Ministar turizma Darko Lorencin u razgovoru za naš list najavio je vrlo dobru turističku sezonu, ali i niz zakona koji sljedeći tjedan idu na javnu raspravu - Zakon o turističkim zajednicama, Zakon o boravišnoj pristojbi i Zakon o turističkoj članarini.
- Prošli smo cijelu Hrvatsku s prijedlogom zakona i razgovarali sa županima, gradonačelnicima i turističkim vijećima gotovo svih županija kako bismo postigli konsenzus oko otvorenih pitanja. Tim paketom zakona predviđamo udruživanje lokalnih turističkih zajednica po modelu PPS-a, odnosno načina na koji se destinacije udružuju i sada u okviru programa Hrvatska 365. To znači da jednostavno »objave savez« čime će im biti omogućeno da uvedu zajedničku boravišnu pristojbu, zajednički nastupaju na tržištima i imaju jednaku strategiju razvoja, s obzirom na vrstu proizvoda koji imaju i razvijaju - kaže Lorencin.
Strategijom razvoja hrvatskog turizma 2014.-2020. predviđeno je da će Hrvatska u 2020. godini od turizma prihodovati na godišnjoj razini 14,3 milijarde eura. Spomenuti rast prihoda temelji se, prema spomenutoj strategiji, na povećanoj prosječnoj potrošnji turista, na promjeni strukture kapaciteta, povećanom opsegu investiranja...
Ima li realnih pokazatelja da ćemo se približiti tom cilju?
- Prihodi iz godine u godinu rastu, a prošle godine prihodi ostvareni samo od putovanja iz osobnih razloga, dakle turistički motiviranih putovanja, nadmašili su rekordnu 2008. godinu za 135 milijuna eura. Stvaranjem novih sadržaja, atrakcija, inovativnih proizvoda i motiva dolazaka, kao što su, primjerice, tematski parkovi, vodeni parkovi, hoteli visokih kategorija, top manifestacije i drugo, a što, između ostaloga, već niz godina potiče Ministarstvo turizma kroz programe bespovratnih potpora, mi nudimo sadržaje na koje će gosti potrošiti više. Ciljevi strategije postavljeni su dosta optimistično, prije dvije godine na isti se način govorilo za investicije, međutim, danas nitko ne dovodi u pitanje sedam milijardi eura investicija do 2020. Najveći prostor za rast prihoda je razdoblje pred i posezone. Započeli smo s programom Hrvatska 365 i za nepune dvije godine taj će program dati značajan rezultat.
Turistički prihodi u iznosu 14.3 milijarde eura (2020.) u značajnoj mjeri uvjetovani su projekcijom iz Strategije koja predviđa da će se u hrvatski turizam do 2020. godine investirati 7 milijardi eura. Hoćemo li do 2020. godine dostići taj cilj?
