U razdoblju od siječnja do svibnja ukupni je robni izvoz Hrvatske porastao 10 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Istu je stopu rasta zabilježio i u prva četiri mjeseca 2015., pokazuju podaci europskog statističkog ureda.
Hrvatska je tako u prvih pet mjeseci ove godine zadržala poziciju u skupini zemalja EU-a s najvišim stopa rasta robnog izvoza na godišnjoj razini, koju predvodi Cipar s povećanjem izvoza za 38 posto. Slijede Irska i Malta s 18 odnosno 17 posto, te Bugarska s 11 posto.
Robni izvoz Hrvatske u ostale članice Unije uvećan je u prvih pet mjeseci ove godine za 13 posto u odnosu na isto razdoblje lani, kao i u prva četiri mjeseca ove godine.
Višu stopu rasta robnog izvoza u ostale zemlje EU zabilježili su u razdoblju od siječnja do svibnja samo Cipar, za 25 posto, i Irska, za 16 posto.
Hrvatski robni izvoz u treće zemlje porastao je pak u promatranom razdoblju znatno skromnijih pet posto. U razdoblju od siječnja do travnja uvećan je šest posto, pokazuje izvješće Eurostata.
Najveći je rast robnog izvoza u treće zemlje među zemljama članicama EU zabilježio Cipar, za 57 posto.
Ukupni robni uvoz Hrvatske porastao je u prvih pet mjeseci ove godine pet posto u odnosu na isto razdoblje lani. U prva četiri mjeseca ove godine uvećan je četiri posto.
Malta se ponovo istaknula među članicama EU-a kao zemlja s najvećim skokom ukupnog robnog uvoza u razdoblju od siječnja do svibnja, za 43 posto. Dvoznamenkasti skok zabilježila je i Velika Britanija, za 13 posto.
Robni uvoz Hrvatske iz ostalih članica Unije uvećan je u prvih pet mjeseci ove godine osam posto u odnosu na isto razdoblje lani. Najveći rast robnog uvoza iz ostalih zemalja EU-a bilježile su Malta i Britanija, za 34 odnosno 12 posto.
Robni uvoz Hrvatske iz ostalih zemalja svijeta smanjio se pak u promatranom razdoblju pet posto. Time je ublažen pad iz prva četiri mjeseca kada je hrvatski robni uvoz iz ostatka svijeta smanjen sedam posto u odnosu na isto razdoblje lani, pokazuju podaci Eurostata.
U svibnju je robni izvoz EU prema prvoj procjeni Eurostata uvećan četiri posto u odnosu na isti lanjski mjesec, na 145,8 milijardi eura. Time je njegov rast znatno usporio u odnosu na travanj kada je na godišnjoj razini poskočio 12 posto, pokazuju podaci Eurostata.
Robni uvoz EU smanjen je pak u svibnju jedan posto na godišnjoj razini, na 139,5 milijardi eura. U travnju je porastao četiri posto.
To znači da je višak u robnoj razmjeni 28 zemalja EU sa svijetom u svibnju iznosio 6,3 milijarde eura. U prošlogodišnjem svibnju iznosio je samo 200 milijuna eura.
Vrijednost robne razmjene unutar EU-a uvećana je u svibnju dva posto na godišnjoj razini, na 248,2 milijarde eura.
Eurozona je prema prvoj procjeni Eurostata u svibnju izvezla robu u ukupnoj vrijednosti 164,4 milijarde eura, što je tri posto više nego u istom razdoblju lani. Vrijednost robnog uvoza ostala je gotovo nepromijenjena u odnosu na prošlogodišnji svibanj i iznosila je 145,6 milijardi eura.
To znači da je eurozona u svibnju zabilježila višak u robnoj razmjeni s inozemstvom u iznosu 18,8 milijardi eura. Usporedbe radi, u prošlogodišnjem svibnju višak je iznosio 14,7 milijardi eura.
Ukupna vrijednost robne razmjene unutar eurozone iznosila je u svibnju 137,3 milijarde eura, što znači da je uvećana jedan posto u odnosu na isti lanjski mjesec.
(Hina)