Na početku današnje, 28. sjednice Vlade Republike Hrvatske, predsjednik Vlade Tihomir Orešković ponovio je da će ova, tehnička Vlada u sljedeća četiri mjeseca ispunjavati sve svoje obveze u skladu s propisima.
Predsjednik Vlade posebno je naglasio da će Vlada osigurati redovno funkcioniranje svih potrebnih službi, ponajprije isplatu plaća i mirovina te ispunjavanje preuzetih međunarodnih obveza. S obzirom da Hrvatski sabor još uvijek zasjeda, Vlada će i s ove sjednice uputiti niz zakonskih prijedloga u skladu sa svojim ovlastima.
Vlada će tako u saborsku proceduru poslati Prijedlog zakona o računu za plaćanje potrošača s Konačnim prijedlogom zakona. To je jedan od zakona koji se predlaže radi usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s Direktivom 2014/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o usporedivosti naknada povezanih s računima za plaćanje, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu računima za plaćanje s osnovnim uslugama, o obvezom ugrađivanja tih odredbi do 18.rujna 2016. goin Obveza država članica je transponirati odredbe Direktive 2014/92/EU u svoja nacionalna zakonodavstva do 18. rujna 2016. godine. Ovim će se zakonom unaprijediti pružanje usluga platnog prometa potrošačima s osnove povećanja transparentnost i usporedivosti naknada koje su povezane s računom za plaćanje, olakšati prebacivanje računa za plaćanje na nacionalnoj razini, osigurati pravo potrošačima da otvore i koriste osnovni račun za plaćanje uz znatno manje administrativno i financijsko opterećenje. Primjenjivat će se na sve pružatelje platnih usluga, osim odredbi Poglavlja IV. (Pravo na račun za plaćanje) kojima se uređuje pravo na otvaranje osnovnog računa za plaćanje potrošača, a koje se primjenjuju samo na kreditne institucije koje nude osnovni račun, a to su one koje prema revidiranim godišnjim financijskim izvještajima za prethodnu godinu imaju imovinu veću od 15 milijardi kuna.
Vlada je u proceduru poslala i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona. Ključne izmjene koje se uvode su: ukidanje obvezne primjene jedinstvenog okvirnog kontnog plana kako bi se postiglo rasterećenje za poduzetnike; izmjena definicije subjekata od javnog interesa na način da su izbrisani veliki poduzetnici, osim ako su financijske institucije ili su im vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište; jasnije propisivanje odredbi u vezi kontrole vjerodostojnosti knjigovodstvenih isprava slijedom brojnih upita poduzetnika, a i kako bi se izbjegle nejasnoće oko primjene istih itd. Ministar financija Zdravko Marić, kazao je u obrazloženju da ovaj prijedlog zakona sadrži sve glavne primjedbe zainteresiranih strana, te potvrđuje obećanja Vlade da će se orijentirati prema gospodarstvu i poduzetnicima olakšati procedure, eliminirati barijere te ih osloboditi dodatnih, nepotrebnih financijskih i administrativnih troškova.
U saborsku je proceduru upućen i prijedloga zakona o izmjeni Zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja, s Konačnim prijedlogom zakona, kojim se u Zakon prenosi Uredba o izmjeni Zakna o jedinstvenom tijelu vještačenja, a koja prestaje važiti 30. lipnja ove godine. Prenošenjem sadržaja navedene Uredbe omogućuje se i nadalje angažiranje vještaka i viših vještaka kao vanjskih suradnika Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Ujedno se ovim zakonom propisuju novi uvjeti za imenovanje vještaka i viših vještaka. Naime, imenovanje doktora medicine bez specijalizacije pokazalo se u radu Zavoda lošim rješenjem, budući da isti nisu u mogućnosti stručno obavljati poslove vještačenja jer im nedostaje kliničko znanje i iskustvo. Stoga se ovim zakonom predlaže da poslove vještaka i viših vještaka mogu obavljati samo doktori medicine specijalisti odgovarajuće specijalizacije, i to s najmanje pet godina radnog iskustva u svojoj specijalnosti, budući da posao vještačenja podrazumijeva ne samo znanje medicine, već i kliničko iskustvo kojim vještak dobiva sveobuhvatni pogled na zdravstveni status osobe. Ova je izmjena preduvjet za poboljšanje sustava vještačenja u Republici Hrvatskoj kojom će se osigurati pravovremeno i stručno obavljanje poslova vještačenja o kojima izravno ovisi ostvarivanje prava osjetljivih korisničkih skupina.
