Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture za Spektar govori o najavljenim štrajkovima, ci i jdnim natječajima u javnim poduzećima i skorašnjoj privatizaciji HAC ONC-a za koju osobno jamči da će uspjeti
Razgovor sa
Sinišom Hajdašom Dončićem, ministrom pomorstva, prometa i infrastrukture vodili smo u srijedu ujutro u njegovom kabinetu, na dan kada je započela 14-dnevna javna rasprava o Zakonu kojim se regulira privatizacija 60 posto dionica društva Hrvatske autoceste – održavanje i naplata cestarine (HAC ONC) putem inicijalne javne ponude (IPO) i izmjenama Zakona o cestama. Ministar je uvjeren kako će Hrvatski sabor do 15. srpnja usvojiti potrebne zakone, kao i da se tom prodajom neće samo otplatiti dio javnog duga, već da se radi i o dobrom poslu za sve one koji će kupiti dionice.
- Sasvim odgovorno mogu preporučiti građanima kupnju dionica HAC ONC-a, jer pouzdane ekonomske računice pokazuju kako će povrat na kapital godišnje iznositi oko osam do deset posto, što je nekoliko puta veći prinos od štednje u bankama.
To je dosta ozbiljna investicijska preporuka. Uvjereni ste da će HAC ONC biti tako profitabilan?
- Da. Procjene pokazuju da će godišnji profit HAC-ONC-a biti na razini od oko 1,3 milijardi kuna. Temeljem postupka „razdruživanja“, dug će ostati u bilanci HAC-a, tako da HAC ONC neće imati nikakvih dugova, a imat će prihode od cestarine. Pri tom će se nastaviti racionalizacija broja zaposlenih i to na način da će u sljedećem krugu tog procesa biti smanjen broj srednjeg i nižeg menadžmenta, a ići će se i u daljnje smanjivanje broja zaposlenih na naplatnim kućicama putem proširenja postojećeg modela naplate cestarine preko automatskih strojeva za bankarske i debitne kartice. Naravno, svi radnici koji će biti višak bit će zbrinuti stimulativnim otpremninama.
Sindikati u HAC-u su već najavili štrajkove, a skupa s udrugama građana i druge pravne akcije ako se krene u prodaju HAC-ONC-a. Vlada je već bila odustala od projekta davanja u koncesiju HAC-a i ARZ-a, postoji li mogućnost da se i ovaj put odustane zbog pritisaka sindikata i udruga?
- Mislim da ne postoji takva bojazan i da ćemo, ako sve bude teklo prema planu, projekt Inicijalne javne ponude HAC-ONC-a provesti krajem godine. Što se tiče mogućih pravnih akcija udruga građana, mogu kazati kako smo zadovoljili uvjete koje je postavio Ustavni sud, a prema kojima ovakvi projekti moraju biti zakonski utemeljeni i moraju proći javnu raspravu. Mi ćemo te uvjete ispuniti tako da ćemo se osigurati s ustavno-pravne strane. Kada su u pitanju sindikalne akcije i štrajkovi, smatram da će sud takav štrajk proglasiti nezakonitim, jer se ne smanjuju prava radnika. Uostalom, baš ovih dana je sud nezakonitim proglasio najavljeni štrajk Sindikata strojovođa, jer im nisu smanjena niti ugrožena prava.
Niste li možda nesmotreno izašli s projekcijama moguće zarade od prodaje dionica u iznosu od 1,3 milijarde eura za 60 posto dionica HAC-ONC-a, ne ograničavate li time državi moguću zaradu?
