Prve informacije govorile su da bivši šef SOA-e Dragan Lozančić dolazi raditi u Vladu, izgleda da to ipak neće biti tako?
- Ne dolazi raditi u Vladu, ali naći ćemo mu novu poziciju. Izabrali smo novog ravnatelja SOA-e, a iako imamo različita mišljenja o gospodinu Lozančiću on je zavrijedio novi položaj. Ne možemo bivšeg ravnatelja tajne službe ostaviti na cesti. Ali ne dolazi, kako se pisalo, za mog savjetnika.
Ide li možda u Nadzorni odbor nuklearke Krško, i o tome se spekulira?
- Svašta se spekulira, ovo je Hrvatska. Gospodin Lozančić ima iskustva i kompetencije koje će Hrvatskoj dobro doći.
Predsjednica RH vrlo je oštro napala gospodina Lozančića i rekla da je bio osobni Milanovićev obavještajac, što na to kažete?
- To ne mogu posebno komentirati, to su njene riječi. No zajedno smo riješili pitanje SOA-e.
Ne možemo reći da je to samo njeno mišljenje, ona je ipak predsjednica RH. Već drugi put tvrdi da je Lozančić kršio zakon, a vi ste rekli da dokaze o kršenju zakona niste vidjeli. Hoćete li od predsjednice tražiti da dokaže svoje optužbe?
- To je do predsjednice. Ponavljam, zajedno smo odlučili da gospodin Markić bude novi ravnatelj SOA-e. Što se mene tiče, taj slučaj je završen.
Ipak, u javnosti ostaje neugodan dojam nakon takvih optužbi predsjednice, ako one ostanu nerazjašnjene.
- Izabran je novi ravnatelj, gospodin Markić je odličan izbor. To je za mene gotovo.
Odustali ste da Lozančić dođe u Vladu, odnosno povukli ste se? Prvi dogovor je bio takav. Je li to bilo pod pritiskom HDZ-a, a možda i predsjednice?
- Kod nas se svašta priča pa i da on dolazi u Vladu. Međutim, u svakom slučaju dobit će adekvatan posao.
HDZ-ovi članovi i partneri iz Domoljubne koalicije jedini su imali izdvojeno mišljenje i nisu podržali Markića za šefa SOA-e. Markić nema potporu ni prvog
potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka. To je problem?
- Svi znate da smo gospodin Karamarko i ja imali različito mišljenje oko gospodina Markića, što ne mislim da je loše. Markić je bio kandidat predsjednice i premijera, a znamo da predsjednica i premijer biraju šefa tajne službe. U ovom slučaju gospodin Karamarko nije dao podršku, ali saborski odbor je ipak podržao prijedlog, kao i mnogi drugi s kojima sam razgovarao.
Ipak, neobična je situacija da su ga izglasali oporba i Most, a najveća stranka u koaliciji je protiv novog šefa SOA-e. U HDZ-u kažu kako je njihovo negativno mišljenje za Markića bila poruka vama da ni HDZ ni Karamarko ne žele preuzeti odgovornost za rad SOA-e jer sumnjaju da će SOA kvalitetno raditi dok njome upravlja ravnatelj kojeg smatraju nekompetentnim. Jeste li to doživjeli kao poruku?
- Uvjeren sam da će Markić dobro raditi svoj posao, njegov životopis govori sam za sebe, on ima iskustvo i kompetencije. Već radi u SOA-i, dakle zna posao, a i uvažavaju ga kolege iz agencija s kojima usko surađujemo.
Koje su to ostale tajne službe? Međunarodne?
- Da, svi naši partneri s kojima Hrvatska ima po prirodi stvari dobru suradnju. Hrvatska je članica NATO-a i sve službe zemalja članica usko surađuju.
Da li ste od međunarodnih službi, odnosno stranih veleposlanika dobili informacije i o radu Dragana Lozančića, pa ste zato uz njega?
- Ne, ali nikada nisam čuo loše komentare na račun gospodina Lozančića.
Je li vam značilo u odluci o novom šefu SOA-e i to što je Markića podržao i general Gotovina?
- Svi znamo da je gospodin Markić bio branitelj, što je isto indikator, a general Gotovina ga dobro zna i podržao ga je.
