Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović sudjelovao je danas u Beču, na sastanku na vrhu o zemljama zapadnog Balkana.
Po završetku sastanka, u izjavi za medije, predsjednik Vlade kazao je da se na ovakvim sastancima ne donose konkretne odluke. „Ovo je forum za razgovor, za suradnju, usmjeren prije svega prema državama koje nisu članice Europske unije“.
Izjavio je da je sastanak imao širok spektar tema, od mladih i obrazovanja, preko spojivosti i umreženosti, do prometnih koridora. „Ovo je jedan oblik približavanja, koji je potrebniji ne-članicama Europske unije“, rekao je premijer Milanović, dodavši da Hrvatska sudjeluje u tome iz osjećaja odgovornosti, ali i iz interesa za mir i stabilnost, gospodarsku suradnju u regiji, trgovačkih i industrijskih interesa.
Izvijestio je da se ovom prigodom susreo sa i slovenskim premijerom Mirom Cerarom. „Razgovarali smo, nismo pregovarali. Pozicije su jasne, jasna je njihova, jasna je naša, ali to ne bi trebalo pomutiti naše, ja bih rekao dobre, odnose“.
Upitan je li Hrvatska spremna za mogući ulazak izbjeglica koje svakodnevno stižu u Makedoniju, premijer Milanović još je jednom ponovio da jest. „Ne očekujemo to, ali smo spremni. Mislim da bi Srbija i Makedonija trebale dobiti najveći paket pomoći, jer nisu članice Europske unije, a koristi ih se kao koridor od strane članica“, kazao je. Također je dodao da nije bilo riječi o kvotama, jer ovo nije Europsko vijeće, a takve će se odluke donositi na Vijeću, jer su ove koje su donesene, već zastarjele s obzirom da „rijeka ljudi nadire“.
„Prekosutra putujem na Siciliju, u Kataniju, obići hrvatski brod Andrija Mohorovičić koji je u suradnji s drugim posadama Europske unije zaista spasio stotine i stotine ljudi koji idu iz Srednje Afrike, Eritreje, Etiopije, preko Libije, gdje se bore za život kako bi se dokopali europskih obala. Prema tome, i to je način na koji mi svojim ljudima i sredstvima branimo vanjsku hrvatsku granicu i granicu Europske unije. Idemo vidjeti što naši ljudi rade i dati im podršku“, dodao je.
Upitan o zahtjevima da se poveća angažman sjevernih država članica EU kojima se prigovara da, kad su u pitanju izbjeglice, ne preuzimaju dovoljno odgovornosti, premijer je kazao da smatra da one, naprotiv, preuzimaju jako puno odgovornosti, osobito skandinavske države, Njemačka, a prije svega Austrija koja je u odnosu na broj stanovnika, najopterećenija.
„Nemojmo zaboraviti da su ljudi spremni pješačiti od Grčke do Mađarske da bi ušli u „prvu klasu“ Schengena, ali oni se u Mađarskoj ne zadržavaju, taj sustav samo malo opterećuju i idu u Beč, u Austriju. Ta je zemlja najopterećenija i nitko nema pravo reći da im nije stalo, daju sve od sebe, ali i oni imaju granicu“, rekao je.
Predsjednika Vlade Zorana Milanovića upitali su i kad će biti izbori. „U skladu sa zakonom, odgovorio je premijer, i dodao: „To isto želim naglasiti, ni s kim se ja ne bih trebao dogovarati kad će biti izbori, jer što to onda znači, da bi predsjednica trebala razgovarati sa svima? Predsjednica mora odlučiti, nakon što se raspusti Sabor, u skladu s Ustavom i zakonom i izabrati jednu od dvije ili eventualno tri nedjelje i kazati da će tada biti izbori. To bi trebalo svakome biti svejedno, ja nisam tu u poziciji pregovarati s predsjednicom. Hrvatski sabor će donijeti odluku o svom raspuštanju i ona će biti potpuno u skladu sa zakonom i Ustavom.“
Na upit vjeruje li da bi predsjednica Republike, sudeći po izjavama njezinog savjetnika za ustavnopravna pitanja, bila spremna raspustiti Sabor prije nego što se on sam raspusti, premijer je rekao da o tome ne razmišlja, iako je dodao da ga zanima što bi isti savjetnik rekao prije desetak godina, kad je bio predsjednik Hrvatskog sabora, da mu je tadašnji predsjednik Mesić predlagao slične stvari i bi li tada jednako kao danas razmišljao i tumačio hrvatski Ustav.
Pisane vijesti |
Zoran Milanović