- To je samo radna projekcija, a naravno da cijena može biti i viša, i nadajmo se da će biti. Dakle, od 60 posto dionica tri posto je rezervirano za branitelje, idu u Fond branitelja, što je bila i ideja Predraga Matića, ministra branitelja. Nadalje,
u prvom kolu kruga IPO-a dionice će se ponuditi i građanima. Kao što sam rekao, očekujem da će se na IPO javiti veći broj građana, jer se radi o prinosima na uloženi kapital koji su vrlo atraktivni za konzervativnog štedišu-investitora. U drugom kolu prvog kruga IPO-a dionice će biti ponuđene domaćim obveznim mirovinskim fondovima i očekujemo da će oni kupiti oko 40-tak posto dionica. Ostatak dionica će u trećem kolu prvog kruga biti ponuđen ostalim institucionalnim investitorima kao što su Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i investicijski fond Svjetske banke (IFC). U razgovorima koje smo vodili oni su izrazili spremnost da kupe dionice HAC-a i da refinanciraju povoljnije svoje kredite koje su dali HAC-u, svaki od njih u iznosu od 150 do 200 milijuna eura, ali uz uvjet da se provede racionalizacija poslovanja i da imaju određeni udjel u upravljanju tvrtkom.
Na koji način će se Ugovorom o upravljanju riješiti problem korigiranja cijene cestarine i mogućeg pada prometa?
- U Ugovoru o upravljanju država na sebe neće preuzeti apsolutno nikakav rizik vezan za promet autocestama, dok će cestarina vjerojatno ovisiti o kretanju inflacije. Jednako tako će sigurnost i održavanje cesta morati biti sukladno najvišim standardima. Moram kazati i kako će država svake godine na ime poreza na dobit od HAC-ONC-a dobivati oko 250 milijuna kuna, mirovinski fondovi će godišnje temeljem svog udjela dobivati oko 400 do 500 milijuna kuna godišnje od dividende, a i HAC će temeljem udjela od 40 posto prihodovati oko 400 milijuna kuna godišnje. Taj novac će HAC koristiti da u idućih 15 do 20 godina vrati preostalih nešto više od 2,5 milijardi eura duga, jer će oko 1,3 milijarde eura, a nadamo se i više, koje će prihodovati od prodaje HAC-ONC-a, uz sredstva od poreza na dobit i postojeće trošarine, automatski ići za vraćanje dijela duga koji sada iznosi oko 4,1 milijardi eura.
Jeste li sigurni da u okviru IPO-a HAC-ONC-a možete u prvom krugu preferirati, odnosno dati prednost domaćim mirovinskim fondovima, te EBRD-u i IFC-u?
- Da, tu će biti sve usklađeno s pravilima Europske unije.
Možete li najaviti koliko će otprilike vrijediti paket dionica za jednog građanina?
- Ne, to je za sada nemoguće reći. To će se odrediti tijekom izrade IPO prospekta, a za što se u ovakvim postupcima angažira i vanjska financijsko-konzultantska kuća.
Uz privatizaciju HAC-ONC-a u vašem sektoru se do kraja godine predviđa i prodaja Croatia Airlinesa. Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva, najavljuje i prodaju 25 posto HEP-a, a Vlada je najavila da će nakon dokapitalizacije do kraja godine pokušati prodati i Hrvatsku poštansku banku. Nije li nekorektno provesti te privatizacije u zadnjoj sekundi mandata, pogotovo što ekonomisti, a to se posebno odnosi na HEP, tvrde da je nemoguće u tako kratkom vremenu kvalitetno pripremiti privatizacijske projekte?
- Ne mogu govoriti u ime kolega iz drugih sektora, a što se tiče projekata privatizacije iz mog resora s priličnom sigurnošću mogu reći kako je IPO HAC-ONC-a moguće provesti do kraja godine, jer je dosta toga već pripremljeno tijekom postupaka projekta mogućeg koncesioniranja HAC-a. Croatia Airlines i HPB trebaju, pak, dodatne financijske injekcije kako bi mogli tržišno kvalitetno poslovati i tu bi se moglo dogoditi da pripremimo projekte, a da ih realizira iduća Vlada, za koju sam uvjeren da će opet biti Vlada moje političke opcije. Uz to, mogu kazati i kako će HŽ Cargo, tvrtka za teretni promet Hrvatskih željeznica, opet morati ići u privatizaciju jer je to ekonomska nužnost. To će sigurno morati provesti iduća Vlada.