- Ovogodišnja ulaganja u turizam iznose otprilike pola milijarde eura, što je u odnosu na prošlu godinu kada su iznosila oko 410 milijuna eura, te godine prije kada su iznosila 230 milijuna eura, znatan porast. Do početka špice ove sezone očekujemo otvorenje 25 potpuno novih, odnosno obnovljenih hotela - to je više nego u posljednjih desetak godina, a u čiju su gradnju, obnovu i uređenje domaći i strani investitori uložili četiri milijarde kuna. Tim hotelima hrvatski turizam dobiva nekoliko tisuća novih visokokvalitetnih kreveta, što će popraviti sliku hrvatskog hotelijerstva, pogotovo u smještajnim jedinicama i krevetima, s obzirom na to da je njegov udio u ukupnim smještajnim kapacitetima još relativno nizak, oko 13 posto. Nedavno je otvoren Isabella Risort Valamara što je najveća investicija ove godine na Jadranu, a nalazi se na otoku Sv. Nikola kod Poreča. Sljedeći tjedan otvara se i novo obnovljeni hotel Park na Bačvicama, koji je sredstva povukao iz EU fondova, dalje tijekom ovog mjeseca najavljeno je i otvaranje obnovljenog Maistrinog sada boutique hotela Adriatic na rivi u Rovinju. U srpnju se otvara hotel Dogus grupe u Šibeniku, uz njihovu marinu Mandalina. Velike investicije tvrtke HUP-Zagreb, odnosno njezine tvrtke kćeri Dubrovačka rivijera na području Dubrovnika u Srebrenom, veće od 300 milijuna kuna, također se privode kraju te se ovog ljeta otvara dio najavljenog, odnosno Sheraton Dubrovnik Riviera hotel i hotel Mlini. Na Malom Lošinju tvrtka Jadranka hoteli dovršava više od 25 milijuna eura vrijednu rekonstrukcija hotela Alhambre s vilom Augusta, kao i vile Hortenzija, čije se otvorenje također očekuje ovog ljeta. I tvrtka Karisma Hotels Adriatic završava svoje velike investicije od 160 milijuna kuna te za ovo ljeto najavljuje otvorenje rekonstruiranih hotela Nimfa i Punta u Živogošću, kao i hotel Punta koji postaje Sensimar Makarska Hotel. Intenzivno se radi i na pripremi lokacije Muzil za koju se brzo očekuje poziv za iskaz interesa, uređuje se i područje Hidrobaze pod tvrtkom Brijuni Rivijera, te nas sve to polako gura i prema greenfield investicijama, u čemu su također napravljeni krupni koraci, poput primjerice Costabele u Rijeci gdje će se graditi potpuno novi hotel, ili u Splitu novi hotel Dioklecijan koji je najavio poduzetnik Jako Andabak. U Kuparima je predviđen za sljedeću godinu početak izgradnje, tako da vjerujem da će ovim tempom i s ovim porastima iz godine u godinu, investicije u hrvatski turizam odgovarati onim ciljevima postavljenima Strategijom. Iza toga stoji mnogo rada na svim razinama, a sinergijom javnog i privatnog, nacionalnog i lokalnog, možemo ostvariti razvoj turizma.
Zašto Hrvatska ima najveći PDV u konkurentskom okruženju? Što može Ministarstvo turizma učiniti kako bi se PDV smanjio?
- Hrvatska ima PDV koji je u skladu s trenutnim proračunskim mogućnostima. Kao ministar turizma svjestan sam da bi dodatno spuštanje, odnosno vraćanje na 10 posto, dosta značilo za konkurentnost i svakako ću se i dalje zalagati za to, no situaciju moramo sagledati u cijelosti i biti realni. Korekcija međustope PDV-a, u kojoj se nalazi i turizam, bila je mjera za stabilizaciju državnog proračuna, koji se nalazio u vrlo teškoj situaciji. Sve mjere koje je Vlada poduzela rezultirale su time da smo konačno izašli iz recesije i svi ekonomski pokazatelji za travanj i svibanj govore kako se pozitivni trendovi nastavljaju te se može očekivati nastavak rasta BDP-a i u drugom kvartalu. Prvi put nakon šest godina krize, industrijska proizvodnja u 2014. godini porasla je na godišnjoj razini i to za 1,3 posto. Izvoz u 2014. godini povećan je za 8,3 posto. Osobna potrošnja rasla je u 10 od 12 mjeseci 2014. godine i nastavlja rasti ove godine. Plaće su počele rasti zbog poreznog rasterećenja. U travnju ove godine, drugi mjesec zaredom, u Hrvatskoj je zabilježen porast ukupnog broja zaposlenih osoba. Sve su to rezultati koje možemo potkrijepiti konkretnim brojkama.
