Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović sastao se danas, u Banskim dvorima, s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom.
U izjavi novinarima, predsjednik Vlade Zoran Milanović izrazio je zadovoljstvo današnjim posjetom glavnog tajnika NATO-a. „Hrvatska je sad već godinama u NATO-u, sudjelujemo i prisutni smo u okviru svojih mogućnosti, pa možda i malo iznad njih“, kazao je predsjednik Vlade, istaknuvši da će tako biti i dalje. Rekao je da su na sastanku razgovarali i o regiji i planovima širenja Saveza, dodavši da je
Crna Gora jedna od sljedećih država o kojoj se razmišlja. „Tu sam također htio čuti razmišljanja i opažanja glavnog tajnika jer to je nešto što Hrvatsku zanima s obzirom da nam je Crna Gora susjedna država i sigurnost u tom dijelu Europe i regije za nas je važna stvar“, ustvrdio je premijer Milanović.
Glavni tajnik Jens Stotenberg naglasio je kako NATO izuzetno cijeni snažnu predanost Hrvatske, njezin doprinos operacijama na Kosovu i Afganistanu te zajedničkoj obrani i snazi Saveza. „To je sada važnije nego ikada, jer vidimo da se sigurnosno okruženje mijenja“, kazao je glavni tajnik ističući nemire na
Bliskom Istoku, Sudanu i Sjevernoj Africi, terorističke napade te situaciju na Istoku, odnosno destabilizaciju istočne Ukrajine od strane Rusije. Dodao je da je proširenje NATO-a ključno pitanje, te da će se do kraja godine donijeti odluka o pozivu Crnoj Gori da postane članica Saveza.
Upitan o utjecaju krize u Grčkoj na NATO Savez, glavni tajnik Stoltenberg kazao je da je Grčka snažan saveznik te kako je grčka Vlada u više navrata ponovila da ne povezuje krizu s dugom sa svojim opredjeljenjem da ostane snažna i predana NATO saveznica. „Mislim da je važno imati na umu da je grčki narod proživio teška vremena i podupirem sve napore u pronalasku rješenja krize grčkog duga. Ali, to nije nešto u što će NATO ulaziti i smatram da je vrlo važno to pitanje prepustiti Europskoj uniji, vjerovnicima i grčkoj Vladi. Mi ćemo nastaviti računati na
Grčku kao na snažnog saveznika“, rekao je glavni tajnik Jens Stoltenberg.
Predsjednik Vlade Milanović je kazao da to vidi kao sigurnosni problem, pojasnivši da to izravno nije materija NATO-a. „Grčka može ostati u eurozoni i ne mora. Može u sljedećim danima naći neki model s kreditorima i ne mora, ali ako ga ne nađe, to će za zemlju značiti vjerojatno povratak na staru valutu, značajniji pad društvenog proizvoda, manju kupovnu moć, puno manje novca za obranu i nestabilno društvo. A to je u biti problem“, pojasnio je predsjednik Vlade. Dodao je da ako Grčka izađe iz eurozone troškove će platiti svi u Europskoj uniji koji taj novac moraju vratiti, ali ne i Hrvatska jer nije u eurozoni. „Ali što nakon toga“, upitao je premijer Milanović, rekavši kako Grčka postaje nestabilna zemlja. „To je problem koji NATO neće moći sam riješiti. Europska unija u ovom trenutku, bez obzira što nije prvenstveno obrambeni savez, ima u stvari ogromnu odgovornost“, zaključio je.
Pisane vijesti |
Govori i izjave |
Vanjski i europski poslovi |
Zoran Milanović