Ipak, ne govore li upravo ti projekti, koje se namjerava realizirati u zadnji čas, ponajviše u prilog kritikama da je Vlada nepripremljena došla na vlast i da kasni sa potrebnim reformskim potezima?
- Uvijek se može brže i bolje, tu se slažem, ali je točno i da smo imali velik broj naslijeđenih problema. Pri tome ne mislim samo na probleme recesije i javnog duga, već i na problem korupcije u birokraciji i državnim poduzećima. To se možda ponajprije neizravno otkrivalo upravo u kašnjenjima i rušenjima raznih natječaja. Pa i na natječajima za projekte sufinancirane iz fondova Europske unije, recimo u Hrvatskim željeznicama, kada natječaji padaju zbog toga što nisu dobro pripremljeni. S tim da izraz nisu dobro pripremljeni treba shvatiti tako da je tu vjerojatno bilo i koruptivnih radnji. Tu je postojala sprega između zaposlenika javnih poduzeća i stranih, ali i domaćih kompanija. Mi jesmo smijenili dobar dio uprava u javnim poduzećima koja su bila dio tih mreža, kao u HŽ-u. Međutim, još su ostali menadžeri drugog i trećeg reda koji su provodili manje natječaje, nevezane za EU, ali i neke veće.
Možete li kazati na koje menadžere točno mislite, o kojim se poslovima radi?
- Ne bih htio nikoga prozivati, to je posao istražnih institucija, ali su nam takve stvari oduzele dosta vremena. Ipak, s tim se borimo i uspjet ćemo u dovođenju svih poduzeća u red.
Mislite li tu i na natječaj za prugu Dugo Selo-Križevci koji je srušen zbog nepoštivanja pravila Europske unije i još uvijek, nakon dvije godine, nije završen?
- Ponavljam, nije na meni da nekoga izravno prozivam, to trebaju raditi druge institucije, ali ono što će biti dobro kada se još jednom raspiše taj natječaj jest to što će se sada krenuti od nule, bez repova bivšeg natječaja koji je bio bremenit čudnim potezima bivše uprave HŽ-infrastrukture, ali i nekih drugih tvrtki unutar HŽ-a.
Nije li u okviru tog natječaja čudno i to što su se s inozemnim investitorom javile Pružne građevine, tvrtka-kćer HŽ Infrastrukture, koja raspisuje natječaj, a znalo se da tvrtke-kćeri HŽ-a ne smiju izravno sudjelovati takvim u natječajima?
- Bilo je tu mnogo toga nejasnog, sigurno će se sve to razjasniti, ali to nije moj posao. Ono što mogu kazati je da će Pružne građevine proći, u najmanju ruku, temeljito restrukturiranje.
Na čelu ste najzahtjevnijeg ministarstva kada su po srijedi reforme i nepopularni potezi, poput otpuštanja radnika – samo iz HŽ-a ih je otišlo oko 5700, a iz Hrvatske pošte 1300. Već smo prethodno govorili o mogućim štrajkovima u HC-u, HŽ-u, a i u Jadroliniji najavljuju štrajk. Jasno je da su sindikati u predizborno vrijeme namirisali slabost Vlade i pokušat će postići što više mogu. Kako ćete reagirati?