Nedonošenje pratećih uredbi vezanih uz Zakon o turističkom zemljištu onemogućava primjenu spomenutog Zakona u praksi. Hotelijeri uporno ističu da zbog nedonošenja spomenutih uredbi značajno trpi investiranje u sektor, s obzirom na to da nemaju namjeru, a i ne smiju, investirati na zemljištu za koje nemaju s državom zaključene dugoročne koncesijske ugovore.
- Zapreka u primjeni navedenog zakona nije samo u nedonošenju podzakonskih akata. Zakon o turističkom zemljištu je u nadležnosti Ministarstva pravosuđa. Mi smo ga preuzeli i odlučili napraviti izmjene i dopune te smo trenutno u finalnoj fazi pripreme prije stavljanja na javnu raspravu te ćemo ga još jednom proći sa strukovnim udrugama prije nego ga javno objavimo. Svakako nam je cilj riješiti ovo pitanje i omogućiti investitorima sigurnost u njihovom ulaganju. Za sada tvrtke plaćaju privremenu koncesijsku naknadu, koja se uplaćuje u Fond za razvoj turizma. Cilj ovog programa je razvoj turističke infrastrukture i očuvanje turističke resursne osnove u svrhu jačanja konkurentnosti turizma. Područja financiranja su objekti javnih subjekata kojima se unapređuje konkurentnost turističke destinacije razvojem različitih oblika turističke ponude, kao što su kulturni, zdravstveni, poslovni i drugi oblici turizma te objekti devastirane kulturne i povijesne baštine koji će se valorizirati kroz turizam kao objekti javne infrastrukture. Također, radi se i 0 resursima prirodne baštine kao što su nenaseljeni otoci, jezera, vodopadi, kanjoni, špilje, močvare, zaštićena prirodna područja, što se valoriziraju kroz turizam. Odlukom od prije nekoliko tjedana upravo smo odobrili sredstva za sufinanciranje 54 projekta u ukupnoj vrijednosti od 20 milijuna i 810 tisuća kuna, primjerice biciklističke staze, šetnice, plaže, kamp odmorišta, centre za posjetitelje, interpretativne centre... U Primorsko-goranskoj županiji ovom smo posljednjom odlukom financirali izgradnju bike parka Radeševo na Platku, kao i sportsko-turistički park Autodrom Grobnik.
Što je s državnim projektom Brijuni Riviera? Od 2003. godine tu je upucano gotovo 20 milijuna kuna poreznih obveznika, bez ikakvog učinka. Smatrate li da i dalje, kad je spomenuti projekt u pitanju, treba inzistirati na BOT modelu koji potencijalnim investitorima uskraćuje vlasnička prava. Mislite li da bi neki investitor uložio u spomenuti projekt na predviđene 4 lokacije, upravljao spomenutim projektom određeni broj godina te istekom koncesijskog ugovora sve izgrađeno donirao državi?
- Što se Brijuni Rivijere tiče, radi se o kompleksnom projektu u smislu upravljanja imovinom na tim lokacijama. Mi ćemo inzistirati na tome da se atraktivne turističke lokacije investitorima ponude na 99 godina, kao što je to u slučaju Kupara, što potvrđuje da je projekt ispravno postavljen. U pripremi su upravo još neki projekti u okviru Brijuni Rivijere, prije svega Muzil, zatim Hidrobaza i Sarcoggiana, te vjerujem da će investitori biti zadovoljni paketom koji će im se ponuditi. Ministarstvo turizma iniciralo je izmjene Zakona o upravljanju državnom imovinom, te omogućavanje koncesija na pomorskom i kulturnom dobru. Išli smo za time da se uspostavi atraktivan paket kojim će se investitoru omogućiti da dobije jednaku koncesiju za pravo građenja, kulturno i pomorsko dobro. Jasno je da nitko ne vidi velik posao koji je odrađen i koji se odrađuje u pripremi projekata.
Što je sa sestrinskim projektom u Nacionalnom parku Brijuni, za koji je prije više od godinu dana Honvath consultingu i partnerima plaćeno više od milijun eura da osmisle projekt i iznađu investitore?