Kada se ogole izjave istaknutih HDZ-ovaca, poruka je da će te vi ili morati surađivati sa šefom HDZ-a Karamarkom ili da ćete morati otići?
- Nisam čuo takve poruke. Gospodin Karamarko i ja surađujemo, rješavamo probleme i donosimo odluke. Ova Vlada je dobila podršku saborske većine, dobili smo mandat da provedemo reforme, donijeli smo zajedno realan i kvalitetan proračun, kao i Nacionalni program reformi. To nije moj nego naš program. Da ne surađujemo, ne bismo to sve mogli napraviti. Ovih dana u Hrvatskoj su bili predstavnici MMF-a s kojima sam razgovarao. Čestitali su nam na proračunu i reformama koje smo predstavili i koje kreću u provedbu. Za dva tjedna očekujemo i ocjenu Europske komisije. Ne treba samo slušati spinove i negativne komentare.
Je li vama osobno teško raditi u ovoj Vladi?
- Ne bih rekao da je teško, ali apsolutno ima izazova. Bilo ih je i u mojoj bivšoj firmi.
Ipak, u politici je drugačije.
- Svi smo mi ljudi, svatko ima svoje mišljenje i svoju povijest. Iako nisam iz političkog svijeta, došao sam pomoći narodu. U ovih sto dana, bolje smo se upoznali, a bez obzira na različite stavove imamo rezultate i donosimo kvalitetne odluke. Bilo bi mi čudno da dođem na posao i da je sve kao bajka. Ovo nije bajka. Tu su ozbiljne odluke u pitanju, a iako se izvana čini da su odnosi u Vladi turbulentni, kada vidimo o kojim se reformama odlučuje - zdravo je imati malo žešće diskusije.
Uživate u žešćim diskusijama?
- Volim izazove.
Da dođe do novih/izvanrednih izbora, hoćete li na njima sudjelovati?
- Bila mi je velika čast kada su mi gospodin Karamarko i HDZ pružili priliku da budem premijer. Trenutačno o izlasku na izbore uopće ne razmišljam, a na te spinove i probne balone se ne obazirem. Imam previše posla, cijela Vlada ima puno za raditi, i svi smo fokusirani na reforme. Kao odgovoran predsjednik vlade odradit ću posao i uvjeren sam da ćemo imati rezultate.
Vjerujete li da će ova Vlada preživjeti četiri godine ili su mogući prijevremeni izbori? Njima prijeti i HDZ, ali i Most.
- To mogu ja vas pitati. Ima puno spinova i scenarija, teorija urote, tenzija. Time se ne želim baviti. Došao sam raditi i ne želim se baviti teoretskim mogućnostima.
Je li spin kad kažu da na vas ima veliki utjecaj Ivić Pašalić?
- Apsolutno je to spin. Od prvog dana ima spinova, sad više nisam ovakav nego onakav, prvo nisam znao nikoga, sada nema koga ne znam.
Upoznali ste Pašalića ili se vaše supruge znaju?
- Naše supruge se poznaju preko Crkve. Da li se mi družimo? Ne. Da li je on meni savjetnik? Ne.
On je izabran u HGK za šefa Drvo-prerađivačke industrije. Jeste li imali utjecaja na to?
- Pojma o tome nemam. To sam doznao iz novina.
Predsjednica RH dala je vrlo oštar intervju HTV-u u kojem je rekla da ministar Kovač u sto dana nije napravio ništa po pitanju veleposlanika koji se ponašaju kao zastupnici interesa država primateljica, a ne Hrvatske. Predsjednica je zatražila njihove smjene, planirate li njihove rotacije prije nego im isteknu mandati?
- Kada je riječ o ministru Kovaču, on je meni u sto dana Vlade pomogao i radi svoj posao. Moj prvi posjet bio je Njemačkoj gdje sam se sastao s gospođom Merkel, bio sam u Rimu kod Pape, bio sam u Bavarskoj, u Bruxellesu. U organizaciji tih posjeta ministar Kovač puno je pomogao meni i Hrvatskoj. Kada je riječ o rotacijama veleposlanika, tu je pitanje vremena. Veleposlanici su u tim zemljama sa svojim obiteljima, ali škola traje do lipnja. Plan rotacije postoji.
