Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Tihomir Orešković sudjelovao je danas u Splitu na otvorenju 16. Ljetne škole Europske mreže ideja: „Mediteran – geopolitika i europske integracije. Izazovi i šanse“.
U obraćanju nazočnima, predsjednik Vlade Tihomir Orešković podsjetio je da je Hrvatska najmlađa članica obitelji europskih naroda te da je na današnji dan, prije tri godine uspješno završen proces pridruživanja. „Naše putovanje nije uvijek bila mirna plovidba“, kazao je predsjednik Vlade, dodavši da se i Europska unija u to vrijeme nosila s nekoliko kriza. Pridružili smo se Uniji u recesiji koja je slijedila nakon financijske krize 2006. godine; potom je slijedio problem s grčkim dugom i bankovnom krizom, zatim migrantska kriza prouzročena ratom u Siriji i, napokon, Brexit, šok koji je zasigurno utjecati na buduće integracijske procese.
„Sve su ove krize stavljale na kušnju europsku ideju kako postići što čvršću integraciju, bez napuštanja nacionalne suverenosti i principa samostalnosti,“ podvukao je predsjednik Vlade Orešković i nastavio:
„Poznati teorem, pod nazivom globalizacijska trilema, ekonomista Danija Rodrika, tvrdi da ne možete imati sve – potpuno integrirano zajedničko tržište, u ovom slučaju europsko jedinstveno tržište, nacionalnu suverenost i demokraciju. Možete imati kombinaciju bilo kojih od dvaju elemenata, ali nikako sva tri istodobno.
Ima ih koji smatraju da su „Sjedinjene europske države“ moguć izlazak iz te trileme, takvo bi rješenje potaknulo ekonomsku integraciju, istodobno osiguravajući demokratsku kontrolu nad odlukama donesenim u Bruxellesu. To bi, međutim, stvarno dokinulo nacionalni suverenitet.
Nakon Brexita, ovo rješenje više nije na stolu, ako je ikada i bilo.
Prema riječima predsjednika Europskoga vijeća Donalda Tuska, čini se da obični europski građani ne dijele oduševljenje nekih od svojih vođa „utopijom Europe bez nacionalnih država“.
Blizu 17 milijuna britanskih građana koji su glasali za „parlament iznad svega“, izgleda, potvrđuju ove riječi.
Previše ih se osjećalo izostavljenim iz procesa donošenja odluka. Za previše njih prednosti integracije nisu bile dovoljno opipljive da bi prevagnule nad rizikom ograničenog nacionalnog suvereniteta.
Najteže pitanje debate o Brexitu bilo je pitanje useljeništva, kazao je premijer Cameron prije dva dana. Očigledno je većina smatrala da Europa nije postupala u njihovom interesu.
Teško je predvidjeti sve posljedice Brexita. I sam oklijevam spekulirati o tome.
No reći ću nešto o Hrvatskoj i našoj poziciji. Hrvatska se posljednja pridružila klubu i jedna je od najmlađih europskih demokracija.
Hrvatski je parlament prije točno 25 godina donio Deklaraciju o neovisnosti od bivše Jugoslavije. Našu smo neovisnost morali braniti krvlju tijekom Domovinskoga rata od 1991.-1995.
Od početka je jedna od glavnih tema našeg pokreta za neovisnost bila naša europska povijest i identitet, činjenica da pripadamo europskoj obitelji naroda. To je bio glavni razlog za naše odbacivanje komunizma i prihvaćanje tržišnog gospodarstva, demokracije i vladavine prava.
Danas, mi smo još uvijek uvjereni u mnoge prednosti članstva u Europskoj uniji.
Ekonomska integracija donijela nam je značajne rezultate, što se najbolje može vidjeti u snažnom porastu našeg izvoza i puno boljoj bilanci.
Ojačali smo naše demokratske institucije i uveli vladavinu prava. Sretni smo što imamo svoje mjesto za stolom.
Poruka Britanaca, ali i drugih građana država članica je jasna: potrebna je promjena. Unija se mora mijenjati da bi bila u stanju rješavati pitanja koja potiču nezadovoljstvo i skepticizam, poput transparentnosti procesa donošenja odluka u Bruxellesu. Unija mora povratiti svoju privlačnost glasačima, svojim građanima, ili će porasti otpor projektu.
Nadam se, da se, kao rezultat Brexita, početni cilj proširenja unije, neće ugasiti. Hrvatska za to ima mnogo razloga – prvi i najvažniji je mir i stabilnost na našim južnim i istočnim granicama.
Podsjetimo se da je izvorna ideja na kojoj je utemeljen europski projekt bila jačanje ekonomske suradnje i sigurnog prosperiteta za građane Europe, kao i postizanje trajnog mira nakon stoljeća ratovanja.
Želio bih vam prenijeti kako je kancelarka Merkel branila europski projekt na našem sastanku u Bruxellesu prije dva dana. Kazala je da je dovoljno posjetiti groblja diljem Europe da bi se prisjetilo koliku su cijenu naši narodi platili zbog međusobnih sukoba.
Nikada ne smijemo zaboraviti tu povijesnu lekciju. Uvjeren sam da ćemo imati mudrosti i snage naći put prema naprijed. Zajednički put, zaključio je predsjednik Vlade Tihomir Orešković svoj govor i zaželio okupljenima ugodan boravak u Splitu.
Nakon sudjelovanja na otvaranju Ljetne škole Europske mreže ideja, premijer je razgovarao s novinarima. Na upit o mogućem svom daljnjem političkom angažmanu kazao je da nije još odlučio o tome, te da još ima puno posla za obaviti kao premijer te da radi svoj posao. „Hrvatska ima ogroman potencijal, ali je situacija, nažalost, takva kakva je. Nadam se da će taj potencijal netko aktivirati“, dodao je. Nagađanja da će Europska komisija nakon Brexita ubrzati uvođenje eura u Hrvatsku, ocijenio je spinom. Premijer Orešković smatra da za to još nisu ispunjeni potrebni uvjeti te je zbog toga i skeptičan prema ovakvim najavama.
Pisane vijesti