- Za projekt je nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i prirode koje je s navedenom tvrtkom sklopilo ugovor. Nažalost, desetljećima se mnogo pričalo o svim potencijalima Brijuna, no nitko se nije uhvatio ovog posla koji je preduvjet za svaki sljedeći korak i bez kojeg se zapravo i ne može raspisati natječaj, a taj je posao sad u velikom dijelu odrađen. Napravljene su studije i podloge nužne za utvrđivanje odnosa Javne ustanove te potencijalnih investitora, kao i definiranja turističkog proizvoda koje otok može ponuditi. U tijeku je sređivanje prostornog plana, kao i utvrđivanja imovinskopravnih odnosa, kao pretpostavke za objavu javnog poziva za iskaz interesa. S Ministarstvom kulture izrađena je konzervatorska studija i donesena je preporuka stručnjaka da se centralna zona Brijuna može vratiti na povijesnu matricu iz razdoblja između dva svjetska rata, kad su postojali veći kapaciteti nego danas. Sve su to poslovi koji traju nekoliko mjeseci, ali nisu prepreka da se paralelno krene s neobvezujućim, pozivnim natječajem. Očekujemo da će poziv za iskaz interesa biti uskoro objavljen, nakon čega će uslijediti i poziv za predaju obvezujućih ponuda. Potragu za koncesionarom vodit će Državni ured za upravljanje državnom imovinom. Projekt je jako izazovan, mora pomiriti turizam najvišeg ranga s najvišim standardima u zaštiti prirode, a suočili smo se s činjenicom da u proteklih 30 godina, osim općih priča o budućnosti i razvoju Brijuna, nije napravljen nijedan konkretan korak. Za ilustraciju, pomorsko dobro niti je utvrđeno, niti upisano, ima neriješenih imovinskih pitanja poput vlasništva nad parkiralištem u Fazani, infrastrukturom upravlja Nacionalni park umjesto HEP-a i lokalnog komunalnog poduzeća itd. Dobra je vijest da je konzervatorska studija pokazala da se u središnjoj zoni, gdje su hoteli Neptun, Istra i Karmen, projekt može širiti na matricu kakva je bila između dva svjetska rata, prije nego što je dio objekata srušen u bombardiranju. Štoviše, konzervatori smatraju da je povratak u to zlatno doba Brijuna optimalan ako želimo destinaciju najvišeg svjetskog ranga. To, pak, otvara prostor za kompleks sa stotinjak soba više nego što je bila prvotna zamisao. Veli Brijun bi se na kartu ekskluzivnih svjetskih turističkih destinacija mogao upisati u sezoni 2018. godine.
DUUDI zajedno s Ministarstvom turizma u ovom mandatu nije postigao nikakav rezultat po pitanju nalaženja vlasnika za turistička poduzeća u državnom ili pretežito državnom vlasništvu. Metafora po tom pitanju je i Imperijal Rab? Zašto ti natječaji ne uspijevaju? Bi li bilo oportuno, primjerice, zbog specifične situacije s obzirom na to da je riječ o poduzeću koje je locirano na otoku, i u značajnoj mjeri određuje živote Rabljana, da se Imperija] putem određenog modela ponudi Rabljanima?