Odjeknula je vijest da ministra Kovača u Washingtonu nije primio državni tajnik Kerry, nego neki njegov pomoćnik. To se odigralo u zadnji tren iako je išao u posjet Kerryu. Kakva je to poruka Hrvatskoj od našeg najvažnijeg vanjsko-političkog partnera?
- Ne znam detalje, nisam se čuo s ministrom Kovačem. Cijeli sam dan bio na sastancima i na hodniku sam doznao o tome. Raspitat ću se što prije o tome da vidim o čemu se radi.
Jeste li iznenađeni da ga Kerry nije primio?
- Ministar Kovač bio je pozvan u Washington, što je pozitivno, pa ne razumijem da ga nije primio. To mi je malo čudno. Možda se nešto nepredviđeno hitno dogodilo, pa je morao otkazati sastanak. Teško mi je to objasniti.
Bliži ste Petrovu nego Karamarku, je li to zato što Petrovu više vjerujete?
- Gospodin Karamarko mi je ponudio poziciju premijera, a Petrov je to podržao. Karamarko je poziciju premijera mogao ponuditi i nekome drugome. Sva trica donosimo ključne odluke. Tražim inpute i od Karamarka i od Petrova.
Zašto nije prošao nijedan Karamakov kandidat za SOA-u, a on je prvi potpredsjednik za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost? On odgovara za tajnu službu i policiju, a ignoriraju se njegovi prijedlozi, nije mu baš ugodna pozicija?
- Na kraju sam ja odgovorna osoba i imam pravo donijeti odluku. Ako se nešto ne ispuni, ja ću preuzeti odgovornost. A ako ja preuzimam odgovornost, onda moram moći i odlučiti. Ne možeš mi govoriti što da radim, a onda očekivati da ja budem odgovoran.
I Karamarko je sad u takvoj situaciji da on formalno odgovara za represivni sustav, a realno nema utjecaj. Vi po poziciji odlučujete za SOA-u, a ministar Orepić upravlja MUP-om.
- Treba gledati širu sliku. Definirali smo ključne reforme, bavimo se investicijama. Puno je posla pred nama.
Evo velike slike, reforme koje hoće Most neće HDZ i obrnuto. Kako onda provesti reforme? Jeste li tim ili niste? Mirovinska reforma još nije ni počela, a HDZ je već buši. Štoviše, predložila ju je HDZ-ova ministrica.
- Mirovinska reforma, porez na nekretnine, sve te vruće teme zajedno smo raspravili. Svima nam je jasno da za velike reforme moramo imati zajednički stav. Tu i tamo se pojave pojedinci koji misle drukčije, ali kada zakonski prijedlozi dođu u Sabor u konačnom obliku, tada ćemo vidjeti podršku.
Most hoće ukidati županije i provesti reformu lokalne samouprave, HDZ nije za to?
- Prvo ćemo izraditi analizu učinkovitosti lokalne uprave. Ne možemo sjesti na kavu pa odlučiti ima li previše ili premalo općina i gradova i što sa županijama. Opet ćemo Karamarko, Petrov i ja o tome razgovarati, raspraviti sve argumente za i protiv i tada predložiti neke odluke. Volio bih da razgovaramo i o pozitivnim stvarima. Primjerice, pokrenuli smo projekt vrijedan 200 milijuna eura pruge Dugo Selo-Križevci ...
Ali to je prastari projekt, pretprošle Vlade. I prije bi se realizirao da nije bilo žalbi.
- Dobro, ali sad je pokrenut. Sad smo aktivirali 100 milijuna eura iz fonda za istraživanje i razvoj. A to su zajedno radili ministri Tolušić i Panenić, dakle jedan iz HDZ-a i jedan iz Mosta. Aktivirali smo i 800 milijuna eura za pametne specijalizacije, i prvih 100 milijuna eura ide na natječaj.
Prije nekoliko dana mediji su objavili informaciju da je poništeno nekoliko natječaja i da Vlada odgađa informatizaciju 130 škola, vrijednu 150 milijuna kuna. Zašto odgađate program informatizacije hrvatskih škola?
