Nakon dulje šutnje i distanciranja od sukoba u Vladi koji su eskalirali nakon što je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko potpuno izguran iz represivnog aparata, čelnik Mosta Bozo Petrov progovorio je za Jutarnji i iznio vrlo jasne stavove o odnosima u Vladi, izborima, sindikatima i Ini. U sukobu s Karamarkom oko imenovanja šefa tajne službe premijer Tihomir Orešković ima apsolutnu podršku Mosta, a ima je i ministar policije Vlaho Orepić. Novi izbori za Petrova su prijetnja praznom puškom, a realnim ne drži ni najavu preslagivanja odnosa u Saboru. Sindikatima poručuje da nema novca za povećanje plaća, ali da mogu razgovarati o kolektivnim ugovorima dok je Ina firma od strateškog državnog interesa koja se ne smije dalje prodavati.
Koji vam je cilj u pregovorima sa sindikatima?
- Uključiti ih u promjene koje trenutno pripremamo. Krajem godine ionako na red dolaze kolektivni ugovori, a ja želim da nam sindikati budu partneri tijekom cijelog procesa reforme državne i javne uprave. U tom slučaju će potpisivanje kolektivnih ugovora na kraju godine biti svečani čin. Partnerski odnos sa sindikatima je dobar za Vladu, ali i za njih. Uostalom, sindikati su sami isticali da nikada nisu bili partneri ni u kakvom procesu, nego bi ih se uvijek dovelo pred gotov čin. Sada imaju priliku za drukčiji odnos i nadam se da će je iskoristiti.
Znači, vi biste u paketu sa sporazumom o 6-postotnom povećanju placa rješavali i kolektivne ugovore?
- Trenutno pripremamo reformu javne uprave i postavljamo temelje za njezino buduće funkcioniranje. Kolektivni ugovori ionako su na redu za sedam do osam mjeseci. Nije li stoga logično da odmah počnemo o njima razgovarati.
Što treba mijenjati u kolektivnim ugovorima?
-Bitno je da državne i javne službe funkcioniraju po principu učinka i da se može honorirati kvaliteta rada u javnom sektoru. Jednako nam je važno da radna mjesta budu standardizirana, da njihovi opisi budu jednaki za određenu vrstu posla. Jasno da će se neke stvari s obzirom na specifičnosti posla kao što je policija ili zdravstvo razlikovati, no administrativna tajnica mora imati isti opis posla i koeficijent bez obzira na ustanovu. Cilj je postaviti jednake standarde, jednake normative, konačno srediti koeficijente. Danas imamo prave džungle propisa. Primjerice, u agencijama postoje pravilnici po kojima se određuju plaće, a pored njih još pravilnici s posebnim koeficijentima. Cilj nam je uvesti red u sve to, a za taj je posao zadužen radni tim kojim koordinira Nada Šikić. Postoje tri radna tima za reformu javne uprave, od njezina ustroja, preko državnih i javnih službenika, do e-Hrvatske, odnosno umrežavanja svih javnih tijela. Uza sve to ćemo intervenirati u Zakon o državnim službenicima i namještenicima i približiti ga Zakonu o radu. I tu trebamo fluentnije tržište rada, a to zaslužuju ljudi koji rade u državnim i javnim službama. Nije vam svejedno ako, bez obzira koliko radili, dobijete istu plaću. Postoje ljudi koji žele raditi više i treba im omogućiti da budu nagrađeni i da napreduju. Konačni cilj je depolitiziranje i profesionaliziranje menadžmenta i postavljanje jasnih stepenica kojima se napreduje.
Sindikati inzistiraju na dogovoru o dinamici isplate 6 -postotnog povećanja plaća iz sporazuma, a Vlada u proračunu nije predvidjela ni lipe. Slijedi li rebalans?