- U sva tri slučaja koja ste nabrojali, uključujući i Jadroliniju, te najave štrajkova ne počivaju na smanjivanju prava radnika, nego se određeni, a u Jadroliniji i manjinski sindikati, opiru organizacijskim promjenama kojima se nastoji povećati efikasnost poslovanja. Možda iz svih tih poteza stoje i drugi motivi koje možemo samo pretpostaviti. Ono što mogu poručiti svim sindikatima i drugim interesnim grupama jest da me takve prijetnje neće zaplašiti. Štoviše, pojačat ćemo napore u restrukturiranju tvrtki, pa makar smo u izbornoj godini. Dužnost Vlade je osigurati efikasno i rentabilno poslovanje javnih servisa i državnih poduzeća i na tome ćemo ustrajati. Sve ostalo Hrvatsku vodi u propast.
Kuda nas vodi Pelješki most? Kada ste preuzeli mandat od Zlatka Komadine tvrdili ste kako Pelješki most ne treba graditi, već da se trebamo orijentirati na takozvani neumski koridor. Naknadno ste promijenili mišljenje?
- Drago mi je da me to pitate, jer je prvi draft Studije opravdanosti projekta prometnog povezivanja juga Hrvatske (nastale nakon Studije predizvedivosti, op.a.), rađene pod nadzorom i financiranjem Europske unije, kojeg sam dobio prije par dana, pokazao kako je neumski koridor daleko najisplativiji projekt u odnosu na ostale solucije, ako se ne uključi politički rizik. No, kada se uključi politički rizik, tada je Pelješki most ocijenjen najpovoljnije i stoga ćemo ići na taj model. Prema naputku JASPERS-a (Glavna uprava za regionalnu politiku Europske komisije) sada možemo paralelno krenuti u izradu Studije utjecaja na okoliš i ostale radnje, a do kraja lipnja bi draft studije trebao dobiti konačnu verziju. Nakon toga se ta studija šalje u BiH koja bi se trebala očitovati u roku od dva mjeseca. Tako bi do kraja kolovoza Studija o opravdanosti projekta trebala biti gotova i negdje do polovine listopada bi trebala biti ishodovana i lokacijska dozvola. Na temelju tih dokumenata Hrvatske ceste će sredinom listopada poslati Ministarstvu prometa aplikaciju za EU fondove. Nakon pregleda Ministarstvo prometa će je uputiti Europskoj komisiji. Budući da ne moramo čekati da EK odobri sredstva za Pelješki most, već možemo početak radova financirati iz povoljnog namjenskog kredita Europske investicijske banke, u listopadu ili studenom ćemo provesti javno nadmetanje za izvođenje radova i pokrenuti postupak ishođenja građevinske dozvole. Pretpostavljamo da bi projekt gradnje Pelješkog mosta i pristupnih cesta trebao trajati od 2,5 do tri godine, te da ćemo dobiti i do 80 posto sredstva EU za taj projekt. Samo da napomenem, za most Čiovo smo prognozirali da ćemo dobiti od 70 do 75 posto sredstava iz EU, a prije par dana smo dobili obavijest da nam je odobreno čak 85 posto sredstava. To je zbilja odlična vijest.
Što ćemo s projektom obilaznice Trogir - Omiš. Kako komentirate to stoje gradnja obilaznice počela prije negoli je projekt financijski i projektno zaokružen, pa se najprije počeo graditi tunel između Jadranske magistrale i kanjona Cetine kojeg ne povezuju ceste ni mostovi?
- Mogu samo ponoviti kako je to bio pogrešan model projektiranja i gradnje i da je na nama da sređujemo sve ogromne propuste u tehničkoj provedbi tih projekata i da moramo aplicirati za sredstva EU kako bi mogli graditi takve zahvate. I taj model gradnje je u sebi imao ugrađene koruptivne mehanizme, dok su neki drugi projekti rađeni jednostavno šlampavo, da ne upotrijebim neku drugu riječ. Takav je, primjerice, bio i dio projekta Luke Gaženica u Zadru kada se ispostavilo da trajekti Jadrolinije ne mogu pristajati u luku zbog tehničkih propusta u projektiranju.
Razgovarao Frenki Laušić
Vijesti iz medija |
Promet, pomorstvo i infrastruktura
