S (tehničkim) ministrom turizma Antonom Klimanom razgovarali smo o optimizmu, ali i ponekim problemima koji prate sezonu.
Pretprošlog vikenda bio je kolaps na prometnicama. Buru ne možete spriječiti, no jeste li možda mogli olakšati muke turistima?
- Vremenske prilike i količina turista koji su došli učinili su svoje. Žao mi je da je našim gostima odmor počeo s gužvama, međutim, važno je da se na prometnicama nisu događale nesreće. Ovo je bio pojedinačni eksces koji sigurno nije uobičajena ljetna gužva, pa vjerujem da nam naši gosti to neće zamjeriti.
Kako ocjenjujete dosadašnju sezonu?
- Više od 18 milijuna ostvarenih noćenja u prvih šest mjeseci vrlo je dobar rezultat, a prvih pet mjeseci, odnosno predsezonu završili smo s plusom od 7 posto. Mislim da to govori da se sezona polako, ali sigurno produljuje. Sama špica je odlična, hoteli su puni, kod privatnih iznajmljivača se ostvaruje više od pola smještaja, kao što je to uobičajeno. Imamo situaciju da nam je za 10 tisuća povećan broj privatnih iznajmljivača, pa se iz pojedinih destinacija javlja da imaju više turista, no da je dio smještaja prazan.
Kako to obrazlažete?
- Time što tržište puni prvo najkvalitetnije i najnovije objekte, a one zastarjele kažnjava.
Onda je potrebna nova kategorizacija?
- O rekategorizaciji obiteljskog smještaja pričamo već neko vrijeme. Ponudit ćemo tržištu kvalitetne kredite na osam godina, do 200 tisuća kuna, bez puno papirologije. To će dignuti kvalitetu obiteljskog smještaja na novu razinu i država će tada moći stati iza svog konkurentnog proizvoda.
Što ste mislili kad ste rekli da sa županijske i gradske razine treba upravljati brojem privatnih iznajmljivača?
- Događa nam se poplava privatnog obiteljskog smještaja. Samo u Splitu u posljednjih deset dana kategorizirano je novih 500 jedinica. Županije moraju imati svoje masterplanove ili strategije razvoja i znati da moraju upravljati svojim destinacijama.
U ACI-ju se događa smjena uprave, odlazi direktorica Doris Peručić.
- Direktorica ACI-ja sama je podnijela ostavku. ACI nije matično resorno u Ministarstvu turizma, iako smatram da bi trebao biti. Nautički turizam iznimno je važan segment, posebice ako gledamo razvoj pred i posezone te povećanje potrošnje. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture je strašno zahtjevan resor pa smatram da bi se ACI kvalitetnije razvijao u Ministarstvu turizma. Gospoda Peručić imenovana je za vrijeme prošle Vlade, no koliko znam, nije bila član ni jedne stranke. Naravno da je na čelo državne tvrtke važno imenovati osobu od povjerenja, no prije svega kompetentnost, stručnost, iskustvo i spremnost na rad su kriteriji koji imaju prioritet.
Tko bi, po vama, bio idealan vlasnik ACI-ja?
- Za mene je to društvo od strateškog interesa za razvoj našeg turizma. Ne mislim da ACI treba privatizirati, već naći strateškog partnera, jesu li to mirovinci ili netko drugi, to je pitanje, no važno je da upravljamo razvojem našeg nautičkog proizvoda.
Strategijom razvoja hrvatskog turizma 2014.-2020. predviđeno je da će Hrvatska u 2020. od turizma prihodovati 14,3 milijarde eura godišnje. Dosadašnja dinamika rasta sugerira da se ni približno nećemo približiti tom cilju.
- Upravo suprotno. Ne bih se složio s vama. Prošle godine ukupna zarada od turizma bila je oko 9,3 milijarde eura. S obzirom da nam se svake godine promet povećava, sljedeće godine otvorit će se 50-ak novih hotela, to će povećati priljev gostiju, a time i potrošnju. Ulaganjem u sadržaje, kvalitetu usluge, manifestacije koje mogu biti motiv dolaska turista, nove letove i drugo, povećavat ćemo i ukupnu prosječnu potrošnju. Nisam sklon strategijama i teoretiziranju, no taj segment turističke strategije ide prema planu i 2015. postignuti su svi ciljevi koji su strategijom i zadani. Turistički promet u iznosu 14,3 do 16 milijarde eura u značajnoj mjeri je uvjetovan i projekcijom iz Strategije koja predviđa da će se u turizam do 2020. investirati 7 milijardi eura.
Dosadašnji tempo investiranja sugerira da se ni toj brojci nećemo približiti.
- Morate bolje pročitati strategiju ako o njoj polemiziramo. Ponovo kažem, nisam sklon dokumentima jer smatram da je turizam iznimno dinamičan i da je teško pripremiti sedmogodišnji dokument i očekivati da će se stvari razvijati točno po planu. No, ako o tome razgovaramo, u Strategiji piše da će investicije u razdoblju do 2015. dosegnuti 1,4 milijarde eura, što je postignuto. S obzirom na interes investitora i tempo investiranja, u planu je u razdoblju od 2016. do 2020. uložiti dodatnih 5,6 milijardi eura. To je ambiciozno i teško dostižno, no ukoliko oslobodimo investicijski potencijal u neaktivnoj državnoj imovini i stavimo projekte vojne imovine u funkciju, uz proglašenje strateških projekata te redovnih investicija, to je moguće ostvariti.
Mislite li da ove sezone možemo prebaciti lanjskih 8 milijardi eura?
- Apsolutno. Otvorili smo 40 novih hotela, privatni smještaj raste, otvaraju se nove atrakcije i sadržaji. Organiziraju se manifestacije, a pojačan broj gostiju govori o tome da će i prihodi biti veći. Sigurno možemo govoriti o prihodima većim od 8 milijardi eura.