- Mislim da ljudi u Hrvatskoj mogu jako dobro osjetiti kakva je gospodarska situacija i kakve su nam mogućnosti. O tome je i premijer Tihomir Orešković bio jasan. Ovoga trenutka nema prostora u proračunu da bismo osigurali dodatna sredstva. Protivnik sam uravnilovke i linearnog skidanja plaća u državnoj upravi, što neki zagovaraju. Ljude treba platiti adekvatno njihovu radu. Ali sada si ne možemo priuštiti povećanje plaća. Tri godine nam je BDP padao, a gospodarska situacija u kojoj je Vlada potpisala sporazum sa sindikatima i današnja su neusporedive. Aktivirati sporazum sad kad je BDP 12 posto niži od trenutka njegova potpisivanja je nerealno. Mislim da su toga svjesni i predstavnici sindikata iako se pozivaju na određena prava iz sporazuma. Čak i kad bi im Vlada i isplatila prava iz sporazuma, to bi im se samo kratkoročno isplatilo jer bismo već sljedeće godine imali toliki deficit da bismo mogli proglasiti bankrot. Tada uopće ne bismo imali plaće jer ne bi bilo sredstava za njihovu isplatu.
Ako se brzo ne potpiše dokument koji ima istu pravnu snagu kao i sporni sporazum, dovodite se u opasnost podnošenja pojedinačnih tužbi. Imate li odgovor na to?
- Razmišljamo o svim mogućim posljedicama i svim varijantama ishoda pregovora. Ali znamo koji su nam zadani okviri. Ne možemo prihvatiti uvjete iz sporazuma. U situaciji smo da je prošlih osam godina svaka vlada nešto obećavala sindikatima i prebacivala to na kasnije vlade i tako kupovala socijalni mir. Danas se više nema što obećati. Ako građani ne razumiju da nema prostora za povećanje plaća, onda mogu tužiti. Ali vjerujem da neće.
Očekujete da se građani suzdrže od zahtjeva za ostvarenje prava na veće plaće jer im obećavate provođenje reformi i bolji život, a oni vam, sudeći prema lošem rejtingu Vlade, ne vjeruju.
- Moglo bi se diskutirati o tome koliko građani imaju ili nemaju povjerenja u Vladu. Vlada radi i to će se vidjeti već od idućeg tjedna, kada će se pokazati prve stvari na kojima smo radili. To je reforma javne uprave koju smo pokrenuli prije mjesec i pol, a uskoro će se objaviti i drugi projekti. Kada izađe na vidjelo što smo radili ovih mjeseci, onda će se promijeniti i percepcija rada Vlade.
Jeste li pripremili izmjene Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci?
- Jesmo. Nacrt izmjena Zakona o HNB-u je poslan institucijama na mišljenje, i očekujem da bi već za tjedan, dva trebao biti na Vladi, a potom odmah upućen i Saboru na usvajanje.
Što se mijenja?
- Nekoliko stavki u Zakonu vezanih uz poslovanje HNB-a. Nećemo dirati u neovisnost monetarne politike. Ona mora biti zajamčena, a HNB treba slijediti smjernice Europske središnje banke. To je način da sačuvamo stabilnost i izbjegnemo bilo kakve eksperimente, posebno u ovako teškoj gospodarskoj situaciji kada trpimo posljedice lošeg rada i nerada bivše Vlade. Dakle, monetarna politika je neupitna, ali poslovanje svake javne ustanove mora biti podložno reviziji. Kako može postojati javna ustanova koja kaže da je potrošila 40 milijuna kuna na druge stavke, a mi ne znamo koje su to stavke?! Samo želimo da revizija ima uvid u poslovanje, a istu stvar imaju Njemačka, Francuska, Italija, Poljska i druge zemlje.
Guverner HNB-a Boris Vujčić odgovara da postoji neovisna privatna revizorska kuća koja kontrolira poslovanje. U čemu je onda problem?
- Postoji revizorska kuća koja dolazi po zahtjevu HNB-a i provjerava je li HNB odradio svoj posao i kako. Radi se o stranoj neovisnoj kući i mislimo da je njen angažman dobar. Ali to je tek jedan dio priče, a drugi je pitanje kako se trošio novac unutar kuće. Je li bio dobro raspoređen, je li se trošio racionalno ili nije. Ove dvije vrste revizije imaju sve zemlje članice EU.
Ministar gospodarstva Tomislav Panenić iz Mosta produljio je hrvatskim članovima uprave Ine mandat za još godinu dana. Kako to da zadržavate kadar bivše Vlade?
- Mislim da nije pametno u ovakvoj situaciji, dok traje arbitraža i kad se treba dogovoriti kakav će biti nastavak rada kompanije, poklapaju li se smjernice Ine i MOL-a, dakle usred pregovaračkog procesa postavljati nove članove uprave. Kad se definira strategija, onda će se, ako to bude potrebno, ići na izmjenu članova uprave Ine.