Nadalje, Vlada je prihvatila Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, kojim je predloženo da korisnicima invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, koji je bio na snazi do 31. prosinca 2013. godine, kao i korisnicima invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, a koji su to pravo ostvarili do 31. kolovoza 2015. godine, prestaje članstvo u obveznom mirovinskom fondu 1. rujna 2015. godine, te da se ukupna kapitalizirana svota doprinosa s osobnog računa prenese putem Središnjeg registra osiguranika u državni proračun. Također, članu obveznog mirovinskog fonda kod kojega nastane djelomični gubitak radne sposobnosti s pravom na invalidsku mirovinu ili pravo na privremenu invalidsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, odmah nakon ostvarivanja tog prava, sredstva s osobnog računa prenose se u državni proračun, jer ovi korisnici mirovinu ostvaruju isključivo u I. mirovinskom stupu. Korisnici mirovine prema posebnom propisu i dalje će, kao i do sada, ostvarivati pravo na mirovinu samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, samo što se više neće sredstva s osobnog računa prenositi u državni proračun u trenutku ostvarivanja prava na mirovinu, što je gubitak za državni proračun. Korisnicima mirovine prema posebnom propisu kapitaliziraju se doprinosi na osobnom računu dugi niz godina, tijekom radnog vijeka, iako se unaprijed zna da će na kraju biti prenesena u državni proračun. Korisnicima invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, prema propisu koji uređuje prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, ili kojima je mirovina određena prema tom propisu, a koje su ostvarene do 31. kolovoza 2015. godine, prestaje članstvo u obveznom mirovinskom fondu 1. rujna 2015. godine, te se ukupna kapitalizirana svota doprinosa s osobnog računa prenosi putem Središnjeg registra osiguranika u državni proračun. Na ovaj način samo bi korisnicima invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, stečene prema članku 15. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, koji su pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad stekli s osnova sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, sredstva ostala na osobnom računu do ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema posebnom ili općem propisu. Predloženim zakonom povećali bi se prihodi od doprinosa u državnom proračunu Republike Hrvatske, i to za 90.100.000 kuna u 2016. godini, 110.000.000 kuna u 2017. i 130.050.000 kuna u 2018. godini.
Vlada je također u proceduru uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, s Konačnim prijedlogom zakona Predloženim izmjenama i dopunama se u navedeni Zakon prenosi sadržaj Uredbe o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima. Mijenjaju se odredbe Zakona o obveznim mirovinskim fondovima za osiguranike čija se prava iz mirovinskog osiguranja uređuju posebnim propisom koji regulira prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, ili kojima se mirovina određuje prema tom propisu. Ti će osiguranici, ako su prilikom ulaska u poseban sustav mlađi od 40 godina, morati donijeti odluku o tome žele li biti osigurani na temelju individualne kapitalizirane štednje, te će u tom smislu dati neopozivu izjavu Središnjem registru osiguranika. Ukoliko su na dan stupanja na snagu navedene Uredbe bili članovi mirovinskog fonda, tada moraju u danom roku odlučiti žele li i nadalje ostati članovi mirovinskih fondova ili će im članstvo prestati. Prestanak članstva i povlačenje sredstava iz kapitaliziranog sustava predviđeno je također za korisnike invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad prema ranijem Zakonu o mirovinskom osiguranju, odnosno korisnike invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti prema važećem Zakonu o mirovinskom osiguranju, koji su ujedno i članovi mirovinskih fondova.
Naime, Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima, koji je stupio na snagu 20. veljače 2014. godine, propisano je da član obveznog mirovinskog fonda čija su prava uređena posebnim propisom o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, ili im se mirovina određuje prema tom propisu, može u roku od 30 dana izabrati ostanak u obveznom mirovinskom osiguranju individualne kapitalizirane štednje. Ako se izjasnio u tom roku, sredstva su ostala na osobnom računu, iako ta kategorija osiguranika prema važećem Zakonu o pravima djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba mirovinu pod povoljnijim uvjetima može ostvariti samo u mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti. Potrebno je istaknuti da niti jedna od navedenih kategorija članova obveznih mirovinskih fondova zapravo ne koristi prava iz II. mirovinskog stupa, već samo prava iz I. mirovinskog stupa, pa je slijedom navedenog, potrebno sredstva koja se nalaze na njihovim osobnim računima prenijeti u državni proračun. Ovime se ispravlja nelogičnost u sustavu mirovinskog osiguranja i poboljšava gospodarenje sredstvima doprinosa, a osiguranici i korisnici ne trpe nikakvu štetu, jer ionako nisu bili u mogućnosti koristiti sredstva s osobnog računa. Prijedlogom zakona ostvario bi se priljev sredstava u državni proračun u iznosu od 40.050.000 kuna u 2016. godini, po osnovi povećanja prihoda od doprinosa, dok je za 2017. godinu procijenjeno povećanje prihoda od doprinosa za 42.966.000 kuna, a za 2018. godinu povećanje prihoda za 45.984.000 kuna.
