Ministar Vrdoljak kazao je da se nakon provedene dokapitalizacije planira prodaja udjela u temeljnom kapitalu, ali u povoljnom trenutku uz premiju i ostvarenje prihoda za državni proračun.
S današnje, 235. sjednice Vlade Republike Hrvatske, u Sabor je upućen Prijedlog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić obrazložio je da se, između ostalog, ovim Prijedlogom zakona propisuje nadležnost upravnih odjela u jedinici područne (regionalne) samouprave nadležnih za poslove pomorstva za utvrđivanje granica pomorskog dobra, kako bi se ubrzao postupak. Kao neke od novina koju predviđa Prijedlog zakona, ministar je naveo utvrđivanje vremenske granice za uređivanje pitanja nasipavanja mora, uvođenje prava velikim gradovima na osnivanje gradske lučke uprave te uvođenje instituta koncesija na zahtjev.
U Sabor je, također, upućen i Konačni prijedlog zakona o humanitarnoj pomoći koji je predstavila potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić. „Ovim zakonom dodatno reguliramo humanitarne akcije, jer smatramo da ako građani, a najčešće su to umirovljenici, iz svoga džepa daju novac da bi nekome pomogli, važno je uvesti dodatne mehanizme zaštite za način na koji će se taj novac trošiti“, kazala je potpredsjednica Opačić. Također je pojasnila razlike u odnosu na prvo čitanje zakona. Tako se odredbe ovoga zakona neće primjenjivati na doniranje hrane i hrane za životinje, budući da je to regulirano posebnim zakonom. Nadalje, ažurirat će se evidencija onih koji pokreću humanitarne akcije, a detalji o akcijama dostavljat će se Ministarstvu socijalne politike i mladih.
Obrazlažući Prijedlog zakona o probaciji, ministar pravosuđa Orsat Miljenić istaknuo je da probacija daje „odlične rezultate“, a ovime će joj se omogućiti „još efikasniji rad“. Ministar je naveo da se, između ostalog, uvode izmjene vezane uz izvršavanje kaznenopravne sankcije rada za opće dobro i posebnih obveza, kazavši da se uvodi „lakši opoziv rada za opće dobro kako bi imao bolju svrhu“.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić predstavio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Sudskom registru, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o uvođenju Europskog društva – Societas Europea (SE) i Europskog gospodarskog interesnog udruženja (EGIU), Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o uvođenju Europske zadruge –Societas Cooperativa Europaea (SCE), Prijedlog zakona o dopunama Zakona o sudskim pristojbama te Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o javnobilježničkim pristojbama. „Ovo je paket zakona koji se prvenstveno odnose na pojednostavljenje i pojeftinjenje poslovanja“, kazao je ministar Miljenić. Pojasnio je da se Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima predlaže stvoriti zakonske preduvjete za smanjenje troškova likvidacije društva s ograničenom odgovornošću, što će se u potpunosti ostvariti zajedno s izmjenama propisa kojima se uređuju javnobilježničke i sudske pristojbe te nagrade javnim bilježnicima. „Postupak likvidacije je preskup i predugo traje“, rekao je ministar, dodavši da se ovim izmjenama dužina postupka smanjuje s 450 na 250 dana. Ministar Miljenić pojasnio je i da se troškovi likvidacije jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću smanjuju za 90 posto, dok se troškovi likvidacije društva s ograničenom odgovornošću smanjuju za 70 posto. „Radi se o bitnom ubrzanju i izuzetno velikom smanjenju cijena“, dodao je. Prijedlogom zakona napušta se i obveza objave u Narodnim novinama, što se zamjenjuje objavom na mrežnoj stranici sudskog registra, kao jednako brzim i transparentnim načinom objave, koji je pritom znatno jeftiniji. Nadalje, uz prethodno opisanu izmjenu čini se nužnim poboljšati i pojačati postojeće odredbe o sprječavanju mogućeg sukoba interesa članova uprave.
Ministar Miljenić pojasnio je i da se Prijedlogom zakona o dopunama Zakona o sudskim pristojbama omogućava plaćanje sudske pristojbe u gotovom novcu i onda kada visina pristojbe iznosi manje od 100,00 kuna, i to u slučajevima kada je propisano da se pristojba može uplatiti izravno na za to namijenjen račun. Navedena promjena omogućava plaćanje sudske pristojbe u novcu uplatom na račun te se od obveznika više neće tražiti fizička prisutnost pri plaćanju sudske pristojbe i/ili kupovina biljega te slanje biljega poštom već se omogućava plaćanje pristojbe na daljinu.
Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o prijenosu mirovinskih prava. Pristupanjem Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije i otvaranjem mogućnosti za zapošljavanje hrvatskih državljana u tijelima Europske unije, pokazala se potreba za reguliranjem mogućnosti prijenosa mirovinskih prava u cilju osiguravanja kontinuiteta socijalne sigurnosti takvih osiguranika. Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić pojasnio je da se radi o dužnosnicima, odnosno članovima ugovornog i privremenog osoblja (službenicima) koji su jedan dio svojeg radnog vijeka proveli u mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske, a dio u mirovinskom osiguranju u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Europske unije. Slijedom navedenog, predmetnim Prijedlogom zakona uređuje se materija prijenosa mirovinskih prava iz obveznog mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti, kao i mirovinskih prava iz kapitaliziranog sustava, odnosno kapitaliziranih doprinosa na osobnim računima članova obveznih mirovinskih fondova u Republici Hrvatskoj prije zaposlenja u tijelima Europske unije, u mirovinsko osiguranje koje se primjenjuje na dužnosnike/službenike Europske unije, kao i prijenos mirovinskih prava iz mirovinskog osiguranja Europske unije u mirovinsko osiguranje Republike Hrvatske nakon prestanka zaposlenja u tijelima Europske unije, u skladu s odredbom članka 11. Priloga VIII. uz Pravilnik o osoblju za dužnosnike Europske unije. Određuju se metode izračuna vrijednosti mirovinskih prava koja se prenose iz hrvatskog mirovinskog osiguranja u mirovinsko osiguranje Europske unije, postupak prijenosa mirovinskih prava, definiraju se tijela koja sudjeluju u postupku prijenosa mirovinskih prava, način prihvata mirovinskih prava prenesenih iz sustava Europske unije i izračuna vrijednosti tih prava u cilju ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj, kao i uspostava i vođenje evidencije o prenesenim mirovinskim pravima.
Obrazlažući Prijedlog zakona o prijenosu vlasništva na domovima umirovljenika, ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić kazao je da se njime utvrđuje prijenos vlasništva na nekretninama domovima umirovljenika na temelju zakona sa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na Republiku Hrvatsku i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kao osnivače ustanova domova za starije i nemoćne osobe, koje posluju u objektima domova umirovljenika uz obavezu zadržavanja njihove postojeće namjene. Osnivači navedenih ustanova mogu prema predloženom zakonu nakon stjecanja vlasništva na nekretnini domu umirovljenika unijeti dom umirovljenika u imovinu ustanove doma za starije i nemoćne osobe koja posluje u tom objektu, uz obvezno zadržavanje njegove postojeće namjene i od ustanove kao stjecatelja.
Ministar kulture Berislav Šipuš predstavio je Konačni prijedlog zakona o muzejima kojim se uređuju uvjeti za obavljanje muzejske djelatnosti, ustrojstvo i način rada muzeja, muzejska građa, stručna muzejska zvanja i druga pitanja od značaja za muzejsku djelatnost. Nadalje, obavljanje muzejske djelatnosti usklađuje se s Direktivom 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu. Predviđeno je da muzeji mogu biti javni, koji se osnivaju kao javne ustanove od strane Republike Hrvatske, gradova, županija i općina; te privatni, koji se mogu osnivati kao ustanove, udruge, zaklade, trgovačka društva i obrti od strane drugih fizičkih i pravnih osoba, obrazložio je ministar Šipuš.
Usvojen je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt poduzetničkog kapitala za inovacije i poduzetništvo. Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras obrazložio je da je ukupna vrijednost projekta koji će se financirati zajmom iznosi 20 milijuna eura. Projekt je razvijen kao cjelovito rješenje problema financiranja inovativnih brzorastućih subjekata malog gospodarstva u Republici Hrvatskoj koje se nastavlja na Program poticanja ulaganja u vlasnički kapital inovativnih subjekata malog gospodarstva koji je 2015. godine pokrenuo HAMAG-BICRO. „Postoji potreba, tvrtke traže taj kapital, dakle Vlada ostvaruje ono o čemu mnogi već dugo maštaju, odnosno za čime najavljuju potrebu“, zaključio je ministar Maras.
Donesena je Odluka o adaptaciji i dodjeli na korištenje tri stambena kontejnera iz strateških robnih zaliha Gradu Lepoglavi za smještaj obitelji iz Kameničkog Podgorja. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izvijestio je da je Ministarstvo gospodarstva – Ravnateljstvo za robne zalihe zaprimilo zamolbu Grada Lepoglave za dodjelu stambenih kontejnera za smještaj obitelji iz Kameničkog Podgorja kojima je kuća uništena uslijed elementarne nepogode – aktiviranja klizišta u rujnu 2014. godine. Po zaprimanju zahtjeva u listopadu 2014. godine, Ministarstvo gospodarstva – Ravnateljstvo za robne zalihe nije bilo u mogućnosti udovoljiti istom budući da su svi kontejneri bili na poplavljenom području Vukovarsko-srijemske županije, o čemu je obaviješten Grad Lepoglava. Ministarstvo financija je u međuvremenu prenijelo u vlasništvo Ministarstva gospodarstva – Ravnateljstva za robne zalihe 10 kontejnera za potrebe zbrinjavanja stanovništva na poplavljenom području. Od navedenih kontejnera tri kontejnera su neraspoređena pa se ukazala mogućnost pružanja pomoći unesrećenoj obitelji. Navedene kontejnere potrebno je adaptirati tj. prilagoditi kao jedinstvenu cjelinu te dopremiti na mjesto postavljanja. Troškovi adaptacije i prijevoza ukupno će iznositi oko 58.000,00 kuna i knjižiti će se na teret Ministarstva gospodarstva – Ravnateljstva za robne zalihe. S tim u vezi Vlada je donijela Odluku o dodjeli na korištenje tri stambena kontejnera iz strateških robnih zaliha Gradu Lepoglavi na rok od dvije godine uz mogućnost produženja roka korištenja do rješavanja stambenog pitanja na drugi način.
