Na današnjoj sjednici Vlade Republike Hrvatske ministrica rada i mirovinskoga sustava Nada Šikić uvodno je govorila o naknadama za djecu sa Down sindromom i objasila da je imenovana nova Uprava Zavoda za vještačenje koja intenzivno radi na reorganizaciji i novoj metodologiji.
Na današnjoj sjednici Vlade Republike Hrvatske ministrica rada i mirovinskoga sustava Nada Šikić uvodno je govorila o naknadama za djecu sa Down sindromom. Objasnila je da je Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom početkom 2015. započeo s radom potpuno dezorganiziran i kadrovski, metodološki i informatički nepripravan. „Nažalost, metodologije nisu primjerene svim sustavima iz kojih su osiguranici došli. Kršena su osnovna ljudska prava osiguranika, odnosno najslabijih među nama, a to su osobe s invaliditetom“, istaknula je ministrica. Zbog toga je u svibnju ove godine imenovana nova Uprava Zavoda koja intenzivno radi na reorganizaciji i novoj metodologiji. „Sigurno da su osobe s Down sindromom nepravedno i nepravilno izuzete i to će u najkraćem roku ispravljeno“, zaključila je ministrica Šikić.
Predsjednik Vlade Orešković kazao je da očekuje pozitivnu ocjenu Europske komisije o Nacionalnom programu reformi. „Reforme su kvalitetne, Hrvatska će krenuti u pravom smjeru i svi ćemo imati bolju budućnost“, rekao je. Zaključio je da je pozitivna ocjena još jedan uspjeh Vlade koji će investitori i rejting agencije sigurno prepoznati. Međutim, naglasio je da su reforme samo 20 posto uspjeha, a 80 posto je izvršenje i implementacija. „Potrebno se fokusirati na konkretni rad i rezultate“, na kraju je rekao.
Ministar financija Zdravko Marić govorio je o izvršenju Državnog proračuna i primjeni fiskalnih pravila u 2015. godini. Izdvojio je neke glavne makroekonomske pokazatelje, pa je tako naveo da je 2015. godina obilježena rastom od 1,6 posto BDP-a, najviše zbog pozitivnog doprinosa od domaće potražnje. Što se tiče kategorija s proizvodne strane BDP-a, pozitivna kretanja su zabilježena u industrijskoj proizvodnji, trgovini na malo i posebno turizmu, te robnoj razmjeni, dok je u građevinarstvu zabilježen daljnji pad. Kazao je da je to utjecalo na ukupne prihode državnog proračuna, koji su ostvareni u iznosu od 109,8 milijardi kuna, nešto više od planiranog, a rashodi su također nešto niži od planiranih, u iznosu od 118,6 milijardi kuna. „Deficit iznosi 8,9 milijardi kuna ili 2,6 posto BDP-a, ali tu treba pridodati rezultat izvanproračunskih korisnika i iznenađujuće dobar rezultat jedinica lokalne uprave“, kazao je i dodao da prema ESA metodologiji, deficit iznosi 10,7 milijardi kuna ili 3,2 posto, a dug 86,7 posto BDP-a.
Zamjenica ministra kulture Ana Lederer kazala je da je Zakon o prestanku važenja Zakona o Zakladi „Hrvatska kuća-Croatia House“ reformska mjera racionalizacije u cilju smanjenja broja agencija i drugih pravnih osoba. Istaknula je da Zaklada nije ispunila svrhu zbog koje je osnovana te da sve projekte mogu prema potrebi realizirati središnja tijela državne uprave nadležna za poslove kulture te vanjske i europske poslove.
O Interpelaciji o radu Vlade Republike Hrvatske na području radnog zakonodavstva, a vezano za rad na određeno vrijeme, koju je podnijelo 16 saborskih zastupnika, govorila je ministrica Šikić. Kazala je da prijedlozi Interpelacije nisu prihvatljivi, jer je to jedan od fleksibilnih oblika rada, koji poslodavcima u većoj mjeri omogućava eksternu fleksibilnost i mogućnost brze prilagodbe potrebama na tržištu, te predstavlja iznimku od ugovora o radu na neodređeno vrijeme, koja uvijek mora biti opravdana objektivnim razlogom. Kazala je da se trendovi zapošljavanja trebaju sagledati u cijelosti, pa prema evidencijama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2015. godinu, broj osiguranika na neodređeno vrijeme iznosio je 75,47 posto, a na određeno 24,53 posto. Također je istaknula da se radom na određeno vrijeme smanjuje nezaposlenost i rad na crno, a da udio zaposlenih na određeno vrijeme raste po približno istim stopama kao što raste i ukupna zaposlenost, a na taj udio utječe i sve veći opseg sezonskog zapošljavanja.
Ministar Marić iznio je podatke iz Godišnjeg izvješća o državnim potporama za 2014. godinu, u kojoj je ukupno dodijeljeno 8.6 milijuna kuna potpora, te je udio navedenih potpora u BDP-u iznosio 2,61 posto. Od toga su potpore sektoru industrije i usluga iznosile su 5.5 milijuna kuna, a sektoru poljoprivrede i ribarstva 3.2 milijuna kuna. U ukupnim potporama industriji i uslugama, sektorske potpore imaju udio od 72,4 posto, dok se na horizontalne potpore (uključujući regionalne potpore i potpore na lokalnoj razini) odnosi udio od 27,6 posto. Unatoč gospodarskoj krizi i većim poteškoćama u poslovanju korisnika i smanjenim proračunskim mogućnostima, vidljiv je manji rast dodijeljenih potpora u 2014. godini u odnosu na 2013. godini. Ministar je istaknuo da je potrebna promjena trenda te se u Vladinoj strategiji veći naglasak stavlja na horizontalne „dobre potpore“, a manji na sektorske.
Pisane vijesti