Konačnim prijedloga zakona o nabavi i registraciji oružja građana (EU) u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi se Direktiva Vijeća 91/477/EEZ od 18. lipnja 1991. o nadzoru nabave i posjedovanja oružja
kako je izmijenjena Direktivom 2008/51/EZ od 21. svibnja 2008. o izmjeni Direktive Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja. Uređuju se kategorije oružja, postupci nabave, registracije i sakupljanja oružja građana, način postupanja s oružjem i streljivom, punjenje streljiva za vlastite potrebe, postupak u slučaju smrti vlasnika oružja, postupci oduzimanja oružja, streljiva i isprava o oružju i postupanje prilikom unošenja i iznošenja oružja iz Republike Hrvatske. Kako je zbog jasnijeg propisivanja važećih odredbi te usklađivanja s novim direktivama 2013/29/EU i 2014/28/EU potrebna značajnija intervencija u Zakon o eksplozivnim tvarima pristupilo se izradi jedinstvenog Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja. Njime će biti jasnije definirana prava i dužnosti pravnih osoba, obrta i udruga, koji se bave djelatnošću proizvodnje, prometa, prijevoza, skladištenja, uporabe, uništavanja, istraživanja, ispitivanja i ocjenjivanja sukladnosti eksplozivnih tvari, prodaje na malo pirotehničkih sredstava, oružja i streljiva te uvjeti za proizvodnju, popravljanje, prepravljanje, skladištenje, promet, prijevoz, označavanje, ispitivanje i obilježavanje žigom vatrenog oružja, nabava oružja za potrebe pravnih osoba, obrta i udruga te vođenje civilnih strelišta. Jedan od bitnih ciljeva koji se žele postići je stvaranje preduvjeta za postizanje jednostavnijeg, bržeg i efikasnijeg inspekcijskog nadzora nad navedenim djelatnostima te omogućavanje pravnim osoba, obrtima i udrugama, koji obavljaju međusobno povezane djelatnosti, što lakše i jednostavnije snalaženje u zakonskim odredbama pri obavljanju predmetnih djelatnosti.
Sa sjednice Vlade je upućen i Prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola o pristupanju Europske zajednice Međunarodnoj konvenciji o suradnji na sigurnosti zračne plovidbe - Eurocontrol od 13. prosinca 1960. kako je u nekoliko navrata izmijenjena te usuglašena Protokolom od 27. lipnja 1997., s Konačnim prijedlogom zakona.
Vlada je donijela odluku o imenovanju Grada Rijeke za naslov Europske prijestolnice kulture 2020. godine Ministar kulture Hasanbegović pojasnio je da su za Europsku prijestolnicu kulture provedena dva natječajna kruga, u kojima je Povjerenstvo nezavisnih stručnjaka (10 europskih i 2 nacionalna) evaluiralo prijave hrvatskih gradova (Pula Rijeka, Osijek i Dubrovnik) i donijelo Odluku da Grad Rijeka postane prva hrvatska Europska prijestolnica kulture 2020. godine.
Vlada je donijela Odluku o nabavnim kategorijama (NPR) Državni ured za središnju javnu nabavu u 2016. godini planira, uz pokretanje postupaka javne nabave za nabavne kategorije za koje istječu postojeći okvirni sporazumi, pokrenuti i postupke objedinjene nabave za nabavne kategorije za koje do sada nije provodio postupke središnje javne nabave, odnosno za kategorije koje nisu obuhvaćene u trenutno važećoj Odluci o nabavnim kategorijama. Stoga je bilo potrebno donijeti novu Odluku o nabavnim kategorijama s uključenim dodatnim kategorijama središnje javne nabave (usluga ispisa, opskrba prirodnim plinom, zaštitarske usluge te zrakoplovne karte i hotelski smještaj u službene svrhe).