Kako doskočiti sezonalnosti? Poznato je da se 86 posto noćenja ostvaruje u razdoblju lipanj - kolovoz, da među osam mediteranskih zemalja imamo najveću krivulju sezonalnosti, veću čak i od Crne Gore.
- Porast od 7 posto u noćenjima u prvih pet mjeseci ove godine pokazuje da smo prepoznali problem, pronašli rješenja i pokrenuli prve korake u produljenju sezone. Program Hrvatska 365 pomaže u promocijskom smislu, tu je produljenje letova koje dogovaramo kontinuirano, manifestacije izvan glavne sezone, a koje su motiv dolaska turista. Važno je da javni i privatni sektor sinergijski djeluju na produljenju sezone. Uvijek je to pitanje - što je prije - hoće li prvo turisti doći ili ćemo im prvo ponuditi sadržaje u destinacijama, otvoriti hotele izvan sezone. Razgovarao sam već s nekim županima o inicijativi da se hotele koji su otvoreni cijelu godinu rastereti određenog dijela komunalne naknade i ima ih koji su pokazali velik interes.
Zašto u Hrvatskoj nema međunarodnih hotelskih brendova? Svega 20-ak njih u formi ugovora o menadžmentu, odnosno ugovora o franšizi, doista je premalo.
- Mislim da to nije pitanje samo Hrvatske, nego i ostalih zemalja. Danas se ulazi u konzorcije, veliki hotelski brendovi daju ime, daju menadžment, no teško da imaju financijskih mogućnosti za brownfield ili greenfield ulaganja. U Hrvatsku je posljednjih godina stigao Marriott, Ritz Carlton... Nismo neatraktivni i interesa ima. Moramo poraditi na našem proizvodu, a potom i na promociji i moramo privući goste veće platežne moći koji bi došli u te hotele. Infrastruktura smještaja je pola posla, turist ne dolazi zbog hotelske sobe ili bazena. Važna je destinacija i što ona ima ponuditi. Takav hotel trebaju pratiti i visoko kvalitetni restorani, noćni klubovi, luksuzni dućani, ponuda sadržaja... Dakle sve ono na čemu se mora udružiti javni i privatni sektor. Ima u Hrvatskoj destinacija koje privlače goste pet zvjezdica, no daleko je to od onoga što zovemo luksuznim turizmom.
Zašto Hrvatska ima najveći PDV u konkurentskom okruženju?
- To ćete morati pitati mog kolegu, ali i bivše ministre financija. Od početka mandata zalažem se za smanjenje PDV-a u turizmu i do zadnjeg dana mandata ću se zalagati. Ne zato što bih ja to htio, nego smatram da je to sektoru potrebno. Ono što je još važnije je fiskalna stabilnost, ne samo ako govorimo o PDV-u, nego i o mogućnostima za zapošljavanje sezonaca, smještaj sezonaca koji se danas tretira kao davanja u naturi, PDV na paket-aranžmane koji koči razvoj agencija... Ima još mnogo posla. Svi oni koji misle da se turizam događa sam po sebi, imaju krivu percepciju o sektoru.
Sto ste konkretno poduzeli?
- Od početka mandata sam u komunikaciji s ministrom financija i s kolegama iz Porezne uprave. Na pragu smo dogovora da riješimo pitanje oporezivanja turističkih agencija, a vjerujem da ćemo postići i čvrst dogovor da se korekcija PDV-a nadolje stavi u projekciju proračuna za 2018.
Što ministar turizma radi ovoga ljeta?
- U fokusu je nekoliko projekata. Radi se o CRO kartici, jer rezultati koje su postigli Mađari pokazuju 60 posto veću turističku potrošnju domaćih gostiju i 30 posto veći turistički promet. Drugo je pitanje rekategorizacije privatnih apartmana, pri čemu s HBOR-om radimo na novom programu kreditiranja poduzetnika. Ova dva projekta, uz pripremu Zakona o turističkom zemljištu i paketa Zakona o turističkim zajednicama, bit će u mom fokusu.
Nije postignut značajniji rezultat po pitanju privatizacije poduzeća u državnom vlasništvu. Je li 30 milijuna eura koje će Valamar dati za rapski Imperial premali iznos?
- Od kada smo preuzeli mandat, u Ministarstvu turizma jako dobro surađujemo s postavom u DUUDI-ju na čelu s Tomislavom Bobanom. Morate biti svjesni da smo tek proteklih šest mjeseci na čelu Ministarstva turizma, a za sporost procesa prije toga odgovornost snosi bivša vlast. Gotovo svaki projekt je i prostorno planski, i imovinsko-pravno problematičan, a radi se o procesima koji zahtijevaju neko vrijeme do rješavanja. Ja bih prvi bio najsretniji da se procesi ubrzaju i to i činimo kroz Zakon o strateškim investicijama - u kratko vrijeme ubrzali smo rješavanje pitanja Hotela Park u Rovinju, zračnog pristaništa Mali Lošinj... U mandatu ove Vlade konačno je potpisan i ugovor za Kupare, a Muzil ide istim putem. Želimo naći kvalitetne investitore i kvalitetne strateške partnere jer je riječ o tvrtkama, pogotovo ako gledamo Imperial Rab, koje su ujedno i nositelji razvoja na destinacijama. Osobno sam iznimno zadovoljan Valamarom kao strateškim partnerom i siguran sam da nam je tako respektabilna tvrtka jamac dobrog razvoja turizma na otoku Rabu
Razgovarala Biljana SAVIĆ
Novi list, 26. srpnja 2016.
Vijesti iz medija |
Turizam