- U potpunosti se ne slažem s vašom tvrdnjom, jer ne znam jeste li upoznati s činjenicom da je u protekle dvije godine privedeno kraju devet predstečajnih nagodbi koje obuhvaćaju 15 tisuća hotelskih kreveta, a subjekti su dvadeset godina bili u gubitku i većini njih je država vrlo često doznačavala novac za plaće. Danas su ta poduzeća s novim strateškim partnerima pustila u promet obnovljene hotele. Mislim da je to puno veći, zahtjevniji i značajniji rezultat od prodaje hotela koju spominjete. Jadran Crikvenica izašao je iz stečaja i obnovio svoj prvi hotel nakon ne znamo koliko godina. Jer, kad je riječ o Imperijalu i dubrovačkom Maestralu, radi se o poduzećima koja posluju pozitivno. Privatizacija je poželjna, ali ne po svaku cijenu. Žurbe za ta dva poduzeća nema, a oglasit ćemo ih točno toliko puta dok ne dobijemo željenu cijenu štiteći time imovinu i interese Republike Hrvatske. Mi to zovemo upravljanje imovinom. A u ovoj Vladi metafora nema, a metafore su aveti privatizacije proteklih dviju vlada. Za Hotele Plat d.d. sklopljena je predstečajna nagodba pred mjerodavnim trgovačkim sudom. Društvo je iz procesa predstečajne nagodbe izašlo bez strateškog partnera, te je ono privatizirano u postupku propisanom Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske. Tim postupkom umjesto nekoliko desetaka milijuna kuna, država je redovitim postupkom privatizacije dobila 118 milijuna kuna. To isto zovemo upravljanje imovinom. Konačno po pitanju Raba i Maestrala, kontinuirano smo u razgovorima s potencijalnim investitorima i očekujemo da će se uskoro pronaći kvalitetan strateški ulagač, koji je spreman javiti se na javni natječaj i omogućiti rast, investicije i razvoj Imperijala, a time i cjelokupnog turističkog proizvoda na Rabu.
ACI danas ostvaruje oko 30 posto prometa nautičkog turizma. Smatrate li uspjehom činjenicu da 21 marina na godišnjoj razini ostvari svega 180 milijun kuna prometa, odnosno 20-ak milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja? Smatrate li oportunim da se u ACI-ju mijenjao Statut samo zbog toga da se predsjednik uprave ne bi birao javnim natječajem, odnosno kako bi v.d. direktora ACI-ja bez natječaja mogla biti osoba koja ima formalne kvalifikacije (i više dr. sc.) a koja je član SDP-a?
- Čim mi postavljate ovakvo pitanje, očito je da smo s postupcima u ACI-ju na dobrom putu. Uspjehom smatramo činjenicu da je ACI 2014. godinu završio s poslovnim rezultatom koji je 7 puta bolji od rezultata godine prije toga. Za jedan veći iskorak nije dovoljna jedna godina promjena i ulaganja. ACI d.d. ostvario je ukupne prihode u iznosu od 213,2 milijuna kuna, čime bilježi povećanje od 4 posto u odnosu na 2013. godinu. ACI konačno nakon 20 godina ide u izgradnju nove marine u Slanom, 22. po redu, investira i posluje pozitivno. Što se tiče tima koji upravlja ACIjem, Uprava zajedno s Nadzornim odborom, rukovodimo se jedino rezultatima i zadaćama koje taj tim treba odraditi. U protekle dvije godine pored toga što je konsolidirano i stabilizirano poslovanje ACI-ja, napravljen je golem posao sređivanja i evidentiranja imovine, jer neke marine nisu imale ni koncesiju, niti evidentiranu imovinu, primjerice gatove, vezove, molove i tome slično, čime je stanje u tvrtki dovedeno u red i stvoren je temelj za daljnje investicije i razvoj.
Program razvoja golfa kao elementa razvojne strategije hrvatskog turizma, kao i Strategija razvoja hrvatskog turizma, ističu golf kao značajnu razvojnu opciju za hrvatski turizam. Što po pitanju razvoja golfa poduzima ministarstvo turizma? Zašto se stalo s implementiranjem Programa razvoja golfa koji je predmijevao izradu dokumentacije do razine ishodovanja lokacijskih dozvola, uz značajnu participaciju u spomenutoj proceduri Ministarstva turizma, sustava turističkih zajednica i jedinica lokalne samouprave?