Vlada je ovlastila Državni ured za središnju javnu nabavu za provedbu postupka središnje javne nabave za javne naručitelje koji nisu obuhvaćeni člankom 12. stavkom 1. Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Državnog ureda za središnju javnu nabavu (NPR). Time se osigurava daljnji razvoj sustava objedinjene javne nabave te dodatne uštede.
Vlada Republike Hrvatske dala je mišljenje Hrvatskom saboru na određene prijedloge zakona drugih predlagatelja. Tako predlaže da se ne prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (predlagatelj: Klub zastupnika HNS-a. Vlada nije podržala niti Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, koji je podnio Klub zastupnika Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata, uz obrazloženje i u tekstu kako je predložio Državni ured za upravljanje državnom imovinom. Vlada ne podržava niti Prijedlog zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, koji je podnio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskome saboru, uz obrazloženje i u tekstu kako je predložilo Ministarstvo uprave.
Vlada nije imala primjedbe na Izvješće o poslovanju Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji za 2015. godinu, koje je Hrvatskome saboru podnio Upravni odbor Fonda, aktom od 16. svibnja 2016. godine. Jednako tako, Vlada nema primjedbi na Izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Državni ured za reviziju.
Vlada je donijela odluke o utvrđvanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju: ZIP LINE 2 građevine u sklopu projekta Sportsko-rekreativnog centra „Bijeli Vrh“ u k.o. Rudopolje, te dječjeg vrtića Krnjevo (Lokacija D4-17) u k.o. Zamet.
Vlada je donijela odluku o stupanju u posjed nekretnine označene kao kč.br. 3613, a koja odgovara dijelu novoformirane k.č.br. 3564/2 upisane u zk.ul.br. 287 k.o. Šmrika, prije pravomoćnosti rješenja o nepotpunom izvlaštenju, zbog hitnosti i radi otklanjanja znatnije štete iznimno odobri ulazak u posjed nekretnine, radi realizacije projekta „Podmorski prijelaz naftovoda otok Krk-kopno. Naime, izgradnja podmorskog prijelaza ima značaj projekta od zajedničkog interesa za države članice Europske unije kao i naročitog državnog interesa Republike Hrvatske u smislu povećanja sigurnosti predmetnog energetskog objekta. Radovi na polaganju naftovoda izvršeni su na cijeloj trasi i na otoku Krku i na kopnenoj strani, osim na predmetnoj nekretnini na području k.o. Šmrike, čime je izvođač radova ometan u obavljanju istih. Ugovorom koji je Jadranski naftovod d.d. Zagreb sklopio s odabranim izvođačem uglavljeno je plaćanje ugovornih kazni za slučaj nepoštivanja ugovorenih obaveza, a do čega bi došlo prekidom radova ili ometanjem istih te bi za korisnika izvlaštenja nestupanjem u posjed predmetne nekretnine nastala znatnija šteta.
Vlada je, između ostalog, donijela i odluku o jednokratnoj robnoj pomoći Brodsko-posavskoj županiji, za potrebe grijanja osnovnih škola kroz isporuku lož ulja extra lakog iz strateških robnih zaliha u vrijednosti od 40.000 kuna, preostalog od grijanja prihvatnog centra za migrante. Lož ulje će se ustupiti područnim školama u Slavonskom Kobašu, Orubici, Goricama, Gornjim Bogićevcima i Staroj Gradišci.
Za popunjavanje strateških robnih zaliha, Vlada je odlučila o kupnji kupnji mesnih konzervi od društva Podravka d.d., Koprivnica i društva Gavrilović d.o.o., Petrinja,u vrijednosti do 3,5 milijuna kuna.
Dana je suglasnost Hrvatskoj elektroprivredi d.d. za izdavanje korporativnih jamstava ovisnim društvima HEP grupe, u okvirnom iznosu do 150.000.000,00 kuna. Hrvatska je elektroprivreda d.d. kao dužnik po korporativnom jamstvu obvezna otplaćivati svoje obveze do konačne otplate bez terećenja državnog proračuna.
Vlada je, zatim, utvrdila jamstveni potencijal i jamstvene zaliha Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije. Povjerila je vršenja vlasničkih ovlasti Ministarstvu zdravlja nad državnom imovinom koju čine matične serije virusa koje je proizveo Imunološki zavod p.o. Zagreb, u skladu sa Zakonom o lijekovima.
Pisane vijesti
