja broja koncesija ne znači nametanje ukidanja djelatnosti domovima zdravlja, pa će tako županije kao osnivači i dalje imati mogućnost odlučivanja o svojim potrebama u tim istim domovima zdravlja. U domovima zdravlja će sukladno načelu supsidijarnosti biti organizirani dispanzeri prema potrebama stanovništva koje ti domovi pokrivaju. Zakonom će biti regulirano i pitanje sukoba interesa. Tako više neće biti moguće da na rukovodeće položaje u javnim zdravstvenim ustanovama, bolnicama i domovima zdravlja budu imenovane osobe koje su osnivači zdravstvenih ustanova, tvrtki koje obavljaju zdravstvene usluge ili osobe koje samostalno obavljaju privatnu praksu ili liječe pacijente izvan ustanove u kojoj su zaposleni.
 

Dostupnije liječenje u Hrvatskoj

Pacijentima kojima je do sada zbog nemogućnosti liječenja u hrvatskom javnozdravstvenom sustavu, HZZO plaćao liječenje u inozemstvu, izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju omogućit će se liječenje u hrvatskim privatnim ustanovama, ako naše ustanove nemaju neke mogućnosti liječenja. Tako naše građane izjednačavamo u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu u Hrvatskoj u odnosu na prava koja im se osiguravaju korištenjem prekogranične zdravstvene zaštite u skladu s Direktivama EK.
 

Indijska konoplja u medicinske svrhe

Osim omogućavanja uzgoja i prerade industrijske konoplje, indijska konoplja pronalazi svoj put i u liječenju pacijenata od niza oboljenja, od kojih su neka posebno teška, a naši kazneni zakoni kriminaliziraju pacijente koji si žele pomoći konzumacijom indijske konoplje. Uskoro se očekuje završetak rada povjerenstva Ministarstva, kojem je na čelu ugledni stručnjak za javno zdravstvo dr. Ognjen Brborović, a koje će dati jasne smjernice za korištenje indijske konoplje u liječenju pacijenata. Do jeseni će biti poznato kako i za koje bolesti će smjeti koristiti indijsku konoplju i njezini derivati.
 

  

Razvoj ljudskih resursa u zdravstvu

Sve to neće biti moguće bez zadovoljnih zdravstvenih radnika, liječnika i medicinskih sestara, na kojima počiva cijeli sustav.
Upravo zbog njih, donosi se Strateški plan razvoja ljudskih resursa u zdravstvu, kojim ćemo pratiti profesionalni rast i razvoj naših liječnika. Izmjenama zakona o zdravstvenoj zaštiti, osigurat će se i da liječnicima bude financijski honorirano napredovanje u struci, a ne samo napredovanje u hijerarhiji ustanove. Uz to, u pripremi je i pravilnik kojim će se regulirati financijsko nagrađivanje liječnika i medicinskih sestara, onih najboljih po radu u ustanovama, kako bi osigurali njihov ostanak u sustavu javnog zdravstva. S istom svrhom, povećanjem broja liječnika specijalista u hrvatskom zdravstvu, samo prošle smo godine zaposleno je više od dvije stotine novih liječnika i preko 600 medicinskih sestara u javnom zdravstvenom sustavu, čime se u potpunosti anulirao prirodni odljev liječnika i odlazak liječnika i medicinskih sestara u inozemstvo. Dodatno, prošle godine odobreno je preko 1400 specijalizacija i subspecijalizacija, kako bi pomladili zdravstvo, a uspješno se udjel mlađih od 30 godina u zdravstvu povećao na preko 12,4 posto u samo tri godine od početka 2012. Iza svih ovih aktivnosti stoji veliki tim zdravstvenih radnika koji će realizacijom ovih i još niza aktivnosti u planu, osigurati da kroz par godina imamo održiv i kvalitetan zdravstveni sustav.

Bolje zakonsko uređenje

Dugoročna stabilnost sustava zdravstva i osiguranja prava pacijenata na dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu ne može postojati bez adekvatnog zakonodavnog okvira, zbog čega smo trenutno u procesu pripreme prijedloga Zakona o dopunama i izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Uključite se do 19. lipnja u javnu raspravu o tim važnim zakonima na Središnjem portalu za savjetovanje s javnošću: https://savjetovanja.gov.hr
 

"Pulsirajuće srce" - flash mob studenata medicine povodom Nac. dana presađivanja organa http://t.co/O984Ehg6Tr pic.twitter.com/XxABAnZJin

— Vlada R. Hrvatske (@VladaRH) May 26, 2015