Tko u Vladi donosi odluke vezane uz Inu?
- Odlučuje Vlada, a najveća je odgovornost na premijeru Oreškoviću.
Kakva je politika ove Vlade prema Ini? Otvara se pitanje plinskog biznisa, eventualne prodaje 19 posto dionica...
- Smatram da se mora zaštititi hrvatski nacionalni interes, a Ina je po meni jedan od strateških interesa države. Tako se, osim prema Ini, treba postaviti i prema Hrvatskim vodama i šumama. Kod njih se ne može ići u rasprodaju. Meni nije pitanje hoće li se prodavati Ina, nego je li netko drugi izvršio svoje obaveze. O tome treba pregovarati, a prodaja Ine bez prethodnog utvrđivanja ispunjenja obaveza koje je MOL preuzeo ne dolazi u obzir. To je moj osobni stav. Nisu mi jasne izjave da nam ne treba arbitraža, ako nam ona ide u korist i ako nam je jedan od alata u pregovaračkom procesu. No to je moje mišljenje, a premijer će formirati radni tim koji će voditi pregovore, a on će biti njihov nositelj. Prema izjavama koje dolaze iz Vlade, čini se kao da je najveći problem ove zemlje tko će biti šef tajne službe. Zaista mi nije jasno zašto se to toliko potencira. To šteti Sigurnosno-obavještajnoj agenciji koja treba raditi u tišini i treba raditi učinkovito. Upravo je to razlog zbog kojeg Most u zadnjih mjesec, dva nije ni spomenuo SOA-u. Prvo, to nije u ingerenciji političkih stranaka, nego predsjednika Vlade i predsjednice Republike. Oni donose odluku, a mi je moramo poštovati. Drugo je pitanje što bi bile naše preference, ali postoje zadani okviri i uvjeti. Zna se tko je predsjednik Vlade, tko je predsjednica i koje su odluke u njihovoj nadležnosti. Sve ostalo samo ruši stabilnost Vlade.
Odnosi između premijera Oreškovića i prvog potpredsjednika Vlade i predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka prilično su zategnuti zbog imenovanja ravnatelja SOA-e. Kakav je bio dogovor između Mosta i Domoljubne koalicije o nestranačkom premijeru? Što je podrazumijevao u smislu ovlasti premijera koje su sada dovedene u pitanje?
- Ovlasti premijera nisu dovedene u pitanje. Čini se da smo, kako bi sve bilo jasno, trebali ispisati 250 stranica sporazuma, ali prenormiranost također nije dobra. U trenutku kad izaberete premijera, znate koje on ovlasti ima. O tome se ne dogovaraju dvije stranke, to je def Minirano zakonom i Ustavom. Jasno se znaju ovlasti, dužnosti i odgovornost predsjednika Vlade. Možemo se dogovarati oko osobe koja može biti nestranački predsjednik Vlade, oko toga tko bi najbolje obavljao tu dužnost, ali ne i oko toga što su njegovi poslovi. Oni se jasno znaju i to za svakog predsjednika Vlade od neovisnosti Hrvatske. Premijer Orešković svoj posao radi dobro i za to će uvijek imati podršku Mosta.
Karamarko je nedvosmisleno poručio premijeru da se bavi onime zbog čega je doveden, a to je prvenstveno gospodarstvo.
- G. Orešković je doveden da bi bio predsjednik Vlade. Gospodarstvom se bavi ministar gospodarstva i potpredsjednik Vlade za gospodarstvo. Zna se tko se bavi gospodarstvom i financijama, a što je posao predsjednika Vlade. Orešković svoj posao obavlja odlično i Most je napravio jako dobru stvar kada je tražio nestranačkog kandidata za premijersku dužnost. Mislim da su i građani to prepoznali, a vjerujem da je i HDZ-u u interesu, bez obzira koliko im je teško prihvatiti da nemaju premijera iz svoje stranke, da imamo na čelu Vlade osobu koja može dobro odraditi svoj posao. Mi mu trebamo olakšati.
Je li se premijer trebao konzultirati s Karamarkom o kandidatima za šefa SOA-e i izabrati svog favorita, ali između rješenja koja će mu ponuditi prvi potpredsjednik?
- Je li se onda trebao o tome konzultirati i s Mostom i prihvatiti naše kandidate? Ponovit ću, političke stranke ne bi smjele ulaziti u odabir kandidata za ravnatelja SOA-e. To rade predsjednik Vlade i predsjednica Republike.