- IT je meni ključan za ubrzavanje reformi. Prošlog tjedna na sjednici Vlade osnovali smo Vijeće za državnu informacijsku infrastrukturu. Prije nekoliko sati održali smo prvi sastanak Vijeća na kojem sam svima jasno rekao kako moramo odrediti koji su najbitniji strateški ciljevi informatizacije za ovu Vladu i za državu. Vidim ogroman potencijal za podizanje efikasnosti i produktivnosti ali i uštede. Kada je riječ o informatizaciji hrvatskih škola, riječ je o jednoj od ključnih reformi od koje nismo odustali i odluku o tome donijet ćemo već idući tjedan.
Mediji su objavili kako Vlada planira mijenjati porez na dohodak i ukinu stopu od 40 posto već od 1. siječnja 2017. godine. Je li to točno?
- Kada je riječ o poreznoj politici mi smo jasno rekli da ove godine nećemo ništa mijenjati, zbog stabilnosti - i za građane i za investitore. Ministar financija Marić radi poreznu strategiju, i smanjenje poreza na dohodak mogao bi biti jedan od poteza. Treba vidjeti kako možemo povećati našu konkurentnost, zadržati talentirane ljude, jer ako je porez previsok onda ljudi radije odlaze iz zemlje. Ali treba vidjeti cjelokupnu poreznu strategiju – stimulirati i gospodarski rast i osobnu potrošnju. Još ništa nije definirano, ali naše misli idu u tom smjeru. Sve opcije su na stolu. Cilj je stvoriti preduvjete za otvaranje novih radnih mjesta i bolje plaće.
Od svih mjera koje ste naveli u Nacionalnom programu reformi koje će najprije proći Vladinu i saborsku proceduru i zaživjeti, a uzevši pritom u obzir politički kontekst u kojem djelujete: sukobe između dvaju glavnih partnera u Vladi i odnose snaga u parlamentu?
- Moj prvi potez je prodaja 100 do 200 milijuna eura vrijednih državnih udjela u nekoliko kompanija da tim novcem odmah smanjimo dio javnog duga. Imamo sjajnu priliku da nam agencije daju bolje ocjene našeg rejtinga, da se zadužujemo po nižim kamatama. Za dva tjedna će se znati u kojim kompanijama ćemo prodati udjele i na koji način. Razgovarao sam s mirovinskim fondovima koji su zainteresirani za kupnju državnih udjela u 20 do 25 kompanija.
Da li sada kao premijer, kada imate uvid u sve brojke, možete reći da vam je bivša SDP-ova Vlada ipak ostavila ne tako loše temelje?
- Javni dug u četiri godine povećali su, zbog čega smo u ovogodišnjem proračunu trebali naći uštede od 2,5 milijarde kuna što nije malo. Radije bih da mi nisu to ostavili. Strategija vam je 20 posto, a egzekucija 80 posto. Ako želimo biti uspješni moramo provesti reforme. Po tome će nas građani ocjenjivati, kao što su i prošlu Vladu, kojoj su dali su dvojku.
Digla se velika buka oko Ine, iz HDZ-a su dolazile informacije da bi oni htjeli da RH izađe iz arbitraže i da se dogovorimo s Molom, jer postoji opasnost gubitka više milijardi kuna, dok je Most za nastavak arbitraže. Božo Petrov je čak optužio Tomislava Karamarka i njegove suradnike da rade protiv nacionalnih interesa. Koji je vaš stav oko toga i arbitraže?
- Arbitraža je u tijeku. Ali trebamo pokrenuti, i hoćemo, razgovore s Molom. No, prije toga, mi kao Vlada trebamo definirati širu energetsku strategiju. Nije ovdje riječ samo o Ini, tu je i LNG projekt i još neki drugi. Nakon što definiramo strategiju vidjeti ćemo, koje ćemo pozicije zauzeti u pregovorima. Za sada se nećemo povući iz arbitraže koja je u tijeku, a vrijeme će pokazati svoje.
Iz Mosta su stigle optužbe da se Ina želi ispod žita prodati?
- Mislim da HDZ, Most i ja imamo zajednički interes. Bez ikakve sumnje, Ina je strateška tvrtka za Republiku Hrvatsku. Trebamo si dati vremena, definirati što za nas znači to da je Ina strateška tvrtka.
