Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture pokrenulo je proceduru i zatražilo i dobilo potporu i pristanak gospođe Ankice Tuđman, supruge i obitelji prvog hrvatskog predsjednika, a zatražena su i dobivena pozitivna mišljenja Grada Zagreba, Grada Velike Gorice i Zagrebačke županije.
Na danas održanoj petoj sjednici Vlade Republike Hrvatske predstavljene su smjernice za izradu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. i projekcije za 2017. i 2018. godinu. „Puno smo truda i vremena uložili u proračun, ovo je tek početak, ali zahvaljujem se svima vama“, kazao je predsjednik Vlade Tihomir Orešković na početku sjednice.
Predsjednik Vlade naglasio je da su glavne poruke ovih smjernica promjene: „Najlakše je reći da je to status quo ili da se ovako oduvijek radilo. Svi znamo da je teško, ali promjena bi trebala biti status quo“. Dodao je da kod uvođenja promjena postoji strah, ali je na Vladi da kroz komunikaciju i dijalog rastumači zašto su te reforme potrebne i da građanima bude jasno zbog čega su bitne. U vezi sa sutrašnjim sastankom s Valdisom Dombrovskisom, potpredsjednikom Europske komisije, predsjednik Vlade Orešković je rekao da su očekivanja Europske komisije velika. „Prezentirat ćemo naš plan, koji je realan, što i Europska komisija traži“ i nastavio: „Trebat ćemo ubrzati reforme koje Europska komisija traži, ali ne samo te reforme“. Objasnio je da je Vlada dodala još reformi, čije provođenje će također utjecati ne samo na javni dug, već i na proračun i deficit. „Počeli smo, ali imamo još dosta posla ispred nas, mislim da to svi znamo“, zaključio je premijer.
Ministar financija Zdravko Marić prezentirao je smjernice za izradu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. i projekcije za 2017. i 2018. godinu. Istaknuo je da je makroekonomski okvir temeljen na realnim očekivanjima i postavkama u ovom trenutku. „Za ovu godinu očekujemo blago ubrzanje gospodarske aktivnosti, gospodarskog rasta odnosno rasta BDP-a na 2 posto, prije svega uslijed doprinosa domaće potražnje“, kazao je ministar. Dodao je da Vlada mora učiniti i mnogo više, sve one potrebne korake koji su bitni kako bi se gospodarski rast u godinama koje dolaze ubrzao i iznad razina koje su u ovim smjernicama.
„Dosad je bila česta praksa da se prenapuhuju ekonomske projekcije, temeljem toga prihodovna strana proračuna stvara dosta nerealan fiskalni okvir fiskalne prilagodbe. Rezultati govore da se to baš nije pokazalo kao najbolja strategija“, nastavio je ministar financija. Kazao je i da će Vlada pratiti stopu nezaposlenosti, a još i više zaposlenosti, odnosno rast zaposlenosti i stvaranja novih radnih mjesta: „Ove godine projiciramo stopu zaposlenosti na nešto ispod 16 posto, a u nastavku proračunskog razdoblja na ispod 14 posto“. Temeljem tih makroekonomskih projekcija planiraju se prihodi proračuna. Za 2016. godinu ukupni prihodi državnog proračuna su planirani u iznosu od 113 milijardi kuna, što predstavlja rast od 3,5 posto ili 3,9 milijardi kuna u odnosu na preliminarno izvršenje proračuna 2015. godine. „To je vrlo realan rast i u skladu s makroekonomskim pretpostavkama“, zaključio je ministar Marić.
Ministar je istaknuo da je najveći i glavni razlog ukupnog rasta prihoda, a veliki izazov za Vladu, apsorpcija fondova Europske unije. Predviđen je rast od 78,5 posto u odnosu na 2015. godinu. „Ključna odrednica proračuna, ali i općenito proračunske politike, unatoč projiciranom gospodarskom i rastu prihoda, je fokusiranje na rashodnu stranu proračuna, jer je ona ključni segment fiskalne konsolidacije“, nastavio je ministar. Ukupni rashodi državnog proračuna u 2016. godini su planirani u iznosu od 120,4 milijarde kuna, to je rast od 2,4 milijarde kuna u odnosu na prošlu godinu, prije svega zbog rashoda povezanih s iskoristivošću EU fondova. Istaknuo je da zamrzavanje rashoda financiranih iz općih izvora nije bilo lako uklopiti, jer se moralo planirati 2,5 milijardi kuna više, što zbog doprinosa Europskoj uniji, što zbog rasta kamata na ukupni iznos vanjskog duga, što osiguravanja novaca, tj. nacionalne komponente, kako bi se svi projekti financirani iz sredstava Europske unije realizirali. Naglasio je da je osiguran i iznos od 100 milijuna kuna za novorođenčad. „U izvršavanju proračuna svi skupa ćemo biti dobitnici“, rekao je ministar i istaknuo da je Vlada osigurala sredstva za plaće i mirovine, koje se neće smanjivati. Što se tiče rashoda, na svim stavkama planirane su korekcije, a ciljani deficit iznosi 3 posto BDP-a.
Predsjednik Vlade Orešković dodao je da je dva posto realan rast, ali da postoje mogućnosti za veći rast, a tri posto deficita vrlo jaka poruka za koju vjeruje da će Europska komisija vidjeti kao veliki plus.
Ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović govorila je o Prijedlogu odluke o provedbi reformskih mjera za unaprjeđenje sustava javne uprave. Naime, Nacionalnim programom reformi, kojeg je Vlada Republike Hrvatske donijela na 24. travnja 2015. godine, utvrđeni su glavni ciljevi i reformski prioriteti u razdoblju 2015. - 2017. godine, a kao jedan od tri glavna cilja strukturnih politika, koje je odredila Vlada, jest “Rješavanje slabosti u upravljanju i povećanje učinkovitosti javnog sektora“. „Radi ispunjenja navedenog cilja utvrđuju se tri reformska cilja usmjerena na rješavanje slabosti u upravljanju i povećanje učinkovitosti javnog sektora a to su učinkovita javna uprava usmjerena na korisnike, razvijeni ljudski potencijali za učinkovitu javnu upravu i kvalitetne i informatizirane javne usluge“, kazala je ministrica. Dodala je da se radi učinkovite provedbe utvrđenih mjera predlaže osnivanje triju povjerenstava, kao povremenih radnih tijela Vlade Republike Hrvatske, za modernizaciju sustava javne uprave, za razvoj ljudskih potencijala u javnoj upravi i za informatizaciju javne uprave.
Što se tiče Odluke o određivanju naziva zagrebačke zračne luke, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković kazao je da je ugovorom o koncesiji za izgradnju i upravljanje Zračnom lukom Zagreb predviđeno da davatelj koncesije zadržava isključivo pravo određivanja naziva. „Vlada Republike Hrvatske, kao davatelj koncesije i ovlaštenik za predlaganje promjena naziva zagrebačke zračne luke, smatra primjerenim da novi terminal zagrebačke zračne luke nosi ime prvog hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tuđmana. U tom smislu Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture pokrenulo je proceduru i zatražilo i dobilo potporu i pristanak gospođe Ankice Tuđman, supruge i obitelji prvog hrvatskog predsjednika“, rekao je ministar i dodao da su, iako Ugovor o koncesiji daje ovlast imenovanja zračne luke Vladi, zatražena su i dobivena pozitivna mišljenja Grada Zagreba, Grada Velike Gorice i Zagrebačke županije.
I na kraju, Ministarstvu unutarnjih poslova odobren je iznos od 1.672.552,99 kuna za podmirenje troškova vezanih za zbrinjavanje migranata.
Pisane vijesti