Donedavno je plamtio javni sukob između Karamarka i vašeg ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića, a vi ste napadno šutjeli. Zašto? Je li izostala podrška Orepiću?
- Ne radi se o izostanku podrške. Ministra Orepića podržavam u tome što radi. On želi na kvalitetan način reorganizirati policiju i postaviti veće standarde u toj službi. A to treba podržati cijela Vlada. Kada šutim, a šutio sam zadnjih mjesec dana, to je zato što ne želim dodatno provocirati nestabilnost Vlade. Smatram, ako postoje određeni prijepori, da ih treba rješavati unutar kuće, na užem kabinetu Vlade. Ne treba koristiti medije da bi se slale poruke. Na takav cirkus i takvu igru ne želim pristati. Svi moramo biti odgovorni i štititi Vladu umjesto provocirati njenu nestabilnost. Ne vjerujem da će doći do novih izbora. Što bi oni značili za Hrvatsku? Kakva bi se poruka poslala investitorima, agencijama koje definiraju kreditni rejting? Bili toz načilo da Hrvatska nije stabilna zemlja, da nismo raj za investitore, da nismo zemlja koja bi mogla ponuditi bolje uvjete za svoje ljude? Trebamo li Hrvatsku dovesti pred grčki scenarij? Nije mi jasno kome je to u interesu. Mostu nije i zato želimo probleme rješavati u kući. To je princip od kojega neću odstupiti pa makar izgubili sav rejting.
Je li moguće preslagivanje snaga u Saboru i formiranje nove Vlade bez izbora?
- Zašto bi se preslagivalo?
Takve najave stižu iz Domoljubne koalicije koja očigledno nije zadovoljna omjerom u kojem participira u vlasti.
- Mislim da smo na samom početku vrlo jasno definirali odnose, i to prije nego što su odneseni potpisi za Oreškovića kao mandatara. Kao ilustraciju ću samo reći da Most nema pomoćnike u ministarstvima iz kvote Domoljubne koalicije, a oni ih u ministarstvima iz naše kvote imaju 20 posto. Neke izjave i reakcije sklon sam staviti u kontekst unutar stranačkih izbora zbog kojih se bildaju mišići, ali vjerujem da će to brzo proći. Uostalom, da su izjave o mogućim novih izborima koje Most ne želi doista ozbiljne, pitam kakav bi bio scenarij za njih. Bi li Domoljubna koalicije izašla pred birače iako je upravo ona predložila sadašnjeg predsjednika Vlade, a on uživa podršku građana? Bi li izašli na izbore, a još nisu izašli ni s jednim reformskim projektom?Mislim da ta priča ne drži vodu iako je dio unutar Domoljubne koalicije zaziva.
A što je s mogućim najavama promjene političkog smjera koje stižu iz HNS-a i njihovu koaliranju s HDZ-om?
- Bilo bi zanimljivo vidjeti tu kombinaciju. No neće biti nikakvih preslagivanja. Vlada funkcionira dobro, ministri dobro surađuju i ubrzo će se to i vidjeti.
Zlatko Komadina, kandidat za predsjednika SDP-a, koji bi, ako pobijedi na unutar stranačkim izborima, razgovarao s Mostom? Imate li vi za njega kakvu poruku?
- Mislim da je potrebno otvoriti politički dijalog. Nije normalan način na koji se funkcioniralo proteklih nekoliko godina. Ako se žele promijeniti krucijalne stvari u zemlji, onda je za to potreban konsenzus svih stranaka. Imamo zastarjeli Ustav koji se mora promijeniti u nekim segmentima. A kako ćete to učiniti ako vam treba 105 glasova u Saboru, a imate ovakvu netrpeljivost između HDZ-a i SDP-a? Vjerujem da bi s Komadinom koji ima blažu retoriku i nešto drugačije političke smjernice bilo lakše otvoriti dijalog i doći do konsenzusa.
A bi li se u dogovoru s Komadinom mogla presložiti Vlada?
- Ne vidim razlog za to. Ne želim ništa prejudicirati, ali ne želim govoriti o kraju Vlade a da joj se nije dala šansa da odradi svoj posao
Razgovarala Ivanka Toma
Jutarnji list, 2. travnja 2016.
Vijesti iz medija
