U razgovoru za Večernji list Mostov ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović objašnjava zašto je Plan gospodarenja otpadom pustio u javnu raspravu sada kad Hrvatska de facto više nema ni Vladu ni Sabor.
Koji su strateški ciljevi Plana gospodarenja otpadom?
- Najavio sam zaokret u politici gospodarenja otpadom jer je prethodno zamišljen sustav koji počiva na glomaznim centrima za gospodarenje loš. Taj koncept građanima donosi višestruko veće cijene odvoza otpada i ne omogućava da Hrvatska do 2020. ispuni europsku obvezu od 50% recikliranja papira, stakla, metala i plastike. Taj koncept ne omogućava razvoj kružnog gospodarstva i otvaranje većeg broja radnih mjesta. Dovoljno je otići do Istre i Rijeke gdje se nalaze prva dva takva centra pa da se uvjerite u promašenost takve politike gospodarenja otpadom. Glavna odrednica Plana gospodarenja otpadom 2016.-2022. jačanje je segmenta odvojenog prikupljanja otpada i decentralizacija. Jedino tako možemo spriječiti znatna poskupljenja odvoza otpada za građane, a ujedno postići zadane ciljeve recikliranja. Ključne su mjere kućno kompostiranje, centri za ponovnu uporabu i gradnja većeg broja reciklažnih centara sa sortirnicama i kompostištima. Prethodno planirani, a nerealizirani centri za gospodarenje otpadom prilagođeni su novoj situaciji tako da se smanjuje njihov kapacitet za obradu miješanog komunalnog otpada. Ujedno se stvara velika šansa za bitno veći udio domaće industrije. Samo u reciklažnim dvorištima, sortirnicama i centrima za ponovnu upotrebu postoji potencijal od nekoliko tisuća novozaposlenih.
Tko će taj plan usvojiti kada de facto više i nemamo Vladu, a Sabor se raspušta 15. srpnja?
- Vlada sada funkcionira u drugačijim uvjetima, no smatram da je plan potrebno usvojiti što prije kako bismo mogli početi koristiti 475 milijuna eura koji su nam na raspolaganju iz fondova EU za projekte gospodarenja otpadom. Taj smo novac mogli početi koristiti još 2014., no nismo zbog neučinkovitosti prethodne Vlade koja je propustila donijeti plan. Zbog toga je Europska komisija još u studenom 2014. od Hrvatske zatražila službeno očitovanje, a 24. rujna 2015. dobili smo službenu opomenu zbog povrede prava. Prethodna Vlada pred kraj svog mandata izradila je nacrt plana koji je prošao javnu raspravu, ali ga nije usvojila. Taj plan nije uopće bio usklađen s direktivom EU o otpadu iz 2010. te ga je nužno bilo izmijeniti. O tome svjedoče i preporuke Europske komisije iz travnja 2016. Ako ne želimo da projekti gospodarenja otpadom koji su u visokoj fazi realizacije ostanu bez sufinanciranja EU, taj plan moramo pod hitno donijeti.
Radite i akcijske planove za, kako kažete, ''pametnije trošenje sredstava EU'' sada kad ste već jednom nogom izvan Vlade?
- Kada govorimo o pametnijem trošenju sredstava EU, mislimo na činjenicu da se do sada novac EU isključivo koristio za centre za gospodarenje otpadom, od kojih su dva sagrađena, i sanacije odlagališta, dok se nijedan euro nije utrošio za komunalnu infrastrukturu koja stvara preduvjete za recikliranje. Istovremeno je u te svrhe utrošeno više stotina milijuna kuna iz nacionalnih izvora pa je jasno da se uz određenu pripremu i angažman dobar dio tog troška mogao pokriti iz europskih izvora. To smatramo velikom greškom prethodne Vlade te se ovako trudimo popraviti stvari.
Kako je raditi u Vladi u raspadu?
- Na svom radnom mjestu nisam osjetio nikakav 'raspad' sistema ni manju količinu posla. Svjestan sam da su nastale posebne okolnosti, no svoj posao nastavit ću raditi jednakim tempom kao da mi je prvi dan u Ministarstvu. To je moja moralna i profesionalna obveza. Ako ne budem ministar okoliša u budućoj Vladi, svom nasljedniku želim ostaviti što više kvalitetnih rješenja koja će biti u skladu s općim nacionalnim interesima i koja će moći ubrzano implementirati. Jer gradnja manjih reciklažnih centara za koje već mnoge napredne jedinice lokalne samouprave imaju i planove i zahtjeve za financiranje daleko je brža od skupih centara za gospodarenje otpadom. Iza sebe neću ostaviti kosture u ormaru.
Hoćete li biti kandidat Mosta? Imate li ambiciju opet biti ministar zaštite okoliša i prirode?
- Nakon 2016. stvari u Hrvatskoj više neće biti iste. I dalje ću ostati s Mostom i volio bih da mogu završiti posao koji sam započeo u Ministarstvu.
Razgovarao: Marko Špoljar
Večernji list, 28. lipnja 2016.
Vijesti iz medija |
Okoliš |
Slaven Dobrović
