„Ovo je samo prvi korak kojeg radimo“, rekao je ministar pravosuđa Orsat Miljenić i zaključio: „Idemo žurno pomoći građanima i trgovačkim društvima, a rezultati će se vidjeti čim se zakon usvoji“.
S današnje 232. sjednice Vlade Republike Hrvatske, Saboru upućen je Konačni prijedlog zakona o računovodstvu, kojim se prenosi Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. za koju su države članice dužne donijeti zakone i druge propise potrebne za usklađivanje, najkasnije do 20. srpnja 2015. godine. Konačnim prijedlogom zakona nastoje se uvažiti zahtjevi kojim se na razini Europske unije žele postići administrativna rasterećenja za mikro, male i srednje poduzetnike, što bi također omogućilo tim poduzetnicima lakši pristup sredstvima iz fondova Europske unije. „Prvo saborsko čitanje bilo je u ožujku 2015. godine i na temelju saborske rasprave jasnije smo definirali računovodstvenu poslovnu dokumentaciju za poslovnu godinu, računovodstvene isprave, poslovne knjige te financijske izvještaje“, kazao je zamjenik ministra financija Igor Rađenović.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić predstavio je Konačni prijedlog zakona o sustavu civilne zaštite, kojim se sustav civilne zaštite ustrojava kao poseban organizacijski okvir čijim se preventivnim, planskim i operativnim djelovanjem provode mjere i aktivnosti radi spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama i katastrofama i otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja. Utemeljuju se stožeri civilne zaštite na svim razinama ustrojavanja sustava civilne zaštite, ali se istovremeno smanjuje broj zapovjednih i koordinativnih tijela u sustavu civilne zaštite, uređuju ovlasti svih razina sustava (lokalne, područne, državne) te nadležnosti i odnosi između razina sustava. „Sustav civilne zaštite po pitanju dijela operativnih kapaciteta mora biti kompatibilan s EU standardima“, kazao je potpredsjednik Vlade Ostojić i nastavio: „Reformom postojećeg sustava zaštite i spašavanja na temelju novog koncepta sustava civilne zaštite nastavlja se ranije započeta decentralizacija sustava i implementiraju odredbe Ustava Republike Hrvatske prema kojima je civilna zaštita jedan od poslova iz samoupravnog djelokruga lokalne samouprave“.
Hrvatskom saboru upućen je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić podsjetio je da je Hrvatska među zemljama u Europskoj uniji s najvišom stopom zatezne kamate. Predloženim izmjenama visina stope zakonskih zateznih kamata za odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovaca i osoba javnog prava snizit će se sa sadašnjih 15 posto na 10,14 posto, a za poslovne transakcije između poduzetnika i poduzetnika i osobe javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze sa sadašnjih 12,14 posto na 10,14 posto, dok će se za građane visina stope zakonskih zateznih kamata sniziti sa sadašnjih 12 posto na 8,14 posto. Ministar Miljenić pojasnio je da se radi o smanjenju zateznih kamata za 30 do 50 posto. „Ovo je samo prvi korak kojeg radimo“, rekao je i zaključio: „Idemo žurno pomoći građanima i trgovačkim društvima, a rezultati će se vidjeti čim se zakon usvoji“.
Dana je suglasnost za pokretanje postupka razduživanja strateških društava Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka - Zagreb d.d. privatizacijom društva Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.o.o. putem inicijalne javne ponude. Tom suglasnošću zadužuje se Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) da u suradnji s Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture započne s pripremnim radnjama u svrhu izbora savjetnika, a odluku o izboru savjetnika donijet će Vlada na prijedlog Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom nakon donošenja Zakona o postupku razduživanja strateških trgovačkih društava Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. privatizacijom trgovačkog društva Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.d. putem inicijalne javne ponude (IPO) i zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama.
Usvojena je Odluka o isplati razlike iznosa jubilarne nagrade službenicima i namještenicima u javnim službama. Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić podsjetio je da je Dodatkom II. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama osnovica za izračun jubilarne nagrade smanjena sa 1.800 na 500 kuna. „Međutim, u dosada pokrenutim pojedinačnim sporovima o visini jubilarne nagrade, sudski pravorijek je da je jubilarnu nagradu potrebno izračunati i isplatiti uz osnovice ugovorene TKU-om, odnosno da je potrebno isplatiti osnovicu u iznosu 1.800 kuna“, kazao je ministar dodavši da je do sada doneseno oko 50-tak pravomoćnih presuda za isplatu razlike jubilarne nagrade te pokrenuto nešto manje od 1.000 sudskih postupaka s istim tužbenim zahtjevom. S obzirom da sudski postupci i njihovi troškovi mogu nanijeti dodatne, visoke i nepotrebne troškove za državni proračun, ovom Odlukom određuje se da će se službenicima i namještenicima u javnim službama, koji su tijekom 2014. i 2015. godine ostvarili pravo na jubilarnu nagradu, a kojima je ona isplaćena prema umanjenoj osnovici od 500 kuna, temeljem prethodnog pisanog sporazuma s poslodavcem kojim će se urediti pitanja sudskih sporova i troškova te pripadajućih kamata, isplatiti razlika između isplaćenog iznosa jubilarne nagrade i iznosa jubilarne nagrade po osnovici za izračun jubilarne nagrade od 1.800 kuna.
Na sjednici je također usvojen i Zaključak o prihvaćanju Prijedloga sporazuma o primjeni osnovice za izračun jubilarne nagrade za državne službenike i namještenike. „Vodeći se načelom pravednosti, s obzirom da državni službenici i namještenici također svoje plaće dobivaju iz državnog proračuna, a da oni imaju važeći Dodatak II. TKU, i u dogovoru sa sindikatima, smatramo da bi i državnim službenicima i namještenicima trebalo isplatiti jubilarnu nagradu u iznosu od 1.800 kuna“, zaključio je ministar Mrsić.
Donesena je i Odluka o otpisu zakonskih zateznih kamata na potraživanja koja je Republika Hrvatska ostvarila prema zaposlenima na području Hrvatskog Podunavlja temeljem pravomoćnih rješenja o protuovrsi radi povrata stečenog bez osnove. Predmetnom Odlukom odobrava se izvršenje otpisa zakonskih zateznih kamata na potraživanja koja je Republika Hrvatska ostvarila temeljem pravomoćnih rješenja o protuovrsi radi povrata stečenog bez osnove osobama koje su se u svojstvu ovrhovoditelja naplatile temeljem ovrhe na ime razlike plaće od 50% na području Hrvatskog Podunavlja, i to za razdoblje do 29. srpnja 2000. godine. Zamjenik ministra financija Igor Rađenović kazao je da se ukupni iznos zakonskih zateznih kamata koji se potražuju u postupcima protuovrhe procjenjuje se na iznos od 1.480.000,00 kn.
Između ostalog, donesen je Prijedlog odluke o proglašenju „Dana zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda“ te je prihvaćen Program supredsjedanja Republike Hrvatske Upravljačkim odborom Strategije Europske unije za jadransku i jonsku regiju za razdoblje od lipnja 2015. do lipnja 2016. godine.
Pisane vijesti |
Odluke i sjednice Vlade