- Golf je jedan od proizvoda koji je opisan u Strategiji razvoja turizma do 2020. godine te svakako njega vidimo kao jednog od pokretača razvoja turizma u cjelogodišnjem poslovanju. U strategiji smo definirali pretpostavke za razvoj golfa, te smo u skladu sa strategijom već inicirali, a nadležna tijela i omogućila, izmjene Zakona o šumama, poljoprivrednom dobru, zakona o gradnji, zakona o upravljanju državnom imovinom, koji su predstavljali prepreku. Očekujemo da će se neki projekti realizirati u okviru Zakona o strateškim investicijama, na onim lokacijama na kojima su u prostornim planovima definirana golf igrališta. Nama su investicije u golf iznimno bitne, jer Hrvatsku vidimo kao najdostupniju destinaciju u Europi u kojoj se golf može igrati cijelu godinu. Stoga očekujemo interes investitora, jer inicijativa mora doći od poduzetnika.
Značajnu priliku za hrvatski turizam predstavljaju sredstva EU fondova. Koliko na godišnjoj razini do 2020. godine procjenjujete da ćemo povući za potrebe turizma?
- Ministarstvo turizma je od početka uključeno u proces programiranja sredstava iz Europskih strukturnih investicijskih fondova u novoj financijskoj perspektivi od 2014. do 2020. Strateške ciljeve iz Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. ugradili smo u sva tri operativna programa - Operativni program Konkurentnost i kohezija, Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali, te Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske. Moramo svakako nastojati izvući najviše što možemo, no kolika će to sredstava na kraju biti, velikim će dijelom ovisiti o volji i spremnosti poduzetnika, odnosno kvaliteti projekata. U ovoj financijskoj perspektivi do 2020. godine, projekti iz područja mogu se financirati iz gotovo 3 milijarde eura osiguranih alokacija u cijeloj operativnoj strukturi i to kroz sve vidove Europskih strukturnih fondova, i to preko programa ostalih ministarstava gospodarstva, poduzetništva, zaštite okoliša i prirode te regionalnog razvoja. Uz to, turistički projekti mogu se financirati i iz programa Ruralnog razvoja u okviru nekoliko mjera. Trenutno je domaćim poduzetnicima iz sektora turizma koji žele podići svoju konkurentnost na tržištu, u 2015. godini na raspolaganju čak 300 milijuna kuna iz fondova Europske unije, s tim da se individualne potpore kreću od milijun do deset milijuna kuna. Natječaj se provodi u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. koji se financira sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj. Poduzetnici će moći ostvariti potpore za izgradnju i opremanje novih ili rekonstrukciju i opremanje postojećih građevina, ulaganja u dodatni sadržaj koji doprinosi produljenju turističke sezone i atraktivnosti na destinaciji te za specijalizirane treninge, savjetovanja i nastupe na turističkim sajmovima. U okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali, Ministarstvo turizma ima ulogu posredničkog tijela 1. razine u 2 investicijska prioriteta, za obrazovanje i socijalno uključivanje. Za nas ta uloga predstavlja veliku mogućnost da se sredstva iz Europskog socijalnog fonda iskoriste za jačanje konkurentnosti ljudskih potencijala u turističkom sektoru, ali i razvoj onoga što zovemo socijalni turizam, odnosno Turizam za sve. U tom je smislu Ministarstvo turizma sukladno Strategiji izradilo Akcijski plan za jačanje konkurentnosti! ljudskih potencijala u turizmu kroz uspostavu regionalnih centara kompetencija za strukovno obrazovanje i cjeloživotno učenje i Akcijski plan za Turizam za sve. Ukratko, sredstva iz Europskog socijalnog fonda namjeravamo usmjeriti na unapređenje strukovnog i cjeloživotnog obrazovanja, te njegovog usklađivanja s potrebama na tržištu rada čime se izravno doprinosi zapošljavanju u sektoru turizma.
Razgovarala: Biljana Savić
Vijesti iz medija |
Turizam