Obrazlažući Odluku o sudjelovanju u dokapitalizaciji društva Podravka d.d. Koprivnica, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izvijestio je da je Skupština društva Podravka d.d., Koprivnica, 3. lipnja 2015. godine donijela Odluku o povećanju temeljnog kapitala i izdavanju redovnih dionica javnom ponudom u Republici Hrvatskoj, ulozima u novcu uz djelomično isključenje prava prvenstva postojećih dioničara na upis i uplatu novih dionica. Temeljni kapital društva prije povećanja iznosi 1.192.400.660 kuna, a podijeljen je na 5.420.003 dionice, svaka nominalnog iznosa 220,00 kuna. Temeljni kapital se povećava za 1.700.000 dionica, nominale 200,00 kuna, a uplata po dionici iznosi 300,00 kuna po dionici. Temeljem postojećih udjela (Republika Hrvatska 9,84 posto, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje 10,61 posto, Kapitalni fond 5,93 posto), izračunava se pravo na upis novih dionica u II. krugu, odnosno temeljem udjela od 9,84 posto Republika Hrvatska ima pravo na upis 136.358 dionica koje treba platiti 300,00 kuna/dionica odnosno trošak dokapitalizacije za Republiku Hrvatsku iznosi 40.907.464,00 kuna. Trošak za Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje iznosio bi 44 milijuna kuna, a Kapitalnog fonda 24 milijuna kuna. Upis i uplata provode se u II kruga. I krug se provodi u obliku ESOP programa za postojeće zaposlenike, a II. krug za postojeće dioničare (u koje ulazi i Republika Hrvatska). Vrijednost dionice društva Podravka d.d. u ovom trenutku smatra se podcijenjenom i odustajanje od sudjelovanja u dokapitalizaciji nije ekonomski opravdano. Zajednička je odluka državnih imatelja dionica u Podravci d.d. o sudjelovanju u dokapitalizaciji društva Podravka d.d., s ciljem zadržavanja kontrolnog paketa dionica (25 posto+1). Ministar Vrdoljak kazao je da se nakon provedene dokapitalizacije planira prodaja udjela u temeljnom kapitalu, ali u povoljnom trenutku uz premiju i ostvarenje prihoda za državni proračun.
Prihvaćeno je Godišnje izvješće o radu Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada za 2014. godinu. Ministrica graditeljstva i prostornoga uređenja Anka Mrak-Taritaš kazala je da u izvještajnom razdoblju zaprimljeno je 826 948 zahtjeva za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, te je izdano 215 643 rješenja o izvedenom stanju što čini 28,92 posto od ukupnog broja zaprimljenih zahtjeva. Od toga je izdano 193 121 rješenja o izvedenom stanju, 3 891 rješenja o odbijanju, 5 544 rješenja o odbacivanju i 13 087 rješenja o obustavi. „S krajem prošle godine ukupno po izdanim rješenjima o visini naknade za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada uplaćeno je 570.088.492,72 kuna, a s današnjim danom ukupni dosadašnji prihodi od legalizacije iznose oko 900 milijuna kuna“, kazala je ministrica Mrak-Taritaš.
Na teret Posebnog dijela Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu odobrava se Ministarstvu obrane, iznos od 11.228.350,00 kuna, za sudjelovanje Oružanih snaga Republike Hrvatske u združenoj humanitarnoj operaciji Europske unije „TRITON" u Sredozemlju u kolovozu 2015. godine. Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović pojasnio je da će se veći dio troškova te operacije vratiti u proračun iz sredstava Europske unije.
Prihvaćen je i Nacrt Memoranduma o suglasnosti o zajedničkom pristupu s obzirom na izazove diversifikacije i sigurnosti opskrbe prirodnim plinom kao dio inicijative zemalja Srednje i Jugoistočne Europe (CESEC) o povezivanju plinskih sustava. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izvijestio je da je prvi sastanak HLG CESEC održan 9. veljače 2015. u Sofiji i rezultat je razgovora ministara energetike država članica EU Srednje i JIE te predstavnika Europske komisije održanih u prosincu 2014. te siječnju i veljači 2015. godine o pitanjima energetske suradnje i diversifikacije dobavnih pravaca i izvora plina. Na sastanku su doneseni
Terms of reference koji definiraju specifični opseg aktivnosti i upravljačku strukturu. Drugi sastanak HLG CESEC će se održati 10.srpnja 2015. u Dubrovniku na kojem će se potpisati Memorandum o suglasnosti o zajedničkom pristupu s obzirom na izazove diversifikacije i sigurnosti opskrbe prirodnim plinom kao dio inicijative zemalja Srednje i Jugoistočne Europe (CESEC) o povezivanju plinskih sustava.
Pisane vijesti |
Odluke i sjednice Vlade