Da li Vi podcjenjujete politički aspekt u mnogim situacijama. Politički odnosi između partnera u vašoj Vladi izgledaju jako loše. Narušeni su i odnosi između vas i HDZ-a, u parlamentu kada se gleda tko kako glasa na odborima nije jasno tko je na vlasti a tko u oporbi. HDZ, koji vas je i doveo na premijersko mjesto, očito nije zadovoljan kako radite. Može komentar?
- Reći ću vam opet, mi smo prolazili kroz fazu oluje. Gospodin Petrov, Karamarko i ja se upoznajemo. Svi u novinama vidimo da se naši stavovi razlikuju, naravno da se neke stvari vide. Ali opet, mislim da je to jedna faza, mislim da je ona sada iza nas i da imamo dovoljno posla koji trebamo odraditi. Zajedno. Jer inače posao nećemo moći napraviti. Ovo su naše reforme, i gospodina Petrova i gospodina Karamarka i Mostovih i HDZ-ovih ministara. Planove koje smo obećali možemo ispuniti samo ako smo zajedno. Uvjeren sam da će se rezultati vidjeti i da će se ove tenzije smiriti, da ova Vlada ima koheziju, da funkcionira.
Da li si vi u lice otvoreno kažete neke stvari koje nekome ne pašu ili to sve komunicirate neslužbenim izjavama u medijima? Da li vama Karamarko otvoreno kaže stvari koje vam zamjera i obrnuto?
- Apsolutno. Kao i svi profesionalci, razgovaramo. Imamo i nezgodne diskusije, što ne znači da nisu zdrave. Imamo drugačija mišljenja. U redu, nekad se dogovorimo, a nekad se ne možemo dogovoriti. Medije i ljude više zanimaju sukobi nego teme gdje se slažemo, radimo i rješavamo probleme. To se događa svaki dan, ali medijima to nije sexy. Recimo, Nacionalni program reformi: pa nije on s neba pao. Našli smo se puno puta, razgovarali, raspravljali.
Tijekom unutarstranačke kampanje u HDZ-u čulo se kako bi moglo doći do rekonstrukcije Vlade, da bi ministri koji nisu zadovoljili uskoro mogli biti zamijenjeni novima. Smatrate li da bi itko od vaših ministara trebao otići iz Vlade jer niste zadovoljni njihovim radom?
- Baš sam jučer poslije sjednice Vlade otvorio razgovor i pitao ministre kako se osjećaju, jer i oni vide sve što se događa. U otvorenoj diskusiji shvatio sam da svi mi prepoznajemo situaciju u kojoj se nalazimo. Svi ministri žele da krenemo, da radimo, da rješavamo probleme.
Dakle, vi ne bi nikog smijenili?
- Ne. Naš plan je zajednički rad, rezultati i da sutra bude bolje svima nama.
Dolazite iz farmaceutske multinacionalne kompanije. Sviđa li vam se što se zdravstveni sustav gura iz javne prema privatnoj sferi?
- Kao netko tko poznaje farmaceutski pa onda i zdravstveni sustav, tko je živio i u Portoriku i Amsterdamu, putovao po svijetu, smatram da javne bolnice trebaju biti temelj zdravstvenog sustava. Svugdje u svijetu gdje se odvajaju javne i privatne bolnice, imate dva standarda. Odrastao sam u Kanadi gdje postoji jedan standard – gdje i siromašni imaju isti zdravstveni standard kao i ostali građani. Primjerice, ljudi ovdje radije idu kod privatnih stomatologa, tako da su neke specifične usluge koje je netko spreman platiti iz svog džepa dobrodošle. Ali Vlada neće uvesti dva standarda u zdravstvu.
Građani se boje, osjećaju da se kreće tim smjerom?
- Mi ćemo ojačati naš zdravstveni sustav, uspostavit ćemo jedan standard koji će biti dostupan baš svim građanima. Nećemo smanjiti razinu temeljnih besplatnih zdravstvenih usluga.
Razgovarali: Marko Špoljar i Iva Puljić Šego
Večernji list, 7. svibnja 2016.
Pisane vijesti
